Vladin strujni krug

Godišnji gubici Hrvatske elektroprivrede (HEP) od 900 milijuna i tvrtke Prirodni plin d.o.o. od 400 milijuna kuna, neusklađenost domaćih cijena s europskima (plaće ne spominjemo) i najava dodatnih investicija poslužili su Vladi kao alibi za prvomajsko poskupljenje cijena struje i plina za 20, odnosno 32 posto. Mnogi su u poskupljenjima vidjeli proizvoljnu političku odluku koju je Vlada, na čelu s prvim potpredsjednikom Radimirom Čačićem, donijela preko noći, i kao način na koji će se, novcem poreznih obveznika, krpati ponajprije spomenuti gubitaši.

Premda nije prvi put da građani podmeću leđa gubitašima, valja se zapitati o kakvim to investicijama govori ministar financija Slavko Linić, koji je dodao da unatoč poskupljenju energenata još nije dostignuta realna cijena struje koja bi omogućila dodatna investiranja.

– O kakvim se god investicijama priča, one se ne mogu realizirati na brzinu, jer su neizvjesne u bilo kojim uvjetima i takvo se poskupljenje iz tih razloga nije smjelo dogoditi. Nisam vidio da je neki projekt u tijeku ili da će se brzo realizirati. Tvrdim da je poskupljenje prenaglo, jer nećemo moći uskladiti dosadašnje rashode i povišenje cijena s prihodima. Kako u današnjim uvjetima povećati prihode od rada? Na drugoj strani nema ničega, osim čiste Vladine proračunske računice – kaže dr Vladimir Cvijanović, stručni suradnik na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

Proizvoljni razlozi

Naš sugovornik smatra da Vladina odluka o poskupljenju plina i struje nije taktična, jer tekuće obaveze samo rastu, a dohoci stagniraju ili padaju, a tu su i obaveze po kreditima. Po izjavama vladajućih, dodaje, dade se zaključiti da vrludaju, jer u jednom trenutku govore o povećanju cijena, u drugom o restrukturiranju HEP-a.

– Zašto se ne ide na postupno povišenje cijena? Moj dohodak neće porasti za toliko stotina kuna koliko će realno biti to poskupljenje – pita Cvijanović, zaključujući da je Vlada izvršila cjenovni udar, ne dopustivši građanima da se prilagode.
Viši računi neproporcionalni primanjima posebice će ugroziti stanovnike Dalmacije koji se zimi griju na struju i kategorije socijalno ugroženih građana. Sa sve više prigovora zbog poskupljenje energenata, posebno struje, suočen je i Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske.

– Struja je trebala poskupjeti najviše do sedam posto – kaže Kurtović – te eventualno ponovno u listopadu, ako bi za to postojali opravdani razlozi.

I on smatra da je Vlada poskupljenje energenata provela na temelju proizvoljnih razloga, što je besmisleno i štetno.

– Riječ je o uslugama koje su kontinuirane, fakture dolaze tek na jesen, a sada ćemo plaćati akontacije, odnosno pretpostavljenu potrošnju. Zašto se Nacionalno vijeće za zaštitu potrošača, koje je savjetodavno tijelo Vlade, nije sastalo prije odluke o poskupljenju? Vijeće je na uvid trebalo dobiti ono što je najavljeno, a to je poskupljenje – dodaje Kurtović.

Napominje da će država od poskupljenja uprihoditi oko 160 milijuna kuna.

– No, nitko nije spomenuo hoće li se bar od plaćanja PDV-a osloboditi potrošači koji ne mogu platiti svoje račune, dakle siromašna kućanstva i socijalno ugrožene kategorije građana. Što će se ponuditi tim ljudima? Mora ih se zaštititi, sramota je isključivati im struju u 21. stoljeću.

Da postoji mogućnost da je Vladina odluka o povišenju cijena struje i plina protuzakonita, govori i podatak da prije odluke o poskupljenju nije zatraženo mišljenje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), kao što predviđaju Zakon o energiji i ostali podzakonski akti. Obrazlažući svoju odluku, Vlada se pozvala na mišljenje Agencije iz 2010. godine, kada je HEP-u povećanje cijene dopušteno, ali nije bilo provedeno. Mišljenje Agencije danas nije aktualno, no kažimo da je ondašnje odobreno povišenje bilo manje od ovoga aktualnoga.

Čemu uopće HERA?

Denis Geto, predsjednik Strukovnog sindikata Tehnos u HEP-u, također se slaže da je povišenje cijena energenata proizvoljna politička odluka, jer HEP uopće nije Agenciji predložio poskupljenje struje, nakon čega bi mogla imati svoje mišljenje.

– Agencija zato i pozdravlja odluku Vlade o poskupljenju, nismo usklađeni s energetskim direktivama Europske unije, a zakonodavstvo smo po tom pitanju trebali regulirati prije nešto više od godine. Kada bismo bili usklađeni s europskim direktivama, HERA bi bila bog energetike i Vlada bi je nešto i pitala. Ovako nije jasno čemu uopće služi, kada ionako ne obavlja ono zbog čega je osnovana – kaže Geto.
Sindikalist dodaje da će se polovica poskupljenja struje – dakle, deset posto – uložiti u dodatne investicije, no sumnja da će to biti učinjeno na pravi način.

– Premda mislim da struja mora poskupjeti, priča oko toga je puno dublja, a ovdje se sve radi u tišini, bez struke i javnosti. Ako je netko političkom odlukom odlučio povisiti cijenu struje 20 posto, nije jasno zašto baš toliko ako ne znamo o kakvim je investicijama riječ. Onda se budi sumnja da novac građana neće otići u pravom smjeru, no to ne bi bila prva krađa i lopovluk – ocjenjuje Geto.
Dodatne investicije koje spominje iznose 1,2 milijarde, od 3,4 milijarde kuna ukupnih ovogodišnjih investicija HEP-a. No, kakvih investicija?

– Nijedna kuna neće ići u izgradnju novoga proizvodnog pogona. Proizvodnja i izvoz su najvažniji, no neće se riješiti osnovni problem, investiranje u proizvodnju. Znam samo što je naređeno u ovoj godini – poskupljenja i investicije. Ali zbog povijesnih iskustava nisam sklon povjerovati da će biti ovoga drugoga. Znam da nije lako odrediti realnu cijenu struje; 20 posto bi moglo biti u redu kada bismo bili sigurni da će taj novac otići u prave investicije i da će koristi od toga imati i državni proračun i građani. Zašto, primjerice, ne bismo izgradili dvije nove hidrocentrale? – konstruktivan je Geto.
Dok Vlada u miru razmišlja o pokretanju gospodarstva, već petnaestak godina u HEP stihijski ulaze privatne tvrtke, pa će i sada, smatra Geto, dobar dio novca završiti na privatnim računima. A to je opasno i zato jer se nitko ne pita što bi već sutra moglo zadesiti HEP-ove radnike.