Naći 290 milijuna eura za stambeno zbrinjavanje

Zbrinjavanje, zapošljavanje, ostvarivanje drugih društvenih i socijalnih prava i poštenije suđenje za ratne zločine problemi su o kojima se govorilo na tematskoj sjednici “Povratak, socijalna integracija i stambeno zbrinjavanje” Vijeća za socijalnu pravdu, koju je predsjednik Ivo Josipović sazvao 5. oktobra. Na njoj su bili prisutni brojni predstavnici Srba u Hrvatskoj, čelni ljudi srpskih organizacija, nevladinog sektora i diplomati.

– Ova se sjednica održava kako bi se nadležna državna tijela potaknula na nastavak rada na rješavanju problema. Sarajevskom deklaracijom utvrđeno je da se svatko može vratiti tamo odakle je otišao, ali i ostati tamo gdje se nalazi, ako to želi – rekao je Josipović, ističući zadovoljstvo zbog podrške Vladinom programu i regionalne suradnje u rješavanju problema povratka. Podsjetio je da je tokom rata raseljeno ili izbjeglo 550.000 osoba, od kojih 250.000 Srba.

– Sada je potrebno stambeno zbrinuti 26.898 korisnika, za što je potrebno 583,6 milijuna eura, a za sada je osigurana polovina iznosa. Od 2012. do 2017. trebalo bi zbrinuti 2.540 nositelja stanarskog prava – rekao je predsjednik.

Depopulacija i diskriminacija

– Najveći dio onog čime se bave SNV i SDSS kao izabrani predstavnici Srba su nasljeđa rata – rekao je potpredsjednik SNV-a Saša Milošević.

Raduje ga što je sadašnja Vlada, za razliku od prijašnjih, iskazala političku volju za rješavanje problema kao što su odštete za minirane kuće izvan ratnih područja, penzije za stanovnike koji su od 1991. do 1995. ostali izvan dosega državne vlasti i sahrane poginulih srpskih vojnika. Ukazao je na probleme u stambenom zbrinjavanju povratnika, zapošljavanju, suđenjima za ratne zločine, ekonomskim pitanjima na područjima povratka i prisustvo u medijima i kulturi. Po njegovim riječima, zbrinjavanje se odvija presporo, a otkup skoro da nije ni počeo, dok su cijene stanova previsoke, pa se radi na njihovom snižavanju.

– Za zločine počinjene u “Oluji” još nitko nije osuđen, a porodice kojima su terorističkim djelovanjem izvan ratnih područja uništene kuće ili pobijeni njihovi bližnji, i koje su podnijele tužbe protiv Hrvatske, gube sporove i moraju platiti sudske troškove – rekao je Milošević i pozdravio procesuiranje zločina počinjenih u Sisku i Kerestincu, kao i smanjenje broja procesuiranih pripadnika srpske nacionalnosti za ratne zločine s oko 5.000 na oko 1.500, što i dalje smatra prevelikim brojem.

– Tražimo reviziju procesa za ratne zločine – rekao je Milošević i dodao da sudski progon Srba karakteriziraju nestručnost i pristranost pravosudnog aparata.

– Uzrok loše ekonomske situacije na područjima povratka nije samo nedostatak novca, nego i depopulacija, kao i diskriminacija kod zapošljavanja, pri čemu je učešće pripadnika manjina u državnoj upravi, na sudovima, u policiji, javnim servisima, školstvu i zdravstvu palo sa 4,2 na 3,4 posto – rekao je Milošević i uputio zamjerku “kroatocentričnom” sistemu obrazovanja koji zanemaruje doprinos Srba u razvoju hrvatskog društva.

Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava podsjetio je na diskriminacione zakone u ratu, na brojne deložacije, ukidanje državljanstva, otpuštanje i druge nezakonite radnje, koje su dovele do velikog broja izbjeglica. Ocijenio je da se problemi ne rješavaju lako, ali su učinjeni veliki pomaci u odnosu na proteklo desetljeće, a naročito u odnosu na devedesete godine.

Nemanja Relić iz Srpskog demokratskog foruma ukazao je na različite aršine u zakonima i propisima prema hrvatskim doseljenicima i srpskim povratnicima.

– Dok se doseljenim Hrvatima iz BiH kuće daruju uz obavezu da ih ne otuđuju deset godina, dotle se Srbima stambeno zbrinjavanje drastično uslovljava i naplaćuje – rekao je Relić i dodao da se proces povratka ne može se smatrati okončanim ni 17 godina nakon rata.

Milan Mesić, voditelj istraživanja “Manjinski povratak u Hrvatsku”, rekao je da je taj proces nužno sagledati i iz perspektive samih izbjeglica i povratnika.

– Postoji opasnost od iskrivljavanja i pojednostavljivanja stvari kada se samo broje glave, jer je poznato da većina ljudi za koje se navodi da su se vratili ne živi u Hrvatskoj. Povratak nije jednokratan čin, treba ići među ljude i razgovarati o njihovim problemima – kaže Mesić.

“Privrednikova” imovina

Mato Jurić iz Zajednice prognanih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata podsjetio je da se oko 40.000 Hrvata iz Vojvodine ne misli tamo vraćati, kao ni Srbi s kojima su razmijenili kuće.

Stanko Janić, pomoćnik ministra regionalnog razvoja i evropskih fondova, naglasio je da se traže izvori financiranja povratka i stambenog zbrinjavanja. Podsjetio je da je od 37.275 do sada stambeno zbrinutih porodica, tek 26.118 njih tokom 1991. imalo prebivalište u Hrvatskoj, dok ih je u BiH prebivalište imalo 9.552, a u Srbiji 1.172.

Zamjenik ministra uprave Boris Milošević ukazao je na probleme pri registraciji manjinskih vijeća, pri čemu je 15 mjeseci nakon izbora od 287 registrirano tek oko dvije trećine ovih tijela. Osvrnuo se i na zapošljavanje Srba i drugih manjina.

– Ne možemo natječajima propisati da ćemo zapošljavati pripadnike nacionalnih manjina. Ali možemo stvoriti sustav kojim ćemo osigurati objektivne kriterije da se pravo zapošljavanja nacionalnih manjina ostvari – rekao je.

Uz naglasak da položaj Srba u Hrvatskoj mogu poboljšati mnoge mjere koje nisu materijalne i ne traže sredstva, bivši vicepremijer Slobodan Uzelac ukazao je na potrebu da se promijene zakoni koji diskriminiraju Srpsko privredno društvo “Privrednik” i tako mu onemogućavaju povrat imovine.

Sama sjednica bila je konstruktivna, iako je bio i nekih polemičnih tonova, pa je tako Uzelcu zamjereno što nije učinio dovoljno dok je bio vicepremijer, a date su i neke paušalne ocjene na račun SNV-a i odsutnog Milorada Pupovca. Predsjednik Josipović rekao je da ne bi trebalo napadati odsutne, doduše tek nakon što su nevladin aktivist Nenad Vlahović i lider Srpske narodne stranke Milan Rodić završili sa svojim govorima.

Iako smatra da je skup mogao biti bolje pripremljen, Saša Milošević je izrazio nadu da će predsjednikova inicijativa dati rezultate.

– Na naš zahtjev, mnogi su problemi uvršteni u program Vlade, koja je sa SDSS-om i SNV-om formirala radnu grupu koju vodi vicepremijer Neven Mimica – rekao je Milošević.