Intrigator

Katran & perje

Yuppie ministar Zmajlović

Život i pisanije

Još jedan pilić iz nepresušnog japijevskog inkubatora Zorana Milanovića stupio je na dužnost, i to kako: novog ministra Mihaela Zmajlovića virtuozni SDP-ovi službenici za odnose s javnošću predstavili su spektakularnim životopisom na službenoj stranici Vlade.

Rijalitijevski ekstrovertiran i analno koncipiran, ovaj sastavak otkriva šokantne pojedinosti Zmajlovićeva života: od teritorijalno-klasnog podrijetla roditelja i ambicije đaka-putnika koji nikad iz Jaske nije zakasnio u zagrebačku srednju školu (elitnu), preko adolescentske socijalizacije kroz izlete na Japetić, do ljubavi prema Azri i Claptonu, te filozofskih rasprava s prijateljima na klupici u parku. Iste su urodile epohalnim maturalnim radom “Nietsche – vječno vraćanje istog” – pripadajuće pravopisne pogreške prenosimo u cijelosti.

Od umnih napora filozofije mladi se Mihael liječio rukometom, da bi se kasnije ostvario kao student ekonomije, diplomant menadžmenta i ljubitelj jazz glazbe.

Shodno Zmajlovićevom angažmanu u SDP-u, posve prirodno postao je direktor lokalnog poduzeća za otpad bez ijednog dana iskustva, te je na temelju posla sa smećem izravno izabran za gradonačelnika. No životopis ovdje postaje suhoparan, pošto se bigbraderovski potencijal s početka sastavka iscrpljuje, sve dok u igru opet ne uđu badminton, vožnja biciklom i amaterska enologija, koja Zmajlovića kvalificira za čestog pacijenta lajfstajlovskih rubrika o dobroj papici.

Časopis “Forbes”, poznat po tome što Hrvatsku uporno gura u propast, “uvrstio je Jastrebarsko među 20 gradova koji pokreću Hrvatsku”, stoji na kraju Zmajlovićeva životopisanija.

Petar Glodić

Analiza portala Moj-bankar.hr i ekstraprofiti hrvatskih banaka

Ne, banke nas uopće ne deru

Iako se po analizi tog portala hrvatske banke po profitabilnosti nalaze u zlatnoj sredini regije, ubacimo li i neke druge parametre, vidjet ćemo da je Hrvatska jedina zemlja kojoj BDP pada tri godine zaredom, a svejedno ima profitabilan bankarski sektor

Početkom ovog tjedna, iz zanimljive analize specijaliziranog portala Moj-bankar.hr doznali smo da hrvatske banke u usporedbi s onima koje posluju u drugim zemljama srednje i jugoistočne Evrope, suprotno raširenom uvjerenju, uopće ne ostvaruju ekstraprofite. No, kao što je čest slučaj sa statistikama, stvari mogu izgledati drugačije ubacimo li u analizu i neke druge parametre.

Taj portal navodi kako se hrvatske banke po ukupnom povratu na kapital od sedam posto nalaze u zlatnoj sredini u usporedbi s bankarskim sektorima iz tzv. CEE regije, “pobijajući argumente o ekstra profitima hrvatskih banaka”, a takav zaključak prenijeli su i drugi hrvatski mediji. Po analizi portala, prinos se u Češkoj kreće blizu 20 posto, u Poljskoj i Slovačkoj blizu 15 posto, a u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Bugarskoj oko sedam i šest posto, dok bankarski sektor u Rumunjskoj, Mađarskoj i pogotovo Sloveniji posluje s gubitkom.

Međutim, iz podataka tog portala, koji donosi brojke o profitabilnosti banaka za 2010. i 2011. godinu, ako ih samo usporedimo s podacima o rastu BDP-a proteklih godina, moći ćemo zaključiti da je Hrvatska u tom društvu jedina zemlja koja tri godine zaredom nije zabilježila gospodarski rast, a svejedno ima profitabilan bankarski sektor. Naime, Češka i Slovačka bile su u recesiji samo 2009. godine, a Poljska uopće nije zabilježila negativan rast BDP-a, dok je Hrvatska tonula 2009. i 2010., a lani ostala na nuli. Za bilo kakve ozbiljnije zaključke o tome ostvaruju li hrvatske banke ekstraprofite trebalo bi imati puno opširnije analize koje bi, primjerice, uključivale i podatke o tome kakva je profitabilnost ostalih sektora gospodarstva, o čemu je spomenuti negativan rast hrvatskog BDP-a opći pokazatelj.

Što se tiče samih banaka, one su 2009. godine, kada je naše gospodarstvo najviše palo, doživjele pad dobiti, ali je ona unatoč recesiji 2010. ponovno počela rasti, a rast se nastavio i lani, kada je gospodarstvo u prosjeku stagniralo, a banke ostvarile 4,7 milijardi kuna dobiti. Početkom ove godine hrvatski BDP ponovno je počeo tonuti, za 1,3 posto u prvom kvartalu, no banke su u istom periodu opet ostvarile rast bruto profita za 2,4 posto. Pritom je vrlo zanimljivo staviti banke u odnos s ostatkom gospodarstva.

Prema podacima Fine, bruto dobit svih domaćih poduzetnika bez financijskog sektora iznosila je u prvom tromjesečju ove godine 2,5 milijardi kuna, dok je prema podacima HNB-a bruto dobit banaka istovremeno iznosila 1,29 milijardi kuna. To znači da su banke same ostvarile više od polovice dobiti koju je ukupno ostvario ostatak gospodarstva.

Stoga se, bez obzira na ovu analizu portala Moj-bankar.hr, možemo vratiti dobrom starom općeraširenom uvjerenju kako nas hrvatske banke neumjereno deru.

Nikola Bajto

Promijenjen Ustav, usvojen poseban zakon, ali nema progona privatizacijskih pljačkaša

Efikasna neprovedba postojećeg zakona

Josip Kregar kaže da bi primjenu novih odredbi o nezastarijevanju kriminala iz 1990-ih trebale pospješiti skore izmjene Kaznenog zakona, a iz MUP-a poručuju da nisu odustali od osnivanja posebnog policijskog odjela za progon tih djela

Iako je ustavnim promjenama iz lipnja 2010. onemogućena zastara kaznenih djela ratnog profiterstva i onih iz pretvorbe i privatizacije, a točno prije godinu dana stupio je na snagu Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije počinjenih u vrijeme Domovinskog rata, vidljivo je da ozbiljnih rezultata još nema i dojam je da nova pravna rješenja ne služe svrsi.

Josip Kregar, predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe, kaže da se čeka donošenje izmjena Kaznenog zakona, koje su bile pripremljene još prošloga ljeta, dakle za HDZ-ove vlade.

– Izmjene nisu donesene zbog tehničkih poteškoća, jer neki članovi koji su sudjelovali u izradi Kaznenog zakona više nisu radno aktivni. No, očekujemo ih vrlo skoro, jer će one omogućiti i efikasniju provedbu Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i onih iz doba pretvorbe i privatizacije devedesetih. Ipak, dosad je Državna revizija nabrojala dovoljno nezakonitih postupaka pretvorbe i privatizacije, tako da za Državno odvjetništvo ima posla – kaže Kregar.

Iako bi izmjene Kaznenoga zakona trebale omogućiti efikasniju provedbu Zakona o nezastarijevanju, pravna podloga za postupanje postoji već godinu dana, no organi gonjenja iz nekog razloga, pogotovo imajući u vidu odavno poznate nalaze Državne revizije, sporo pristupaju tom poslu.

Bivša vlada na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor isticala je da se samom izmjenom Ustava još 2010. omogućilo nezastarijevanje kaznenih djela ratnog profiterstva, no za provedbu tih ustavnih izmjena trebalo je lani donijeti spomenuti Zakon o nezastarijevanju koji bi, da nije bilo upozorenja stručnjaka, bio potpuno beskoristan jer je u prvom prijedlogu “zaboravio” ukinuti apsolutnu zastaru, što je prilikom njegova usvajanja ispravljeno amandmanom.

Ustav govori samo o kaznenim djelima ratnog profiterstva i kaznenim djelima iz procesa pretvorbe i privatizacije, no ne i o tome za koja se djela ukida zastara, kao i na koje se razdoblje ukidanje zastare točno odnosi, što je lani definirano Zakonom o nezastarijevanju. Iako je ispravkom putem amandmana problem apsolutne zastare riješen, ostale su neke dvojbe o tome u kojoj mjeri katalog kaznenih djela, koja je taj zakon nabrojao kao djela koja ne zastarijevaju, pokriva sve modalitete kriminalnih aktivnosti u doba privatizacije i profiterstva.

No bez obzira na to, postoji prilično široka zakonska podloga za progon, ali je činjenica da se danas za ratno profiterstvo sudi jedino bivšem premijeru Ivi Sanaderu u slučaju kredita Hypo banke iz 1994.

Radi učinkovitijeg progona navedenih djela, novi ministar policije Ranko Ostojić najavljivao je osnivanje posebnog policijskog odjela, a kako doznajemo od glasnogovornika Ministarstva unutarnjih poslova Dušana Miljuša, od toga se nije odustalo bez obzira na to što Ostojićev novi zakon o policiji nije dobio zeleno svjetlo Bruxellesa.

– Sve istražne radnje u skladu s izmjenama Ustava, vezane uz kaznena djela ratnog profiterstva i kaznena djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, koje su bile poduzimane, i dalje su u tijeku – rekao je Miljuš “Novostima”.

Dragan Grozdanić

Pravobraniteljica Višnja Ljubičić reagirala na spotove Osječke pivovare

Mala moja seksistička reklama

Nogometna prvenstva idealna su za reklamiranje piva, a propagandisti Osječke pivovare u svoje su reklame unijeli i “žensku komponentu”. No, te su reklame sa stihovima bećarca, poput “Mala moja, dobro si mi sjela, kad te uzmem, orosiš se cijela” ili “Kad sam kući, zabijem u trenu, al’ slađe je na tuđem terenu”, izazvale brojne reakcije ženskih udruženja i šire javnosti.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić najavila je slanje upozorenja o kršenju Zakona o ravnopravnosti spolova zbog seksističkog, uvredljivog i ponižavajućeg načina prikazivanja žena u reklami za Osječko pivo. Upozorenja će dostaviti oglašivaču, medijima, ali i nadležnima koji odobravaju džambo plakate.

A dok se boce Osječkog piva nisu valjano ni orosile, seksizam u Hrvata obogaćen je i pisanjem Milana Ivkošića u “Večernjem listu” o navijačici Jeleni Mikši koja je pokazivala grudi na Euru i zbog toga imala razgovor ugodni u Ministarstvu kulture, gdje radi. “Dobro upućeni tvrde da nisu posrijedi ni kodeks ponašanja ni svjetonazor, nego zavist jer u cijelom ministarstvu jedino Jelena Mikša ima što pokazati”, zaključio je Ivkošić.

Višnja Ljubičić za “Novosti” o tome kaže:

– Mislim da se i ovdje radi o seksističkoj izjavi, ali bih okrenula priču drugačije. Interesantno je što je kompletna javnost počela govoriti o tim ženama i istraživati njihov identitet, gdje rade i čime se bave, zato što su pokazale dio tijela. Ali nikad se nije raspravljalo o identitetu ili mjestu zaposlenja onih muškaraca koji na terenima pokazuju svoje dijelove tijela i koji se neprimjereno ponašaju na terenima ili oko njih.

Nenad Jovanović

Kratko & jasno

Luka Oman, Prijatelji životinja

Eutanazija bez dokaza

Pedesetak pasa eutanazirano je zbog bjesnoće?

– Ministarstvo poljoprivrede pravda ubijanje pasa tobožnjom opasnošću od bjesnoće zbog šteneta koje je udomljeno prije mjesec dana iz Dumovca. Prema zadnjim saznanjima, u dvorištu gdje je štene živjelo, navodno je bijesna lisica ubila kokoši i prenijela štenetu bjesnoću. Ministarstvu očito smeta sklonište koje ima politiku neubijanja pasa.

Kakvo je stanje u skloništima za pse?

– Dumovec je najmodernije i najkvalitetnije sklonište u Hrvatskoj, sa stručnim i savjesnim osobljem, koje je primjer kako treba izgledati i funkcionirati sklonište. Svi psi tamo prolaze propisanu karantenu i cijepljenja. Navodno zaraženo štene nije pokazivalo kliničke znakove bolesti, a životinje u Noinoj arci nemaju dodira s onima u Dumovcu. Rezultati analize pokazali su da su sve ubijene životinje bile negativne na bjesnoću.

Kakva je šteta učinjena skloništima? Kako ćete reagirati?

– Šteta je ogromna. Posljedice narušavanja ugleda skloništa mogu biti nepovjerenje građana i smanjeni interes za udomljavanje. Oba skloništa su do daljnjeg zatvorena, pa nema ni udomljavanja ni prihvata novih životinja. Veterinarski inspektori nisu izvršili pregled i testiranja pasa, već su ih ubili na licu mjesta. Podići ćemo kaznenu prijavu i tražiti oštre sankcije.

Koliko je dosad bilo ovakvih nestručnih procjena?

– Već smo mnogo puta upozoravali na ozbiljne propuste u radu veterinarske inspekcije, no ovo je dosad najužasniji primjer. Pokrenuli smo peticiju za hitnu reformu veterinarske inspekcije i peticiju za zabranu usmrćivanja pasa u skloništima. Pozivamo građane da nam se pridruže u prosvjedima i inicijativama za pomoć životinjama, a udomitelje kojima su psi ubijeni da podnesu tužbe.

Mirna Jasić