Intrigator

Katran & perje

Urednik HRT-a inspiriran Ligom prvaka

Bruno Abramovič

Vlada broji već skoro pola godine mandata, a na Prisavlju se još uvijek punom snagom šepuri slučajni glavni urednik HTV-a Bruno Kovačević. Kako ekskluzivno doznaje “Katran & perje”, njegova dužnost zapravo je dio reality showa “Dvorska luda – kralj”, koji će biti emitiran naknadno.

Međutim, serijal je pomalo u zastoju. Kovačević, koji je ranije razjurio cijelu sportsku redakciju, šepa u ostvarenju glavne zamisli – protjerivanju većine novinara, jer se okorjeli informativci ne daju iz svojih fotelja. Kako isto trenutno nije izvjesno, očekuje se da će show trajati nekoliko godina duže od konkurentskog “Survivora”.

Ambiciozni Kovačević svojedobno se proslavio kao sportski komentator koji je uspješno harangirao dr. Željka Šućura kad se usudio objaviti da Janica Kostelić ima bolest štitnjače. Također je učinkovito masakrirao košarkaške reprezentativce kojima se nije igralo za domovinu.

Koliko, pak, danas Kovačević sladostrasno uživa na funkciji, bjelodano je iz intervjua što ga je dao jednom TV dodatku. Kako je rekao, “napada konkurenciju najmanjim budžetom u deset godina”. Glede Zakona o HRT-u, koji bi trebao biti donijet isključivo kako bi bili pometeni on i najgora uprava od osnivanja ustanove, relaksiran je, pa na njega “gleda sportski”. Kovačević je čitav intervju garnirao rafiniranim metaforama prosječnog sportskog komentatora.

“Pogledajte Chelsea. Zadnjih dvije godine nije promijenio gotovo niti jednog igrača, a s promjenom trenera postao je prvak Europe”, zaključio je u nogometnom stilu Bruno Abramovič Kovačević, praveći se Toša u vezi činjenice da Vladini pravni timovi naporno rade kako bi mu pod hitno bio napucan efektan Drogba-volej u stražnjicu.

Petar Glodić

Ministar obrazovanja sazvao “superkomisiju” za rušenje pitanja iz maturalnog testa

Jovanović pogurao lažnu aferu

Čini se da je Željko Jovanović odlučio u boj s nekvalitetnim obrazovnim sistemom krenuti po uzoru na raniji pokušaj melioriranja nogometne kaljuže. Nažalost, riječ je o najobičnijem politikantskom, kampanjskom i populističkom iživljavanju

Od nultog momenta afere s državnom maturom do njezina finala sa zaključkom o neispravnosti prevelikog broja ispitnih pitanja nad vodama domaćeg medijskog kaosa lebdi sveprisutna figura ministra znanosti i obrazovanja Željka Jovanovića. On je aferu sam pogurao uvodnim riječima da ga opravdano uznemireni maturanti i njihovi roditelji ubiše pozivima na mobitel, te je istu dovršio tvrdnjom da su eksperti u nikad brže sabranoj istražnoj komisiji nepobitno dokazali utemeljenost maturantskih prigovora. Nije greška, dakle: ministar je nekako već unaprijed znao da su prigovori apsolutno opravdani, i prije negoli je interventna postrojba to amenovala.

Što se tiče pozivanja Jovanovića na mobitel, slobodni smo ovdje primijetiti da nam se taj političar nije telefonski odazivao ni dok je bio tek saborski zastupnik. Intervju za “Novosti” morali smo tom prilikom ugovoriti preko njegove tajnice, pa se čini pomalo klimavom teza da je odjednom postao kudikamo dostupniji, čak za široke narodne mase.

Vratimo se maturi: superkomisija nalazi da je približno desetina pitanja neupotrebljiva, jer ispit nudi više mogućih odgovora na njih. Provjerili smo sporne zadatke u testovima objavljenim na internetskim portalima koji taj materijal nude u njegovoj potpunosti, i ustanovili da prigovori stručnog povjerenstva znatnim dijelom uopće nisu osnovani. Na primjer, iz polaznog ispitnog teksta je posve shvatljivo – ako ga se iole pomno čita – kako je Candide dobio ime. Jer, o tome govori samo jedna, i to precizna rečenica.

Također, gotovo da je nemoguće pogrešno iščitati pasus u kojem se Leone Glembay raspričao o starom obiteljskom tepihu. Teza da maturanti ne mogu biti sigurni odnose li se njegove riječi na traumatično djetinjstvo, lijepe uspomene ili prezir spram barunice Castelli, uvredljiva je po te mlade ispitanike. Baš kao i po Krležu, odnosno Voltairea u gornjem primjeru, a koji baš i nisu bili neki šlampavi pisci.

Pa, čini se da je Željko Jovanović odlučio u boj s nekvalitetnim obrazovnim sistemom, krenuti po uzoru na raniji svoj pokušaj melioriranja hrvatske nogometne kaljuže, dakle, energično i pompozno, ali i – nedjelotvorno.

Tome zahtjevnom i svakako neophodnom poslu jednostavno nije moguće pristupiti kroz nekoliko pitanja na državnoj maturi, a kamoli na opisani neuvjerljiv način. Radi se o kompliciranoj zadaći, od zlosretne obrazovne strategije s nastavnim planom i programom, do višestruko problematičnog tretmana upisa na sveučilište, s imperativom dugotrajne i neovisne ekspertize te iscrpne javne debate. U protivnom slučaju, pa tako i ovom prilikom, nažalost, riječ je o najobičnijem politikantskom, kampanjskom i populističkom iživljavanju.

Igor Lasić

Reakcije vlasti na MORH-ove djelatne “penzionere”

Šteta moralna, sankcija oralna

Hrvatske oružane snage svoj su praznik 28. svibnja obilježile u sjenci afere u kojoj je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje za oko 40 djelatnih vojnih osoba još 1990-ih utvrdio nesposobnost za rad, po čemu su već tada trebali biti otpušteni iz vojske i upućeni u mirovinu.

Prema pisanju medija, oni su taj podatak zatajili, pa je većina njih i danas u vojsci, a neki su i napredovali u službi i u činu, pri čemu su na osnovu utvrđene nesposobnosti uz plaće dobivali i mjesečne naknade od više tisuća kuna. Iz Ministarstva obrane u početku su neslužbeno stizale najave da će svi oni dobiti otkaz i biti poslani u mirovinu, no potom su se zaredale izjave po kojima je sve to možda napravljeno po zakonu.

Načelnik Oružanih snaga general Drago Lovrić rekao je da ne bi raspravljao o tome koliko je to bilo moralno, ali da je sve što je bilo, bilo sukladno zakonu.

“U ovoj aferi je nastala veća moralna nego financijska šteta iako je riječ, naravno, i o financijskoj. U svakom slučaju, riječ je o propisima koje je donio netko izvan vojske, a u vojsci netko to koristio”, rekao je predsjednik Ivo Josipović, dok je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić istakao da je institut invalidske naknade određen zakonom, ali da ostaje pitanje jesu li ti ljudi s invalidskom statusu morali stoga raditi na nekom drugom radnom mjestu. Mrsić je najavio osnivanje povjerenstva koje će vidjeti koliko su zakonski okviri poštovani i hoće li oni koji su se okoristili uopće moći biti sankcionirani.

Nenad Jovanović

Kako je Radimir Čačić kritizirao HDZ-ovu sporost u privatizaciji

Mujo i banana

Potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić rugao se prije nekoliko dana, gostujući na zagrebačkom veleučilištu VERN, sporoj privatizacijskoj proceduri bivše HDZ-ove vlasti, po kojoj se za neke tvrtke raspisivalo i po sedam natječaja a da se nije pronašao kupac, te je najavio da će se odsad privatizacija vršiti po realnim cijenama.

“Ima onaj dobar stari vic o Muji i banani. Kada se Mujo branio da nije on ubo Husu, nego se ovaj okliznuo o bananu i tako sedam puta. Tako i sedam puta sada s tim Bizovačkim toplicama. Očito, nešto je u prodavaču, a ne u kupcima”, rekao je Čačić na promociji VERN-ovih prvostupnika.

Privatizacijska procedura bivše vlasti doista je bila previše komplicirana i kumovala je propasti niza zapuštenih državnih poduzeća, ali Čačić je već imao prilike pokazati drugi model na primjeru “Vjesnika”. Čačić je bio jedan od ministara koji su se najoštrije protivili daljnjem državnom financiranju tog lista, a kada je došlo do toga da ga Narodne novine ponude na prodaju, raspisan je natječaj u kojem se od kupca između ostalog tražilo jamstvo za “Vjesnikove” dugove od 14 milijuna kuna, iako taj gubitaš nije vrijedio ništa i bilo je pravo čudo što netko uopće ima interesa da spasi njegovih sto radnika.

Natječaj je propao jer jedini zainteresirani kupac nije dostavio zadovoljavajuća jamstva, pa list više ne izlazi, radnici mjesecima nisu dobili plaće i ne znaju što će biti s njima, a njegovom vlasniku, Narodnim novinama, svejedno je ostala “Vjesnikova” rupa od 14 milijuna kuna. Jako uspješna privatizacija.

Nikola Bajto

Nasilni pljačkaši napadaju seoska domaćinstva u okolici Udbine

Koma u Komićima

Kako kažu stanovnici Komića, sela iz okolice Udbine već neko vrijeme obilaze trojica nasilnika koji napadaju starije seljane i pljačkaju im imovinu. Meta posljednjeg napada bili su Milan Ugarković (75) i njegov sin Jovan (47) iz Komića, sela oko 15 kilometara udaljenog od Udbine.

Dok su Ugarkovići 21. maja, u pet sati ujutro, počinjali svoje svakodnevne poslove na imanju, iz zasjede su ih napala dvojica mladića, a čini se da je treći čekao u automobilu, kojim su kasnije pobjegli. Milanu Ugarkoviću slomljena je lijeva ruka, dok je njegovom sinu razbijena glava.

“Drvenim kolcem izudarali su nas po tijelu, vezali nas, prijetili nožem. Otac mi nosi gips, ja imam šavove po glavi. Imamo svu medicinsku dokumentaciju o zadobivenim povredama od brutalnog premlaćivanja. Kuću su nam ispreturali, porazbijali stvari. Na kraju su nas svezane i krvave zaključali u kuću i pobjegli sa 700 eura. Nisu bili čak ni maskirani. Poznao bih ih među milion ljudi. Nekako sam se uspio odvezati i otići do prvog komšije pozvati policiju”, ispričao nam je Jovan Ugarković o napadu koji je unio strah u Komiće.

Dok policija traži razbojnike, stanovnici tog sela, u kojem živi i 15 nemoćnih staraca, boje se novih napada.

“Otkako sam se vratio prije 14 godina, nitko me dosad nije poprijeko pogledao. Živimo skromno i gledamo svoja posla. Nikome nismo ni krivi ni dužni. Nadamo se da će policija uskoro otkriti o kome se radi, jer ovdje poslije mračne noći dan ne donosi mir i spokoj”, kaže Jovan Ugarković.

Paulina Arbutina

Kratko & jasno

Inge Tomić Koludrović, sociologinja

Opasna situacija

Prvi Split Pride održan je na Rivi, no Grad Split ove je godine promijenio trasu odlukom da povorka mora završiti na Prokurativama. Dosad grad nije zabranjivao uredno prijavljene javne skupove niti se miješao u poslove sigurnosti građana.

– Ta odluka očito nije donesena zbog sigurnosnih razloga, nego na temelju prigovora udruga koje zastupaju stavove u suprotnosti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova. To može biti presedan koji otvara mogućnost da se bilo koje prethodno najavljeno i odobreno okupljanje građana otkazuje ili mijenja zato što neka druga grupacija smatra da se to kosi s njihovim mišljenjem. Na taj se način nalazimo u izuzetno opasnoj situaciji – da promoviramo jednoumlje i dovedemo u pitanje jedno od osnovnih ljudskih prava, pravo na javno okupljanje.

U kakav je položaj Grad Split doveo sudionike povorke u odnosu na druge skupine kojima slobodno okupljanje nikad nije bilo uskraćeno?

– Odluka o izmjeni trase predstavlja diskriminaciju na temelju spolne orijentacije. To znači da i uprava grada smatra kako paradi nije mjesto na Rivi. Riječ je o poruci koja može služiti za opravdanje novog nasilja, jer ako nešto može zabraniti grad, zašto ne bi mogao i svaki građanin. Žalosno je za Split da grupa građana ne može proći gradom dogovorenom rutom kako bi podržala jednu marginaliziranu skupinu u zaštiti svojih prava. I da se ne dopušta pravo na drukčije mišljenje.

Udruge Kontra, Iskorak i Domine najavile su da će ipak doći na Rivu, jer imaju prvo rješenje koje je potpisao gradonačelnik Željko Kerum. Kako će proteći Parada?

– To nije jednostavno predvidjeti. No, nadam da će prevladati razum i da će građani, koji se ne slažu s organizatorima Parade, poštivati njihovo pravo da se bore za svoje pravo, što je temelj svake uređene demokracije.

Što mislite o tome da gradske vlasti uopće zabranjuju građanima korištenje javnog prostora?

– Taj problem može se riješiti samo tako da se poštuje zakon. Pravo na javno okupljanje jedno je od osnovnih ljudskih prava, koje je zagarantirano međunarodnim dokumentima, Ustavom i zakonima RH.

AUTOR: Mirna Jasić