Ustaše su uvreda za Hrvatsku

Komemoracija za žrtve ustaškog logora smrti Jasenovac i ove je godine održana 22. aprila, na dan kada su prije 67 godina posljednji preživjeli logoraši izvršili proboj kako bi se spasili i sačuvali istinu o tom stratištu.

Velik broj prisutnih aplauzima je popratio govore premijera Zorana Milanovića, predsjednika Ive Josipovića, šefa Sabora Borisa Šprema, predsjednice Savjeta Spomen-područja Katice Sedmak i predstavnice bivših logoraša Brigite Knežević.

– Zločin se nije dogodio na mah, nije se dogodio kao izljev trenutne mržnje, nego kao sustavan proces koji je trajao skoro četiri godine. I to je najstrašnije – rekao je premijer Milanović.

Bratstvo u borbi

Naglasio je da zadatak komemoracija nije držanje političkih govora, jer oni koji dolaze na njih ili ih gledaju na TV-u već imaju izgrađene stavove, ali mladima treba reći što se stvarno dogodilo kako bi spoznali istinu i kako se ne bi događali ispadi netolerancije, kao što su bili nedavni napadi na učenike Srpske pravoslavne opšte gimnazije u Zagrebu. Rekavši da je jedina zastava pod koju treba stati zastava demokratske, slobodne i pravedne Hrvatske, otvorenog društva i zajednice svih onih koji u njoj žele živjeti, Milanović je podsjetio na bratstvo Srba, Židova, Hrvata i drugih naroda iskovano u zajedničkoj borbi.

– Srbi su u tom ratu bili najproganjaniji. Njih je najviše stradalo u Jasenovcu i to treba otvoreno reći, kao i to da su Židovi i Romi bili izvan zakona – naglasio je premijer.

Predsjednik Josipović naglasio je da broj žrtava Jasenovca dokazuje koliko je strašno zlo koje su tu počinili ustaše i koje se ne smije zaboraviti.

– U Hrvatskoj više nikada neće proći fašističke, nacističke i ustaške ideje – naglasio je Josipović.

Ističući da se javljaju pokreti koji bi opet gazili ljudskost, slobodu i demokraciju, rekao je da treba prepoznati svakoga tko želi negirati zločine i tko u ime nacije želi mržnju i stradanje.

– Danas u udžbenicima nije napisana puna istina o Drugom svjetskom ratu – dodao je Josipović.

– Jasenovac je mjesto neizrecivog bola i zločina koji nemaju opravdanja – naglasio je šef Sabora Boris Šprem, koji je pozvao na suočavanje s vlastitom prošlošću, makar bila i neugodna.

– Ustaše su ubijanje nevinih ljudi i svojih susjeda pravdali obranom Hrvatske, ali nitko nije uvrijedio Hrvatsku kao oni, dajući svojim gazdama velike dijelove Hrvatske – rekao je Šprem, ističući da Anti Paveliću nije bio bitan hrvatski narod, već samo vlast.

– Kao što se ni za jedan narod ne može reći da je genocidan jer je krivnja individualna, tako ni današnje generacije ne snose odgovornost za zločine počinjene u Jasenovcu. No, svi mi u Hrvatskoj danas imamo obvezu da se zločini u ime rasne, vjerske, nacionalne i ideološke pripadnosti više nikada ne ponove – istaknuo je Šprem.

Bez dnevne politike

– Ovo sveto mesto treba ostati kao opomena i podsećanje na nevine žrtve koje su ovde položile svoje živote. Moramo da gradimo život i budućnost u ljubavi i toleranciji. Takav zavet moramo ostaviti za buduće generacije – rekla je Brigita Knežević i podsjetila da su humanisti poput Diane Budisavljević i drugih spasili 12.000 djece, među ostalima i nju, koja je tada imala dvije godine.

Predsjednica Savjeta Spomen-područja Katica Sedmak naglasila je da je Jasenovac bio tek jedan od 82 logora na području NDH i da je do sada poimenično popisano 82.085 mrtvih, od kojih 20.038 djece.

Nakon govora slijedila je molitva za mrtve, da bi delegacije državnog vrha, bivših logoraša, antifašista Hrvatske, Srbije, BiH i Slovenije, predstavnici Srba, Roma i Židova, diplomatski kor i političke stranke položili vijence.

Ove godine državni vrh nakon polaganja svojih vijenaca nije otišao s novinarima, ostavljajući kriptu praznu, već je ostao do kraja polaganja. Govori su bili lišeni dnevne politike i upetljavanja ratova iz 1990-ih, Srebrenice i Vukovara, o kojima se, koliko god tragični bili, u Jasenovcu do sada i previše pričalo, nauštrb svih strahota koje su se desile u tom logoru.