Balkan prolaz

APSURDI

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, zakazani za 5. oktobar, izrodili su najgoru i najbezidejniju izbornu kampanju otkada se u toj zemlji održavaju višestranački izbori. Biračima se, često i sa nelegalno postavljenih mega-plakata, poručuje sve i svašta, a najčešće – ništa, dok se većini političkih subjekata kampanja svodi na dokazivanje kriminogenosti i korumpiranosti konkurencije. Nažalost, jedan od najatraktivnijih kandidata na ovim izborima, o kojem su pisali i međunarodni mediji – Mirad Hadžiahmetović se zove – izgubio je pravo učestvovanja na izborima jer je, kako je ocijenila Centralna izborna komisija (CIK), “prekršio odredbe izbornog zakona BiH”. Naime, nesuđeni načelnik Zenice je na sebe skrenuo pažnju objavljivanjem pornografskih fotografija i video-snimaka na svojoj zvaničnoj stranici, što je bilo dovoljno za naslovnicu “Huffington Posta”, a ne i za CIK, koji je promptno Miradu izrekao strogu zabranu kandidiranja. U isto vrijeme, izborni zakon u BiH, prema kojem se CIK upravlja, nema ništa protiv da se na izbornim listama nađu i osuđeni ratni zločinci, osim ako nisu fizički spriječeni izdržavanjem kazne. Tako je Srpska demokratska stranka za nositelja liste za Skupštinu opštine Šamac kandidirala ljekara Blagoja Simića, ratnog predsjednika šamačkog SDS-a, koji je u Haagu 2006. osuđen na 15 godina zatvora. Pošto se Simić predao još 2001, vrijeme provedeno u pritvoru mu je uračunato u kaznu, tako da je stigao predati kandidaturu za Općinsko vijeće nepunih šest godina po donošenju pravosnažne presude za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija i povrede zakona i običaja rata, kao i za planiranje i provođenje etničkog čišćenja nad Bošnjacima i Hrvatima 1991-1993. u općinama Bosanki Šamac i Odžak. Nadalje, Simo Zarić, također iz Šamca, ratni zločinac kojeg je MKSJ osudio na šest godina zatvora, pojavio se na listama kao kandidat Socijalističke partije za odbornika u Šamcu. Istina, on je još početkom 2010. imenovan za zamjenika načelnika Opštine Bosanski Šamac, a na tu ga je poziciju postavio aktualni načelnik Bosanskog Šamca Savo Minić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.

PATETIKA

U patetičnom pokušaju da tijelu kojem predsjedava dadne veći značaj, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić rekao je da rješavanje spora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine na rijeci Uni kod Kostajnice neće moći bez stava tog entiteta, iako je na trilateralnom ministarskom sastanku BiH, Hrvatske i Evropske komisije u Bruxellesu dogovoreno da se pitanjima razgraničenja sa Hrvatskom u Bosni i Hercegovini imaju baviti državni parlament i Predsjedništvo. Jasno je da će u procesu parlamentarnog odlučivanja biti nemoguće donijeti odluku bez pristanka “sva tri naroda i oba entiteta”, pa je Radojičićevo insistiranje na tome utoliko komičnije, da ne kažemo predizbornije. U svojem “ljutitom” obraćanju medijima, on je istakao kako “nijednog momenta stav zvaničnika RS o tom pitanju nije bio sporan”, dodajući da RS “ne obavezuje šta neko priča u Sarajevu”. Očekuje se da će prilikom razgraničenja biti primijenjeni međunarodni kriteriji za određivanje granica na tokovima rijeka, koji predviđaju da se granična crta povlači sredinom toka, a ni Radojičić nema ništa protiv, sudeći prema njegovom objašnjenju, dok ni u Sarajevu niko nije izrazio protivljenje takvom razvoju događaja.

KELJMENDIJEVI

Potjera za članovima obitelji Keljmendi u akciji policijskih i sigurnosnih struktura Bosne i Hercegovine još uvijek traje. Naser Keljmendi, koji je na američkoj crnoj listi označen kao jedan od najznačajnijih narko-bossova u Europi, nakon što je predsjednik SAD-a Barack Obama osobno naložio zamrzavanje Keljmendijeve imovine u toj zemlji, još uvijek je u bjekstvu, dok je njegov sin Elvis po međunarodnoj potjernici Kantonalnog suda u Sarajevu uhapšen u okolini kosovskog grada Peći. On ostaje u pritvoru narednih 40 dana, kako je saopćio ministar unutarnjih poslova Kosova Bajram Redžepi. Kantonalni sud u Sarajevu za Elvisom Keljmendijem u novembru 2010. raspisao je međunarodnu potjernicu zbog pokušaja ubistva. Njegov otac Naser inače je poslovni partner Fahrudina Radončića, šefa Saveza za bolju budućnost BiH i bivšeg vlasnika “Dnevnog avaza”. Radončić je negirao svoje poslovno-prijateljske relacije sa Keljmendijevima, objašnjavajući kako nije on lično sklapao poslovne ugovore sa njima, već kako je to činila njegova kompanija “Avaz”.

KRIZA

Ekonomska kriza u Sloveniji uzima sve više maha, a analitičari tvrde da je ovo najozbiljnija kriza u Sloveniji još od osamostaljenja. Slovenski ured za makroekonomske analize, UMAR, najavio je ovogodišnji pad BDP-a od dva odsto, kao i povećanje nezaposlenosti, iako je isto tijelo u prošlogodišnjem izvješću prognoziralo više nego dvostruko manji pad BDP-a za ovu godinu. Zato se, umjesto ranije predviđenog rasta BDP-a od dva odsto u 2013, sada predviđa njegov pad od 1,4 odsto, dok bi ponovni “skromni rast” BDP-a, što je sada teško predvidjeti, trebalo uslijediti tek 2014, prenose regionalne agencije. Direktor UMAR-a Boštjan Vasle upozorio je da postoji rizik da će pad ekonomske aktivnosti biti i veći od prognoza, te da će ove godine u Sloveniji prvi put nakon izbijanja globalne ekonomske krize biti smanjena i potrošnja građana. “To se odnosi posebno na sektor trajnih dobara, kao što su automobili i aparati za domaćinstvo”, rekao je Vasle. Prema prognozama UMAR-a, broj nezaposlenih u idućoj godini u Sloveniji porast će sa sadašnjih 110.000 na oko 120.000.

TOP-LISTA

Pored ekonomske krize koja je Sloveniju dovela na rub bankrota, istraživanja pokazuju da je ta zemlja u poređenju sa svim ostalim bivšim jugoslavenskim republikama još uvijek u najboljem ekonomskom položaju, dok je, prema ocjenama stručnjaka, Bosna i Hercegovina na dnu liste. Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić, objašnjavajući kako su Slovenci u najboljem položaju, rekao je: “BiH ima veliku nezaposlenost od 28 odsto i samo je još Makedonija po tom pitanju na približnom nivou.” Kozarić je naveo, kako prenosi SRNA, da Srbija “muku muči sa malom kreditnom aktivnošću”, napominjući da su direktne strane investicije u padu u svim zemljama bivše Jugoslavije. Kozarić smatra da je zato neophodna veća saradnja i zajednički nastup na tržištima poput Libije, Iraka i zemalja bivšeg SSSR-a, te ističe da zemlje bivše SFRJ mogu da sarađuju i u oblastima poljoprivrede, energetike, infrastrukture i turizma.

REIS

Tuzlanski muftija Husein ef. Kavazović novi je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, i očekuje se da će on preuzeti svoju novu dužnost 19. novembra. Kavazović je izabran 23. septembra, osvojivši 240 glasova sabornika IZ-a, dok su njegovi protukandidati – travnički muftija Nusret Abdibegović i sarajevski muftija Husein Smajić – osvojili 69, odnosno 45 glasova. Funkciju reisa Husein Kavazović preuzet će od Mustafe Cerića, koji je Islamskom zajednicom BiH suvereno upravljao 19 godina.