Kult ličnosti

Pero Kvrgić, jedan od najboljih glumaca ovih prostora, konačno je dobio vlastitu monografiju pod nazivom “Kazališno doba Pera Kvrgića” u izdanju Dubrovačkih ljetnih igara, koja je ovih dana predstavljena u prepunoj dvorani Kneževa dvora u Dubrovniku. Prvi dio knjige opsežna je teatrološka studija Hrvoja Ivankovića koja tragom zapisa (kritika, ogleda, sjećanja i intervjua) prati cjelokupni umjetnički put Pere Kvrgića, uspoređujući Kvrgićeva vlastita sjećanja i kritičke zapise o njegovim ostvarenjima, među kojima su mnoga dosegla antologijske značajke. O Krvrgiću pišu Nikola Batušić, Petar Brečić, Dalibor Foretić, Mani Gotovac, Vlado Gotovac, Nataša Govedić, Milica Jović, Georgij Paro, Fabijan Šovagović i Božidar Violić, koji su tijekom proteklih pola stoljeća pratili neuhvatljivi stil Kvrgićeve glume, dok se treći dio knjige sastoji od dodatka s popisom Kvrgićevih kazališnih, filmskih i televizijskih uloga i nagrada.

Ralph Fiennes, vrlo poznati britanski glumac, poznat po ulogama u filmovima “Engleski pacijent”, “Žena kojoj sam čitao”, “Schindlerova lista” i po serijalu o Harryju Potteru, bio je specijalni gost 59. festivala igranog filma u Puli, gdje je predstavio svoj redateljski prvijenac, ratnu drama “Koriolan” snimljenu po tragediji Williama Shakespearea.

– Nisam imao nikakvu namjeru referirati se na sukobe u bivšoj Jugoslaviji i to nije bio razlog zbog kojeg smo za snimanje “Korilana” odabrali Beograd. Moje reference više su se odnosile na sukobe u Čečeniji, Iraku i Afganistanu te na Bliskom istoku. Zanimalo me ono što se sada zbiva u svijetu, svi ti konflikti i taj vječni rat kojeg se ljudska bića ne mogu riješiti, rekao je Fiennes.

Muharem Bazdulj, pisac i novinar iz Sarajeva, bit će jedan od sudionika manifestacije “Festival od riči – ŠUŠUR”, koji će biti održan 11. do 15. kolovoza u Korčuli, uz sudjelovanje književnika, putopisaca i pjesnika iz regije. Uz priznate i objavljivane autore, učestvovat će i živopisni korčulanski kroničari lokalnog života koji će kroz zanimljiva svjedočanstva govoriti o bogatstvu kulturnog nasljeđa grada Korčule, najavile su organizatorice – grupa zaljubljenica u grad Korčulu iz Splita, Zagreba i Beograda.

Na festivalu će biti predstavljen i umjetnički projekt “Laserski samit jeftine grafike”, vizualni doživljaj koji okuplja kreativce u oblasti dizajna, ilustracije i vizualnih komunikacija, koji je prvi put održan 2009. godine u Beogradu.

Jovan Ćirilov, umjetnički direktor i selektor 46. BITEF-a, u nedavnoj izjavi za medije najavio je da će se ovaj prestižni festival održati u Beogradu od 12. do 22. rujna pod sloganom “Izlet u istinu” te da će zbog skromnih financijskih uvjeta biti prikazano po šest predstava iz regije i svijeta. Festival će biti otvoren predstavom “Ministrov crni veo”, u režiji Romea Castelluccia i u izvođenju talijanske trupe Societas Raffaello Sanzio, na BITEF dolazi i predstava “Mrzim istinu” Olivera Frljića u izvedbi Teatra &TD, kao i Lorcina “Krvava svadba”, minhenskog Volkstheatera u režiji Miloša Lolića. Planirano je da stignu i ansambli iz SAD, Francuske, Njemačke, Velike Britanije i Holandije, uz kazališne trupe iz Slovenije, Hrvatske i Srbije.

Ivan Ivanji, književnik, novinar i prevodilac iz Beograda, autor je eseja pod nazivom “Goethe i nasilje”, koji je izašao u zborniku radova posvećenih velikom njemačkom književniku, u povodu otvaranja nove stalne postavke Goetheovog muzeja u Weimaru.

Radovi u toj knjizi obrađuju teme nasilja, svijeta, ljubavi, prirode i sjećanja, a Ivanji u svom eseju posebno ukazuje na blizinu koncentracionog logora Buchenwald, koji se nalazi oko šest kilometara od Muzeja – u šumi u kojoj je Goethe napisao neke od najljepših pjesama. U logoru Buchenwald je i sam Ivanji bio zatočen za vrijeme Drugog svjetskog rata: u eseju on razmatra odnos Goethea u svojstvu ministra Austro-Ugarske monarhije prema sili i nasilju: u slučaju jedne čedomorke u Weimaru Goethe je odbio pomilovanje, iako je o sudbini čedomorke Margarete tako dirljivo pisao u “Faustu”.

Ljubomir Jakić, teoretičar kulture i politike, bio je jedan od sudionika projekta “Nacionalnost: bez” koji je u beogradskom kulturnom centru Rex ovih dana organizirala belgijska udruga Manifestement, poznata u javnosti po mnogim pobunjeničkim demonstracijama, uključujući i nedavne “Demonstracije protiv demokracije” u Bruxellesu.

U projektu sudjeluju i mnogi aktivisti iz Njemačke, Grčke, Argentine, Belgije i Srbije, a prema Povelji kolektiva Manifestment, u pitanju je “estetika krika, dijametralno suprotna folkloru, plemenitim osjećanjima i svakom drugom dobrovoljnom ublažavanju”, a cilj projekta je “pobunjenički prevrat naspram prisutnog stanja realnog”.

Ivan Kožarić (91), naš najveći živući kipar, izložio je svoje radove na izložbi u Novom Vinodolskom koja je otvorena ovih dana. Uz prisutnost ministrice kulture Andree Zlatar Violić te povjesničara umjetnosti Jerka Denegria, Kožarić je istaknuo kako je fenomenalno što su skulpture izložene na otvorenom jer su tako u konstantnoj komunikaciji s ljudima, a nisu ograničene samo na zatvoren prostor muzeja. U Novom su izložene njegove velike skulpture i neki od njegovih najpoznatijih radova poput “Frižidera” iz serije “Oblici prostora”, preko “Crvenog znaka”, do “Isječka rijeke” i “Osjećam se kao u utrobi lava koji se prežderao”. Izložba ovog jedinstvenog umjetnika bit će otvorena do 31. kolovoza.