Kult ličnosti

GORAN VOJNOVIĆ scenarist je i redatelj filma “Čefurji raus!” koji se ovih dana snima u Kaknju i Visokom. Suradnik na scenariju je Abdulah Sidran, dok glavne uloge u filmu, pored slovenskih glumaca, igraju Emir Hadžihafizbegović i Mediha Musliović. Vojnović je široj javnosti na prostoru bivše Jugoslavije postao poznat nakon objavljivanja istoimenog romana 2008. godine, koji tematizira život “južnjaka”, doseljenika u Sloveniju, u ljubljanskom naselju Fužine. Unatoč optužbama da je ovim književnim ostvarenjem uvrijedio slovensku policiju, Vojnović je nagrađen nagradom Prešernovog sklada, kazališna adaptacija istog komada izvedena je više od 130 puta, a njegov novi roman “Jugoslavija, moja dežela” opet je veliki hit u Sloveniji.

DUBRAVKA VRGOČ I IVICA BULJAN, selektori Festivala svjetskog kazališta, najavili su deseto izdanje ovog renomiranog kazališnog okupljanja, koje će se održati u Zagrebu od 14. do 29. rujna. Festival otvara Pippo Delbono i njegova predstava “Poslije bitke” koja, govoreći o izbjeglicama na Mediteranu, predstavlja podsjetnik na to da nakon svakog rata, završio on pobjedom ili porazom, stiže mir koji se uvijek postiže borbom svakog čovjeka za vlastito poštovanje. Vidjet ćemo još i Strindbergovu “Gospođicu Juliju” u režiji Katie Mitchell i Lea Warnera iz Berlina, belgijsku kazališnu skupinu Peeping Tom sa scenskim projektom “Za unajmiti”, zatim buntovničku grupu iz New Yorka s izvedbom “Ženska predstava bez naslova” redateljice Young Jean Lee te pariški kazališni hit “Kraj ljubavi” u režiji Pascala Ramberta.

ANDREJ AĆIM, filmski redatelj, autor je dugometražnog dokumentarnog filma “Valter – Mit. Legenda. Heroj” koji će uskoro biti premijerno prikazan u beogradskom Sava centru. Priča filma počinje 1945. kada je Vladimir Perić Valter ubijen dok je branio okupirano Sarajevo. Ovaj heroj NOB-a ostao je zaboravljen sve do 1972. kada je, zahvaljujući redatelju Hajrudinu Krvavcu i glumačkoj bravuri Bate Živojinovića, ponovno oživio u filmu “Valter brani Sarajevo”. Baveći se mitom o Valteru, ovaj dokumentarac otvara i druge zanimljive teme koje ispituju da li je tadašnja Jugoslavija zaista bila najveći proizvođač i potrošač pop-kulture u Istočnom bloku i da li je filmski žanr nazvan “partizanski film” zaista bio srce jugoslavenske pop-kulture.

RAMBO AMADEUS, crnogorski muzičar, gost je prvog Durmitor art eko festivala, koji se ovih dana održava u okolici Žabljaka. Na festivalu nastupaju i Hornsman Coyote, Jelena Petošević i vizualni umjetnici Zoran Jokić i Danilo Baletić sa svojim instalacijama, uz sijaset filmskih projekcija, tribina i poetskih večeri. Osnovna zamisao festivala je podizanje svijesti o ekologiji, umjetničko promišljanje očuvanja životnog prostora i kritičko promišljanje pitanja otpada kao civilizacijskog fenomena. “Cilj nam je da povežemo prirodnu i umjetničku energiju, da pokrenemo razmjenu ideja, iskustava i znanja sa različitih meridijana, da upotrijebimo otpadni materijal u stvaranju umjetničkih djela kako bismo potaknuli razmišljanje o reciklaži”, izjavila je Ana Zarubica, direktorica festivala.

HERMANN HESSE, slavni pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost, umro je prije 50 godina. Obljetnica njegove smrti obilježava se posvuda u svijetu, a Kunst Museum u Bernu izložbom nas podsjeća da je Hesse bio i talentirani slikar, a ne samo pisac glasovite proze – “Sidarte”, “Stepskog vuka” i “Igre staklenih perli”, na kojoj su rasle mnoge generacije. Hesse se oštro protivio Prvom svjetskom ratu, uspio se izdignuti iznad nacionalnih i političkih podjela, bio je suputnik filozofskim mislima Platona, Spinoze, Schopenhauera i Nietzschea, tragač za mudrošću koja dolazi s Istoka, pa se stoga “Sidarta” s pravom smatra jednim od najutjecajnijih duhovnih djela 20. stoljeća.

ALFRED HITCHCOCK i njegov film “Vrtoglavica” zamijenili su “Građanina Kanea” Orsona Wellesa na listi najvećih filmova svih vremena magazina “Sight and Sound” Britanskog filmskog instituta. Ovaj prestižni filmski magazin svake decenije objavljuje listu najboljih filmova svih vremena na osnovu ankete među profesionalcima u svijetu filma, a “Građanin Kane” bio je na njenom vrhu posljednjih 50 godina. U anketi je učestvovalo ukupno 2.045 ljudi, a na listi prvih deset filmova nalaze se još “Tokijska priča” (Ozu, 1953), “Pravilo igre” (Renoir, 1939), “Izlazak sunca” (Murnau, 1927), “2001: Odiseja u svemiru” (Kubrick, 1968), “Tragači” (Ford, 1956), “Čovjek s filmskom kamerom” (Dziga Vertov, 1929), “Stradanje Ivane Orleanske” (Dreyer, 1927) i “Osam i pol” (Fellini, 1963).

JOE KUBERT, poznati američki majstor stripa, autor besmrtnih likova kao što su Narednik Rock, Tor i Hawkman, preminuo je u dobi od 85 godina u Morristownu u SAD-u. Za Kuberta se zaista može reći da je život posvetio stripu i prošao razdoblje od zlatnog doba superheroja do surovog realizma takozvanih grafičkih novela. Bio je prijatelj s nakladnikom, producentom i strip promotorom Ervinom Rustemagićem, a na temelju tog prijateljstva u vrijeme opsade Sarajeva i bezbrojnih fax poruka Rustemagića Kubertu nastalo je jedno od najčudnijih izdanja u povijesti stripa – ambiciozna knjiga “Fax from Sarajevo”, jedinstveno svjedočanstvo o ratnim strahotama, teroru i strahovima iz prve ruke, kakvo su rijetko mogli realizirati čak i novinari koji su izvještavali s mjesta događaja.