Radimo na dobrobit svih građana

Općina Topusko smjestila se između Vrginmosta i Gline, na cesti koja preko Korduna i Banije vodi od Karlovca prema Sisku. Oko 3.000 stanovnika živi na 198 četvornih kilometara. U odnosu na širu regiju, Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju, to je dobro razvijena općina, u kojoj je ugodno živjeti.

– Razlog tome je dobra zaposlenost: više od 800 ljudi u radnom je odnosu, dakle gotovo svaki treći stanovnik. Ponajviše to možemo zahvaliti Lječilištu koje ima dvije tvrtke, Top terme i Termalne vode, u kojima radi 240 ljudi. Tu su i TIM Dalekovod Zagreb, bivši pogon sisačke Željezare PIMO Topusko, u kojem je sada zaposleno 120, a bilo je više od 150 osoba. Imamo dječji vrtić, osnovnu i srednju školu, s usmjerenjima za ugostitelje, fizioterapeute i metalce, pa sami sebi školujemo srednji kadar – kaže Nikola Abramović, načelnik Općine, inače član HDZ-a.

Primarna su radna mjesta

Po zadnjem popisu stanovništva, među nešto manje od 3.000 stanovnika 70 posto je Hrvata i oko 30 posto Srba, a malobrojni su Bošnjaci i Muslimani koji žive u graničnom području prema BIH-u. U odnosu na devedesete, u općini je sada tek polovica stanovništva; najveći dio izbjeglih Srba nije se vratio, ostali su u Srbiji, Republici Srpskoj ili trećim zemljama. Načelnik smatra da je povratak u većoj mjeri završen, iako će biti još pojedinačnih povrataka. U usporedbi s drugim sredinama pogođenima ratom, u kojima je povratak i Srba i Hrvata ostvaren u rasponu od 25 do 35 posto, u Topusko se vratilo 50 posto onih koji su otišli. I tome je razlog mogućnost zapošljavanja, da ljudi imaju od čega živjeti: to je ono što se naziva održivim povratkom, čemu pridonose i dobri međuljudski odnosi, bez ikakvih ekscesa.

– Kada smo se mi Hrvati vratili 1995., svatko tko je ostao u Topuskom ostao je na svom radnom mjestu. Međutim, sada su sva radna mjesta popunjena i teže je doći do posla, a i u cijelom je svijetu kriza. Nama svaki dan na posao iz Siska, Karlovca, Gline, Petrinje, pa i Zagreba dolazi stotinu ljudi, što smanjuje prihod općinskog budžeta. No, po sadašnjim se propisima ljudima isplati putovati, i to što dalje: uzme se auto na lizing, a poduzeća plaćaju po kilometru. Ali, cijene goriva divljaju i pitanje je koliko će to potrajati. Stoga bismo mogli imati problema s visokoobrazovanim kadrovima, kao što ih već sada imamo s liječnicima, koje bi trebalo stimulirati da dolaze u sredine poput Topuskog – smatra Abramović.

Topusko je uistinu lijepo mjestašce, svake godine dobije po nekoliko nagrada za uređenost ulica, parkova, bazena, jezera, okućnica… U ratu je na ovom području bilo srušeno i oštećeno 726 hrvatskih kuća, a obnovljeno ih je više od 90 posto; srpskih je kuća nakon “Oluje” stradalo puno manje, no one su ostale zapuštene, pa su kasnije mnoge od njih, posebice drvene, izgorjele u požarima što bi izbili nakon paljenja korova bez kontrole. U samom je gradiću bilo porušeno 40 posto objekata, ali sada je sve obnovljeno.

– Radi se na tome da se obnove Vila “Mirna” i Dom ZAVNOH-a, koji ima historijsku vrijednost i u vlasništvu je Sabora. Lokacijska se dozvola očekuje, obnova bi stajala oko dva milijuna eura, nakon čega bi se Dom koristio i za konferencijski turizam – tumači načelnik.

Kaže da im je osnovni cilj zadržati posao za zaposlene: misli da otpuštanja radnika neće biti, a trudit će se otvoriti i nova radna mjesta, kako bi i mladi u svom mjestu imali od čega živjeti.

Iako bi termalne otpadne vode mogle poslužiti za grijanje staklenika u kojima bi se uzgajalo cvijeće i povrće, konkretnijih akcija na tom planu u novije doba nije bilo, unatoč tradiciji koja je postojala sve do 1980-ih. Planira se i ekološki uzgoj hrane; u Topuskom, naime, smatraju da se trebaju orijentirati na lječilišni turizam, a ne na industriju.

Lječilištu treba obnova

Terme su u vlasništvu države, a njima upravlja Sisačko-moslavačka županija. Sami objekti ni izvana ni iznutra nisu baš u reprezentativnom stanju, potrebna im je obimnija sanacija.

– Općina se od 1996. sama financira, jedna je od rijetkih koje to mogu. No, novca za obnovu Lječilišta nema, a mi nismo ni vlasnici. Od države ne dobivamo ništa, tek nešto za neke projekte po natječajima. U lokalnoj upravi radi osmero ljudi, od kojih petero ima visoku stručnu spremu. Nije bilo političkog zapošljavanja. Općinsko vijeće ima 16 članova, čini ga koalicija HDZ-a, HSS-a, HSP-a i SDSS-a; u opoziciji su SDP i još neki vijećnici koji su mijenjali stranke. Nije bilo nikakvih problema u radu, kao ni zaoštrenih situacija. Sve odluke donosili smo na dobrobit građana Topuskog. HDZ je od povratka najjača, vodeća stranka, a s nama je uvijek i SDSS, kao najpouzdaniji i najkorektniji partner. Svi radimo svoje poslove i nismo profesionalno na funkcijama. Primjerice, predsjednik Općinskog vijeća ima naknadu od 600 kuna, a vijećnici dobiju naknadu za dolazak na sjednice. U drugim općinskim tijelima nema naknada. I ja sam kao načelnik volonter, kao i moji zamjenici, među njima i zamjenica iz srpske zajednice – ističe Abramović.

U Topuskom postoje dva kulturno-umjetnička društva: Seljačka sloga, koja njeguje tradicije iz šire okolice, te HKUD za djecu osnovnih i srednjih škola (folkloraši, pjevači i tamburaši). Podučava ih poznati tamburaš Mihajlo Šepa, koji je ove godine dobio nagradu Karlovačke županije za pola stoljeća rada. Tu su i knjižnica i čitaonica, koje financira sama Općina. Tako je i s nogometnim klubom koji se natječe u Prvoj županijskoj nogometnoj ligi, a ima četiri sekcije – seniorsku momčad i tri mlađe selekcije. I sportaši i KUD-ovci maksimalno koriste objekte Lječilišta: imaju odlične uvjete za rad, pa dobri rezultati nikoga ne čude.