Udar na nezavisnost Narodne banke

Da bi smijenila guvernera, Vlada Srbije je prvoga radnoga dana u parlament poslala izmjene i dopune zakona o Narodnoj banci Srbije (NBS) i zatražila da se to rješi u hitnom postupku..

Prije nego li je Vlada izabrana, premijer Ivica Dačić, ministar finansija Mlađan Dinkić i prvi potpredsjednik vlade Aleksandar Vučić, kritikovali su guvernerovu čvrstu monetarnu politiku i dali naslutiti da će on biti smijenjen.

To u Srbiji nije ništa neobično jer je od 2000. godine, četiri guvernera smijenjena su pod političkim pritiskom. Iako je danima govorio da neće podnositi ostavku, sada već bivši guverner Dejan Šoškić uradio je to prije nego je zakon izglasan. Zakonom je ustanovljeno da guvernera, viceguvernere i Savjet NBS bira parlament, što znači potpunu kontrolu parlamenta nad NBS. Također, okviru NBS formira se u Uprava za nadzor finansijskih institucija, čiji je mandat apsolutno nejasan, a koju stručnjaci nazivaju “bankom u banci”.

Kriza javnog duga

U zadnji čas je Vlada ipak povukla čl. 18. kojim je bilo predviđeno da NBS kupuje na sekundarnom tržištu vrijednosne papire koje bi izdavale Vlada, lokalne samouprave i javna preduzeća. Takva mjera značila bi apsolutan udar na devizne rezerve i put u nekontrolirano štampanje novca i inflaciju. No, pod pritiskom spoljnog faktora, Vlada je od toga odustala. D

Oštre poruke nametnule su i pitanje da li oni od kojih Srbija traži pare mogu da ih uskrate zbog zakona koji su ocjenjeni kao antievropski. To se lako može desiti i podsjeća na mađarski slučaj, gde je Vlada pokušala da smanji nezavisnosti centralne banke. MMF je poslao odgovor: dok god insistirate na zakonu koji smanjuje nezavisnost centralne banke – ne možete da dobijete 15 milijardi evra koliko ste tražili.

Ista stvar će sigurno zadesiti Dačića, Dinkića i Vučića, a dužničko tržište može da isporuči račun u vidu visokih kamata. Načelo nezavisnosti centralne banke i svih njenih funkcionera je ključna vrednost upisana i u osnivački ugovor EU. Komisija očekuje od Srbije, kao kandidata za EU, da se postepeno usklađuje sa pravnim naslijeđem EU u oblasti ekonomskih i monetarnih pitanja – podsjećaju iz Evropske komisije. Iz Svjetske banke stigle su veoma oštre kritike, a to je upravo institucija od koje Srbija očekuje brzo 400 miliona dolara.

Moguće je da će međunarodni faktori tražiti da se zakon mijenja. MMF i Svjetska banka najavljuju da će detaljnije analizirati ovaj propis. Ako procjene da znatno ugrožava nezavisnost centralne banke mogu uskratiti pomoć. Aranžman koji Srbija treba da obnovi sa MMF-om dolazi u pitanje. Bez dogovora sa Fondom Srbija neće moći da na međunarodnom tržištu emituje 1,4 milijarde dolara obveznica koje su neophodne da bi zatvorila rupu u budžetu, što je planirano za jesen. To će sigurno imati u vidi i rejting agencije, ali i finansijsko tržište će odreagovati. To će povećati nervozu i neizvjesnost, a praksa je pokazala da su krize javnog duga izbijale kada se rizik zemlje povećavao. Način na koji je Vlada Srbije nastupila mijenjajući zakon o NBS i mijenjajući guvernera, put je ka krizi javnoga duga, prije nego li šta drugo.

Povratak u lošu prošlost

Osim toga, postavlja se još nekoliko pitanja. Kome zapravo odgovara ovakva kontrola ključne monetarne institucije i u kom će pravcu teći stvari? Kad se sagledaju akteri u Vladi onda se tu vide neki interesi i motivi da se budućom monetarnom politikom potpomognu i spasavaju tajkuni, oni isti koji su mnoge probleme izazvali.

S druge strane, nemoguće je ne prisjetiti se bliske prošlosti i načina na koji je SPS ulazio u svoje ekonomske avanture koje su završavale krahom i pljačkom građana. Oni i danas pričaju priče o neophodnosti velike razvojne banke i o angažovanju deviznih rezervi u privredni razvoj. Kad se to čuje, teško je razumjeti zašto je značajan broj ljudi, čak i iz akademske zajednice povjerovao da se ta stranka modernizovala. A ne bi bilo dobro da ih ponovo razuvjeravaju na najgori mogući način.