Njujorčanka u burki

Deborah Baker: “The Convert: A Tale of Exile and Extremism” (Graywolf Press, 2011)

Biografija Margaret Marcus može se sažeti u dvije fotografije. Na jednoj je četverogodišnja djevojčica s velikim smeđim očima, u haljinici i bijelim sandalama, snimljena u zagrljaju sa sestrom. Fotografija je snimljena u New Yorku, 1938. Na drugoj je Margaret, sada Maryam Jameelah, snimljena ispred osunčanih vrata u crnoj burki. Fotografija je snimljena po dolasku Margaret/Maryam u Pakistan 1962. godine i na njoj su od njene figure vidljiva samo stopala i šake (u rukavicama).

Povjesničari i publicisti nazivaju Margaret Marcus pionirom globalne kulturne podjele između Islama i Zapada. Rođena u američkoj židovskoj obitelji, Margaret se krajem pedesetih preobratila na islam, a zatim početkom šezdesetih na poziv aktivista i osnivača Jamaat-e-Islamije Mawlana Mawdudija otputovala u Pakistan da živi kao muslimanka među muslimanima.

Suprotstavljene civilizacije

U vrijeme kada je u islamskom svijetu Zapad kritiziran tek zbog neprimjerene ženske odjeće ili tinejdžerske glazbe, Maryam Jameelah je bila među prvima koja je promovirala dubinsku kritiku zapadne civilizacije. Kao publicistkinja obračunavala se sa svim zapadnim misliocima i znanstvenicima, od Platona i Kopernika do Marxa i Freuda, s posebnim naglaskom na francuskom prosvjetiteljstvu i suvremenom feminizmu, vjerujući pritom da su zapadna i islamska civilizacija međusobno suprotstavljene te da kompromis s prvom predstavlja poraz za potonju.

Kao žestoka kritičarka, Maryam se nije u bitnome razlikovala od buntovne generacije šezdesetih. No, dok je njena generacija pobunu pronalazila u glazbi, pacifizmu, feminizmu, ekologiji ili koketiranju s nezapadnim kulturama i religijama, usamljena njujorška otpadnica snažno je prigrlila islam. Razlozi tog preobraćenja su razni: od razočaranja u židovsku okolinu zbog njene mlačne reakcije na holokaust, preko neprilagođenosti suvremenom društvu i njegovim obrascima udvaranja, do doživljaja psihijatrijske prakse i bolničkog sustava (Maryam je u jednome trenutku dijagnosticirana shizofrenija) kao znanstvene inkvizicije…

Problematizirati preobraćenje na monoteističku religiju je izlišno: načelo života je istina, a nju se ne može naći među trgovcima religijskim tlapnjama; načelo života je etika, a nje nema ondje gdje je poštivanje dogmi nadomjestak za istinske vrline. U slučaju preobraćenja Margaret Marcus, središnje nije pitanje istine i etike monoteističkih religija. Ključno pitanje jest zašto jedna žena napušta društvo relativnih ženskih sloboda da bi utočište potražila u strogo patrijarhalnom društvu koje ženama negira ravnopravnost i osnovna ljudska prava. Portret Maryam u crnoj burki – u humanističkom smislu stravičan, a u fotografskom besmislen, poput portretiranja osobe zatvorene u ormar – tu je mnogo više od ilustracije uz tekst.

Feminizam u okovima

Deborah Baker pokušava nepristrano i dezideologizirano rekonstruirati biografiju Maryam Jameelah, služeći se pismima koja je slala i primala, intervjuima sa svjedocima, a naposljetku i intervjuom sa samom akterkom. Dolaskom u Pakistan i životom muslimanke među muslimanima, njene patnje nisu prestale. Odmah po dolasku u Lahore, Maryam je pokušala objasniti da joj treba britvica, pokazujući prstom golu nogu. Mawdudi je ostao šokiran i Maryam je uskoro poslana na staranje jednoj seoskoj obitelji, a potom i u zloglasnu pakistansku umobolnicu. Po izlasku, jedan niži aktivist Jamaat-e-Islamije uzeo ju je za svoju drugu ženu.

Iako je pisala da je mjesto žene iza muškarca, u kući i podizanju djece, Deborah Baker primjećuje da je zbog postporođajnih psihičkih problema odgajanje djece prepustila prvoj ženi, a ona sama je kao publicistkinja stala na povijesnu pozornicu, rezerviranu samo za muškarce. Iako se javno borila protiv znanosti i cijepljenja djece, privatno je od oca tražila da intervenira kod supruga da se njezina djeca cijepe protiv polija, vodenih kozica i difterije.

U svojim je pismima život unutar četiri zida opisala kao bračnu sreću, no postoji mnogo detalja koji govore suprotno. Neki pakistanski svjedoci sugeriraju da ju je muž oženio samo zbog honorara koje je dobivala. Jamaat-e-Islamija plaćala ju je da piše kako feminizam cilja da uništi čitavu instituciju braka, doma i obitelji, da je on prijetnja čitavom ljudskom rodu. Deborah Baker joj postavlja pitanje koliko su ratova feministice pokrenule? Koliko su mladih muškaraca išibale?

Biografija Miryam Jameelah tragična je priča Njujorčanke koja je postala žestoki borac protiv ženskih prava: djelomično zbog mladenačke pobune i mladenačkih ideala, djelomično zbog psihičkih problema, a djelomično i zbog toga da bi zarađivala za supruga.