Kazna Hrastovu – užasno mala

Četiri godine zatvora koliko je dosuđeno Mihajlu Hrastovu za ubojstvo 13 i ranjavanje dvojice zarobljenih rezervista JNA na Koranskom mostu užasno je malo, kazala je Veselinka Kastratović iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava.

– Žrtve su zaboravljene, a njihova imena nikad s pijetetom nisu pročitana na suđenjima. Sud nikad nije zločin istražio do kraja, ne vjeruje se preživjelima kad kažu da je na njih pucalo više osoba, a ne samo Hrastov i ne želi se postaviti pitanje odgovornosti karlovačke policije i MUP-a – rekla je Veselinka Kastratović na predstavljanju kvartalnog izvještaja nevladinih organizacija o praćenjima suđenja za ratne zločine od maja do avgusta 2012.

Među pozitivne aspekte suđenja za ratne zločine treba ubrojiti početak ili nastavak procesa u nekoliko predmeta ratnih zločina nad Srbima, za koje doskora nije postojala volja da se rješavaju i odluku Vrhovnog suda na osnovu koje je moguće nadoknaditi štetu žrtvama ratnih zločina i kad je počinilac nepoznat.

Predstavljajući izvještaj, voditeljica Documente Vesna Teršelič ukazala je na odličnu suradnju između tužilaštava Hrvatske i Srbije, što je rezultiralo provođenjem postupaka protiv pripadnika srpskih dobrovoljačkih jedinica pred Višim sudom u Beogradu, od kojih je do sada pravomoćno osuđeno njih 14.

– Zabrinjava što je nakon propisivanja isključive nadležnosti četiri županijska suda obustavljeno više postupaka protiv pripadnika srpskih jedinica jer optužbe nisu bile osnovane. To govori u prilog činjenici da sudovi i državna odvjetništva u manjim sredinama često nisu profesionalno i nepristrano procesuirali sve počinitelje – rekla je Vesna Teršelič.

Istaknula je da su u nekim predmetima optuženi pripadnici srpskih jedinica nedostupni pravosudnim organima Hrvatske, što ukazuje na potrebu daljnjeg poboljšanja regionalne suradnje.

Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava podsjetio je na slučaj Mirka Graovca koji je nevin odležao 15 godina zbog optužbe da je bio komandir straže u logoru Manjača kod Banjaluke.

– Nitko od trojice bivših logoraša nije se sjećao Graovca, što su bili spremni posvjedočiti pred hrvatskim pravosuđem. Uz sve ove predočene dokaze, hrvatsko pravosuđe barem godinu dana nije pokazalo volju da pokrene reviziju tog procesa – rekao je Pusić.