Hrastov više neće u zatvor

Presudom od četiri godine zatvora za ubojstvo 13 i ranjavanje dvojice zarobljenih rezervista JNA, izrečenom 7. septembra Mihajlu Hrastovu, bivšem pripadniku hrvatske specijalne policije, Vrhovni sud ispisao je novo poglavlje u 20-godišnjem procesu koji se vodi za zločin izvršen 1991. godine na Koranskom mostu u Karlovcu. Ne i posljednje, jer su obje strane najavile žalbe, Državno odvjetništvo zbog mizerne kazne, a odbrana zbog zahtjeva da Hrastov bude oslobođen.

Hrastovu se u kaznu uračunavaju dvije godine i dva mjeseca koliko je ukupno proveo u pritvoru, što znači da ako četverogodišnja kazna bude potvrđena, on praktički ne bi trebao ići u zatvor, jer bi mogao zatražiti uslovno puštanje ili skraćenje kazne.

Krivnja pravosuđa

Predsjednik sudskog vijeća Žarko Dundović u obrazloženju presude naveo je da krivnja za to što se postupak vuče 20 godina dijelom leži na pravosuđu te postojanju subjektivnih i objektivnih okolnosti, mijenjanju iskaza i drugim razlozima.

Sud je utvrdio da je Hrastov počinio ratni zločin i da to nije učinio u samoobrani kao što je tvrdio za vrijeme suđenja. Kazna koja je manja od zakonom predviđene obrazložena je argumentom da je Hrastov bio smanjeno uračunljiv u trenutku izvršenja nedjela. Kao olakšavajuće okolnosti navedene su i činjenice da nije kažnjavan, da je dao doprinos kao branitelj, da je otac maloljetnog djeteta i da ima bolesnu suprugu.

Advokat Luka Šušak, koji u ovom procesu zastupa oštećene, odnosno žrtve i njihove porodice, smatra da je bitno da je Hrastov proglašen krivim za zločin, jer oštećeni sada imaju mogućnost da dobiju odštete, što je bilo blokirano nakon što je Ustavni sud poništio raniju presudu Vrhovnog suda od sedam godina zatvora.

– Javnost će prosuditi o visini kazne, ali bi se moglo usporediti kolika bi kazna bila dosuđena za neki sličan zločin nad Hrvatima – rekao je Šušak za “Novosti”.

– Ova se trakavica vuče od 1991. godine, a sam Hrastov je prošao razne faze, preko hapšenja i istražnog zatvora pa do oslobađanja u procesima u Karlovcu, koje sam pratio i koji ne služe na čast hrvatskom pravosuđu – kaže Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava.

– Cijeli proces bio je delegiran na Vrhovni sud, koji je Hrastova najprije osudio na osam, pa na sedam, a sada na četiri godine. Hrastov je sve vrijeme bio pod pritiskom, jer iako nije sve bilo kao da je u zatvoru, on nije ni konačno oslobođen pa da uživa u slobodi – dodaje Pusić.

Također ističe da se iz brojnih svjedočenja vidi da Hrastov nije djelovao sam te da to nije bio neki impulzivan čin, ali DORH nije pokazao interes da to rasvijetli.

Nevini rezervisti

– I sam proces ostavlja utisak da je bio iznuđen zbog domaće i strane javnosti, a ne da bi se ustanovila istina – kaže Pusić.

Ukazuje i na licemjerje dijela javnosti i medija koji se bune protiv strijeljanja bez pravednog suda nakon Drugog svjetskog rata, ali odobravaju masakr nad 13 nevinih ljudi.

– Oni nisu ništa napravili. Bili su mobilizirani u vrijeme kad se nije znalo tko pije, a tko plaća i išli su utovarivati kamione u kasarni koju je JNA u dogovoru s vlastima u Karlovcu trebala napustiti – govori Pusić.

Na suđenjima na Županijskom sudu u Karlovcu Hrastov je tri puta oslobađan, ali je Vrhovni sud poništavao presude i vraćao predmet, a onda i sam preuzeo suđenje. U maju 2009. Vrhovni sud je Hrastova osudio na osam godina zatvora, da bi mu po žalbi kazna bila smanjena za godinu dana. Kako Vrhovni sud nije javno objavio osuđujuću presudu, Ustavni sud je presudu ukinuo, pa je Hrastov u decembru 2010. oslobođen iz zatvora u Lepoglavi, a postupak na Vrhovnom sudu ponovno je proveden, zaključno s donošenjem presude.