Intrigator

Katran & perje

Medicinski fenomeni u Saboru

Salapićevo buncanje

Masovna amnezija već duže vrijeme prisutna je među članstvom HDZ-a, no prošlog utorka epidemija ovog, medicinski još neistraženog fenomena poprimila je drastične razmjere. Vladimir Šeks i Franjo Gregurić nisu imali pojma što je u ratu radio Tomislav Merčep, dok Jadranka Kosor ionako općenito ne zna što je dvijetisućitih radio Ivo Sanader. Dramatični simptomi primijećeni su i kod zastupnika Josipa Salapića na sjednici saborskog Odbora za Ustav, održanoj povodom demonstriranja na Markovom trgu.

– Mi moramo našim građanima omogućiti da imaju pravo u Republici Hrvatskoj prosvjedovati i u kontekstu ovog vremena… ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju… Ako smo mi u opasnosti kao zastupnici od svoga naroda, onda imamo problem… još samo fali da ste propisali koje poruke prosvjednici mogu imati na transparentima… izolirali ste se u tvrđave i parlament pretvorili u tvrđavu… – buncao je, kao pod visokom temperaturom, Salapić, te prigovorio Vladi zbog vremenskog i brojčanog ograničenja okupljanja, što je stenjući nazvao “gušenjem demokracije”.

Tu se odmah ubacio SDP-ov veteran Marin Jurjević, inače zagovornik neobične teze ograničavanja broja demonstranata na 1.500. “Gospod’ne Salapiću, zar mislite da u ovoj državi žive idioti ljudi koji pate od kolektivne amnezije? Pa vi osam godina niste dopustili da itko pristupi ovom trgu!” obrecnuo se Jurjević u smjeru sirotog HDZ-ovca.

No Jurjević očito nije shvatio da najmanje 220.000 stanovnika Hrvatske doista pati od kolektivne amnezije, a također i ne zna koliko je nehumano napadati pacijente koji pobolijevaju od teških poremećaja. Šokirani Salapić, jadan ne bio, nije uspio prozboriti ni riječi nakon Jurjevićevog posve neprimjerenog istupa.

Petar Glodić

Originalan odnos Hrvatske prema Iranu

Vladine sankcije, saborska podrška

Nešto manje od mjesec dana otkako je Hrvatska ekspresno uvela EU-embargo na uvoz i transport iranske nafte, u Zagreb je stigao Ramin Mehman Parast, viši pomoćnik iranskog ministra vanjskih poslova. Tema razgovora s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem i potpredsjednikom Sabora Josipom Lekom bila je suradnja dviju zemalja.

Mesić je u razgovoru naglasio da se iza parola o zaštiti ljudskih prava često kriju sasvim konkretni gospodarski interesi te da ni jednom narodu ne treba nametati poredak koji mu ne odgovara. Iznio je mišljenje da bi Iran potpunom transparentnošću na najbolji način mogao raspršiti dvojbe oko svojeg nuklearnog programa, dodajući kako sankcije nikada nisu bile djelotvorno sredstvo za postizanje političkih ciljeva.

Potpredsjednik Sabora Josip Leko rekao je da između Hrvatske i Irana nema otvorenih i spornih političkih pitanja i izrazio zadovoljstvo dobrom suradnjom. Gost iz Irana požalio se što pored dobrih političkih odnosa trgovački odnosi ne prate njihovu dinamiku, a kapacitet za gospodarsku suradnju je velik, pogotovo uz iranski privredni rast od 6,2 posto godišnje i budžet od 500 milijardi dolara. Bio je veseliji kada je čuo da Hrvatska podržava politiku privrednog rasta Irana i zalaže se za pravo Irana da se u mirnodopske svrhe koristi i atomskom energijom.

– U tom smislu podržavamo nastavak pregovora kako bi se na miran način riješio taj problem onako kako to predviđaju rezolucije UN-a – rekao je Leko.

Inače, u tvornicu duhanskih proizvoda u Sariju TDR investira 30 miliona eura kako bi proširio poslovanje na tržište jugozapadne Azije.

Nenad Jovanović

Nova ponuda u domaćem privatnom zdravstvu

K plus dijaliza

Blagovijest tjedna u hrvatskom zdravstvu glasi da je Ivica Todorić kupio privatnu Polikliniku Nemetova u Zagrebu, čime se naš najveći poduzetnik širi i na taj izdašni sektor s više nego garantiranom potražnjom. Nije riječ isključivo o konkurentnosti u zdravstvenom biznisu općenito, nego i o samom Agrokoru, korporaciji s oko 35.000 radnika koji će – s obiteljima, zacijelo – iz shvatljivih razloga uvelike biti prinudno okrenuti k uslugama te poliklinike.

Jedan od tih razloga mogao bi nalikovati onim famoznim bonovima kojima je Todorić onomad uspostavio paralelni monetarni sustav. Henry Ford, guru modernog industrijskog kapitalizma, prodavao je svojim radnicima automobile koje su sami proizvodili, dok je on bio zaokupljen obiranjem viška vrijednosti. Trofejni hrvatski postindustrijski kapitalac, međutim, čak neće morati organizirati izravnu proizvodnju bolesti da bi prodavao zdravlje; on je, kao i obično, prekupac.

I nama ostalima vjerojatno će biti ponuđen raskošan asortiman s, recimo, K plus dijalizom, K plus ultrazvukom, K plus radioterapijom… S preuzimanjem spomenute poliklinike, naime, potvrđena je i daljnja liberalizacija zdravstveno-osiguravateljskog tržišta u Hrvatskoj. A u dnevnom tisku ova je ekspanzija uspoređena s (poli)kliničkim poslovanjem najvećeg američkog i svjetskog trgovačkog lanca Wallmart.

No, sličnosti se pritom ne zaustavljaju na činjenici širenja maloprodajne prakse u medicinskom području, nego ih uočavamo i kod integralne društvene te političke uloge dviju tvrtki. Jer, i Wallmart je u Americi znamenit po štetočinskoj ulozi u lokalnim zajednicama, dampinškoj nelojalnosti na tržištu, povlaštenoj poziciji kod državne uprave i produkciji – čisto dijagnostički – patološkog ukupnog socijalnog okruženja.

Igor Lasić

Predsjednički kandidati HDZ-a šamaraju se podacima o terenskoj podršci

U laži su kratke ankete

Predmet obračuna kandidata bila je anketa koju su od 27. februara do 15. aprila navodno telefonski proveli HDZ Sjedinjenih Američkih Država i volonteri iz Mladeži HDZ-a, a u kojoj je premoćno pobijedio Tomislav Karamarko

Što se više bliži datum izbora novog šefa HDZ-a, obračun kandidata, kako izjavama tako i drugim (ne)dozvoljenim sredstvima, postaje sve žešći. Novi predmet obračuna bila je anketa koju su od 27. februara do 15. aprila navodno proveli HDZ Sjedinjenih Američkih Država i volonteri iz Mladeži HDZ-a telefonskim pozivima na uzorku od 43.213 članova HDZ-a.

Kako je objavljeno na službenim stranicama HDZ-a SAD, Tomislav Karamarko dobio je podršku 20.137 članova ili skoro 50 posto ispitanih, dok je Darko Milinović dobio povjerenje 14.475 članova, Jadranka Kosor ima 3.154 glasova, a slijede Milan Kujundžić sa 2.251 i Drago Prgomet sa 2.023 glasova. Domagoj Ivan Milošević drži fenjer sa 1.173 glasova. Anketa je rađena na temelju arhive članstva HDZ-a iz 2007. godine, navodi isti izvor.

Međutim, predsjedništvo Mladeži HDZ-a je najoštrije osudilo i odbacilo tvrdnje da je Mladež HDZ-a provela spomenutu telefonsku anketu za Koordinaciju HDZ-a u SAD-u. Mladež HDZ-a broji 67.000 članova koji nikada nisu proveli nikakvu anketu ni za Koordinaciju HDZ-a SAD, niti za bilo koga drugoga, navodi se u reagiranju.

Štab Jadranke Kosor nije oklijevao s odgovorom, pa je portalu Index.hr, koji je prvi objavio rezultat “američke” ankete, uputio reagiranje u kome skreće pažnju da bi anketa provedena na uzorku od preko 40.000 ljudi zahtijevala financijska sredstva u visini od nekoliko desetina hiljada dolara i ne bi mogla biti napravljena a da se o njoj ništa ne zna na području Hrvatske. “Upravo zbog toga opravdano sumnjamo u istinitost ankete koju ste objavili na vašem portalu”, stoji u reagiranju, uz koje je bio priložen prigodni link na Facebook anketu “Koga biste voljeli vidjeti kao novog predsjednika HDZ-a”, koju je inicirala Mladež HDZ-a Hvar. Po rezultatima te ankete, Jadranka Kosor ima 410 glasova, Milinović 285, Milošević 135, Prgomet 125, a Karamarko 108.

Prgomet i Kujundžić sa svoje strane nisu pravili ankete, ali su prema podacima s terena, koje samo oni znaju, sigurni pobjednici na saboru stranke, jer će imati od 1.500 do 1.700 delegata. Čitaocima ostaje samo da uživaju u faktografskom pluralizmu iz doskora vladajuće stranke.

Nenad Jovanović

HND zabrinut objavom fotografije pokojnog specijalca Benete

Lažna moralna panika

Hrvatski medijski prostor nedavno je uzbudila fotografija obješenog tijela bivšeg policijskog specijalca Igora Benete. Riječ je o osumnjičeniku za ratni zločin u Gruborima 1995., kada je u suludoj akciji MUP-ovih specijalaca pobijeno šestoro staraca u napuštenom selu.

Benetino tijelo identificirano je u čudnoj koincidenciji s početkom suđenja za Grubore. Do tada je ležalo u grobnici na zadarskom groblju. Nakon objave sporne fotografije u “Aktualu” i “Jutarnjem listu”, reagiralo je Hrvatsko novinarsko društvo, koje je kroz pero potpredsjednice društva Ane Raič-Knežević “osudilo krajnje neetičnu objavu fotografije mrtvog tijela Igora Benete”. HND se u svom priopćenju poziva na Kodeks časti i publicistička načela, koja “propisuju etičnost izvještavanja o žrtvama, što Beneta u ovom slučaju jest, kao i suzdržavanje od senzacionalizma u pisanju o tragedijama, kakva je i Benetina sudbina”.

Prema skromnom mišljenju potpisnika ovog teksta, uvaženim čelnicima HND-a ipak su promakle neke važne činjenice. Naime, objava fotografije osumnjičenika za ratni zločin uslijedila je nakon istraživačkog pothvata novinarke “Jutarnjeg” Slavice Lukić, koja je nizom tekstova bacila sumnju na način smrti bivšeg specijalca, ukazujući da je puno vjerojatnije da je Beneta ubijen kako na sudu ne bi otkrio što se zapravo dogodilo u Gruborima.

Jedna od indicija da Beneta nije izvršio suicid je i položaj njegovog tijela, koji navodno ne odgovara položaju tijela samoubojice. Objava nije potvrdila te sumnje, ali ih nije ni otklonila, a rezultat njenih istraživanja je nastavak istrage o Benetinoj smrti, i to nakon što je MUP već službeno okončao slučaj. Kada već govorimo o etici, slobodni smo ukazati kolegama iz HND-a da su fotografije i televizijske snimke ubijenih seljana Grubora u posljednjih desetak godina objavljivane na stotine puta, ali HND na to nije reagirao.

Umjesto lažne moralne panike i zabrinutosti za traume obitelji čovjeka koji je u istrazi priznao sudjelovanje u masakru, uvažene kolege rado bismo pozvali da svoje redove pročiste od sijača etničke mržnje, koja je i dovela do pokolja u Gruborima i sličnih zločina.

Saša Kosanović

Kratko & jasno

Mario Alempijević, predsjednik Akcije mladih

Iskorištavanje pripravnika

U čijem je interesu prijedlog novog zakona ministra Miranda Mrsića o poticanju zapošljavanja, prema kojem bi poslodavci zapošljavali mlade ljude uz ugovor o stručnom usavršavanju?

– On je u interesu svih onih koji i sada iskorištavaju postojeće zakone kako bi izvukli maksimum od radnika uz minimalne obveze. Mnogi poslodavci u trgovačkom i turističkom sektoru drže radnike na određeno tri godine i onda im kažu da nisu zadovoljili ili uzimaju brojne pripravnike koje iskorištavaju do maksimuma. Pola Hrvatske radi a ne prima plaću. Ovakav zakon takav rad legalizira, čak pruža dodatne opcije iskorištavanja.

Država će za vrijeme “stažiranja” mladima plaćati 1.600 kuna mjesečno?

– Kako preživjeti sa 1.600 kuna mjesečno?  Kada uračunate sve troškove, vidjet ćete da će oni koji budu volontirali biti u minusu, a na kraju volontiranja čekat će ih opet burza pretrpana ljudima s godinom volonterskog staža. Ta godina staža neće predstavljati gotovo nikakvu prednost, jer je problem zapošljavanja mladih u nedostatku radnih mjesta, a ne radnog staža.

Nije jasno određeno što bi bio ishod učenja ili obveza poslodavca prema tom prijedlogu, kojem je predsjednik Josipović dao podršku?

– Prijedlog zakona namjerno je nedefiniran i ostaje u sferi u kojoj ga poslodavac može tumačiti kako god želi, bez mjera kontrole institucija, a besplatnoj radnoj snazi ostaje slijepo izvršavati zadatke. Josipovićeva podrška sigurno korijene vuče iz pravednosti koja je obilježila njegovu kampanju . Očito je da on i Mrsić misle da je pravedno da mladi ljudi pune džepove privatnih “poduzetnika”, mahom ratnih profitera. Krajnji je čas da stručni i sposobni ljudi zamjene nesposobne i politički podobne, u suprotnom nas čeka grčka tragedija na hrvatski način.

Dragan Grozdanić