Pokrajine

Obnovljen spomenik žrtvama masakra počinjenog prije 70 godina

Otkrivena spomen-ploča u Kukunjevcu

Molili smo da nam Ministarstvo kulture pomogne u obnovi, ali nismo dobili ni lipe. Zato zahvaljujem SNV-u, VSNM-u Zagreba i Lipika, Požeško-slavonskoj županiji i Gradu Lipiku, uz čiju smo pomoć spomenik obnovili, rekao je predsjednik lipičkog VSNM-a Darko Derenj

Sedamdeset godina od ustaškog terora nad stanovnicima sela Kukunjevca u Požeško-slavonskoj županiji obilježeno je 11. oktobra otkrivanjem spomen-ploče s uklesanim imenima 666 poginulih civila. Time je napokon ispravljena nepravda nanesena nevinim žrtvama, članovima njihovih obitelji, preživjelim sudionicima i cijeloj antifašističkoj javnosti.

Naime, mještani Kukunjevca, VSNM Lipika, Požeško-slavonska županija i antifašisti godinama su od mjerodavnih institucija tražili da se mjesto stratišta, na kojem je 11. oktobra 1942. godine ubijeno 243 civila, a oko 400 njih deportirano je i ubijeno u logorima Jadovno, Jasenovac, Stara Gradiška i Sisak, dostojno obilježi.

– Ovdje su poginuli goloruki ljudi, radnici koji su pokušavali prehraniti svoje obitelji i koji nisu vjerovali da postoje takvi bezumni krvnici od čije kame su stradali. Bilo je to plansko i masovno ubijanje i mi ovo naše svetište moramo oteti zaboravu i negiranju, kao što je to bio pokušaj u zadnjem ratu kada su uništili ovaj spomenik, razorili crkvu Svete Petke i muzej s arhivskom građom – rekao je mještanin Kukunjevca Stevan Živković.

U ime organizatora komemoracije skupu se obratio Darko Derenj, predsjednik lipičkog VSNM-a.

– Molili smo da nam Ministarstvo kulture pomogne u obnovi ovog spomenika, ali od njih nismo dobili ni lipe. Zato zahvaljujem Srpskom narodnom vijeću, Vijećima srpskih nacionalnih manjina gradova Zagreba i Lipika, Požeško-slavonskoj županiji i Gradu Lipiku, uz čiju smo pomoć obnovili ovaj spomenik koji danas otkrivamo – rekao je Derenj.

Pred Drugi svjetski rat Kukunjevac je imao približno 1.800 stanovnika pravoslavne vjeroispovijesti. Osim Srba iz Kukunjevca, u ovom su masakru ubijene i izbjeglice s Kozare i Slovenije koje su se tu zatekle, a selo je teško stradalo i u Domovinskom ratu, kada je oštećeno 300 kuća i spomen-grobnica.

– Pitamo se kako je moguće da u zemlji kojoj je antifašizam zapisan u Ustavu bude uništeno 3.000 spomenika podignutih upravo stradalim antifašistima. Moramo li strepiti da će ovakvi mukom obnovljeni spomenici ponovno biti uništeni? Mi želimo da o žrtvama govori ljudska istina jer odavde ne šaljemo poruke Srba, nego poruke ljudi koji žele da opet zaživi bratstvo između Srba i Hrvata – rekao je Saša Milošević, zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća.

Jedan od preživjelih svjedoka zločina, Stevo Džodan, pročitao je svoju pjesmu “Krvava nedjelja”. Sućut žrtvama i njihovim obiteljima u ime Grada Lipika uputio je predsjednik Gradskog vijeća Ivan Molnar, a parastos su predvodili paroh daruvarski Luka Bosanac i paroh pakrački Đorđe Teodorović.

Goran Gazdek

Pokušaj narušavanja međunacionalnih odnosa na istoku Hrvatske

Divljaštvo na groblju u Dalju i Sarvašu

Ovo je presedan na području opštine Erdut, jer su stanovnici do sada živeli u tolerantnim međunacionalnim odnosima, rekao je načelnik Erduta Jugoslav Vesić, poručivši meštanima da ostanu hladne glave

Na pravoslavnom groblju u Dalju porušeno je i polupano 25 spomenika i nadgrobnih ploča, a više nadgrobnih spomenika oštećeno je i na pravoslavnom groblju u Sarvašu. Ogorčeni meštani Dalja uvereni su da je reč o delu vandala i nadaju se da će policija, koja je nakon dojave obavila uviđaj, pronaći počinioce. Na području opštine Erdut, koja se može pohvaliti višenacionalnim sastavom stanovništva, ovo je prvi incident takve vrste.

– Čemu sve ovo? Zašto nakon toliko godina raditi nešto što ne treba nikome? – pita se Branislav Berkov, unuk Lazara i Sofije koji su pre nepunih godinu dana sami sebi, za života, podigli spomenik.

– Ovde su mi sahranjeni sestra i šogor. Ne znam ko bi to mogao učiniti, ali osuđujem svakog, nije važno da li je Hrvat ili Srbin, mlad ili star. Pa, tu su silne pare utrošene. Neka sirotinja je možda jedva odvojila za spomenik, a sad je srušen – kaže Veselko Mandić.

Kako je iste noći područje erdutske opštine pogodilo nevreme, pojavila su se i nagađanja da je sve posledica vremenskih neprilika. Meštani Dalja u to ne veruju.

– Ma, kakvo nevreme! Nije niko lud, vide se stope po spomenicima, nije nevreme išlo od spomenika do spomenika… Nemam reči. Jedva sam ga postavila, a sad su ga srušili – kazala nam je Željka Novaković koju smo zatekli na grobu supruga i majke.

S njom je bio i zet.

– Ja sam Hrvat, ali osuđujem onoga ko je to napravio, bio Hrvat ili Srbin. To nije u redu, ali će ispasti da je na nacionalnoj bazi i da su to učinili Hrvati jer je Dan nezavisnosti. To su uradile neke pijane budale i treba ih kazniti – smatra Ivan Koprivnjak.

Na mesto događaja došao je i načelnik Opštine Erdut Jugoslav Vesić, koji je najavio da će Opština podneti krivičnu prijavu protiv nepoznatog počinioca.

– Šokiran sam, kao i meštani Dalja. Nastojaćemo da pomognemo policiji da one koji su počinili ovo nedelo što pre otkriju. Ovo je presedan na području opštine Erdut, jer su stanovnici do sada živeli u tolerantnim međunacionalnim odnosima – rekao je Vesić, poručivši meštanima da ostanu hladne glave i da puste nadležne institucije da pronađu krivce.

Osječko-baranjska policijska uprava kratko je izvestila da su nepoznati počinioci oštetili više nadgrobnih spomenika na pravoslavnim grobljima u Dalju i Sarvašu i da policija za njima traga. Portparolka PU Vesna Žnidarić-Bolarić nije mogla odgovoriti na novinarsko pitanje jesu li ovi događaji povezani.

D. Bošnjak

Započela obnova minirane zgrade parohije u Karlovcu

Novca ima tek za podrum

Sudeći po sadašnjoj dinamici dobivanja sredstava i izvođenja radova, obnova će trajati jako, jako dugo, kaže karlovački paroh Slaviša Simaković

Početkom oktobra započela je obnova zgrade parohije i Gornjokarlovačke eparhije Srpske pravoslavne crkve u centru Karlovca, u Radićevoj i Mažuranićevoj ulici. Preciznije, započela je obnova dijela zgrade u Mažuranićevoj ulici, što je otprilike četvrtina cijelog objekta koji je miniran i srušen 1993. Počinioci do danas nisu pronađeni ni sankcionirani, iako cijeli Karlovac zna tko je u tome učestvovao i po čijoj naredbi.

Do sada su izliveni temelji i podrum tog dijela zgrade, a uskoro bi trebala biti izlivena i temeljna ploča od armiranog betona. Nakon toga uslijedit će zidanje ostatka građevine. Obnovu zgrade financira Ministarstvo kulture. Ove godine na raspolaganju je 200.000 kuna, a koliko će se učiniti ovisit će o vremenskim prilikama i ukupnim raspoloživim sredstvima.

Prvi karlovački paroh, protojerej stavrofor Slaviša Simaković, nada se da bi se mogla postaviti i ploča nakon sazidanog prizemlja. Radove izvodi građevinsko poduzeće Medna iz Kastva, a radit će se do kraja građevinske sezone. Ova zima iskoristit će se za pripremu za nastavak radove iduće godine, a paroh Simaković podsjeća da je obnova ustvari započela još lani, kada su izvršene sveukupne pripreme, izrađena je dokumentacija, nađeni su izvođači radova, raščišćene ruševine, a zgrada osigurana da ne bi došlo do iznenadnih urušavanja. Na te je radove lani utrošeno 300.000 kuna.

– Očekujemo da ćemo i sljedeće godine od Ministarstva kulture dobiti sredstva za nastavak radova na obnovi zgrade parohije, a koliko će to biti, ne znamo. Sigurno je da će obnova trajati jako, jako dugo, sudeći po sadašnjoj dinamici dobivanja sredstava i izvođenja radova. To znači da će proći još puno vremena dok Gornjokarlovačka eparhija, njeni ljudi i službe opet ne budu na jednom mjestu, kao i prije devedesetih – zaključuje paroh Simaković.

M. Cimeša

Nova županijska cesta Kotlina – Podolje

Presječena Baranjska planina

Nedavno je otvorena nova županijska cesta Ž4037 Kotlina – Podolje, prva cesta koja je presjekla Baranjsku planinu te spojila ne samo ta dva baranjska naselja, nego i dvije susjedne opštine: Kneževe Vinograde i Draž.

Cesta ima dužinu od samo 2,8 kilometara, ali je gotovo deset puta skratila put između Kotline i Podolja budući da je obilazni put preko Kneževih Vinograda, Suze, Zmajevca i Draža dug 20-ak kilometara. U cestu je Županijska uprava za ceste uložila 9,5 milijuna kuna, njena je gradnja započela u oktobru 2010. godine, a radilo se o građevinski vrlo zahtjevnim radovima jer je trasu trebalo probijati kroz samo brdo.

Očekuje se da će ta cesta pokrenuti ekonomski i turistički razvoj te demografsku obnovu toga dijela Baranje budući da prolazi kroz gotovo nedirnute predjele, koji će sigurno biti privlačni budućim vlasnicima vikendica iz Osijeka i drugih mjesta. Već se vide pomaci nabolje jer se obnavljaju postojeće vikendice i vinski podrumi. Koliko cesta znači mještanima Kotline i Podolja, koji su i rodbinski i prijateljski povezani, vidi se i po tome što je pri otkupu devedesetak parcela preko kojih prolazi trasa čak 11 parcela – poklonjeno.

To neće biti jedina prometnica koja će sjeći Baranjsku planinu jer je počela i gradnja ceste Popovac – Kamenac, čiji se završetak planira za tri-četiri godine. Osim toga, za financiranje je nominirana i tzv. Turska cesta, koja se nekada protezala u smjeru zapad-istok, od Belog Manastira do Batine na Dunavu i išla vrhom Baranjske planine, a sredstva se očekuju iz predpristupnih fondova Evropske unije.

Jovan Nedić

Svečanost u kordunaškoj općini

Obilježen dan VSNM-a Krnjaka

Svečanom sjednicom, kulturno-umjetničkim programom, narodnim zborom i narodnim veseljem u nedjelju, 14. oktobra obilježen je Pokrov Presvete Bogorodice, dan i krsna slava Vijeća srpske nacionalne manjine Općine Krnjak.

O radu Vijeća govorio je Slobodan Malić, potpredsjednik krnjačkog VSNM-a. Pobrojao je aktivnosti na svim poljima života i rada u općini, od političkih i privrednih, preko kulturnih, njegovanja tradicije i antifašizma, do saradnje sa pravoslavnom crkvom. Istakao je dobru saradnju sa tijelima općine i načelnikom koji su stvorili potrebne uslove za rad Vijeća. Dobra je saradnja i sa pododborom SKD-a “Prosvjeta”, općinskim SDSS-om i antifašistima.

Konzul Srbije iz Rijeke Zoran Popović najavio je međusobne posjete privrednika sa područja Karlovca i Karlovačke županije i onih iz Srbije.

Posebni gosti bili su dogradonačelnik Kranja Boris Homan, koji je govorio o slovenskim iskustvima pristupanja EU-u i pribavljanju sredstava i Igor Kalabić, predsjednik Srpskog kulturno-prosvjetnog društva “Sveti Sava” iz Kranja.

M. C.

Gorani u evropskoj asocijaciji planinskih područja

Vrbovsko primljeno u Euromontanu

Na generalnoj skupštini Euromontane, održanoj od 2. do 4. oktobra u francuskom Šamberiju, Grad Vrbovsko službeno je primljen u članstvo te asocijacije. Tom prilikom predstavnici Grada imali su niz bilateralnih kontakata sa predstavnicima institucija EU-a i vodstvom Euromontane, dobivši uvid u nove mogućnosti uključivanja u postojeće razvojne programe, kao i mogućnost predlaganja i iniciranja različitih projektnih ideja počevši od 2013. godine.

Euromontana je evropska asocijacija planinskih područja koja djeluje od 1953. godine i ima sjedište u Briselu, a glavni zadatak joj je promocija i unapređenje razvoja evropskih planina i planinskih područja. Nizom aktivnosti potiče se integrirani i održivi život u planinskim područjima.

Članstvo Vrbovskog u toj evropskoj asocijaciji doprinijet će unapređenju kvalitete života na njegovom području kroz uključivanje u aktualne evropske projekte namijenjene revitalizaciji i očuvanju života na planinskim područjima sa ekoloških, socioloških, kulturnih i ekonomskih aspekata, kažu čelni ljudi Vrbovskog. Naime, i to područje zahvatili su negativni trendovi kao što su depopulacija i odljev mlađeg stanovništva.

M. C.

Noćni teror u banijskoj Crevarskoj Strani

Selo pod paljbom krivolovaca

Ni tragedija otprije pet godina, kada je metkom krivolovca iz Slovenije ubijena majka povratnika Đure Rodića, nadležnim državnim službama nije bila dovoljna da zaustave pomahnitale krivolovce, zbog kojih mještani Crevarske Strane noću ne smiju izaći iz kuća

Poduži je spisak razloga zbog kojih je Đuro Rodić iz Crevarske Strane na Baniji mnogo puta gorko požalio što se 2000. godine vratio iz izbjeglištva na svoju djedovinu: kuća mu nije obnovljena a da ni sam ne zna zašto, nigdje ne radi i bez ikakvih je prihoda, prije pet godina od metka krivolovca ubijena mu je majka… Od tada, gotovo svake večeri, nebo oko kuće paraju meci ispaljeni iz snajpera lovaca i krivolovaca, pa Đuro nerijetko, za sutona, kući stiže pužući po uskom putu, sretan kada se dočepa zaklona.

Ubojica u Sloveniji

– Godine 2007. pedesetak metara od kuće, na njivi, majku je pogodio metak krivolovca, koji je pucao s puta kraj kuće. Ubojica je pronađen i osuđen, trebao mi je platiti 100.000 kuna, ali do sada mi je platio manje od trećine odštete. Ostalo, prema svemu sudeći, neću nikada dobiti, jer je riječ o slovenskom državljaninu koji je odmah nakon presude pobjegao u Sloveniju. Ne znam da li je odslužio kaznu. I nakon ubojstva pakao se nastavlja. Jedna čeka udaljena je od mog kućnog praga manje od 200 metara i lovci me praktički imaju na nišanu. Sve se odvija navečer, nerijetko mi meci fijuču iznad glave, pa večernje poslove obavljam skrivajući se i u vječitom strahu. Mislim da je riječ o krivolovcima koji noću, bez ikakvog nadzora i kontrole, ubijaju divljač. Nedavno, kada sam se vraćao kući, osvijetlilo me snažno svjetlo reflektora. Pužući kroz blato dočepao sam se kuće, slučaj sam sutradan prijavio policiji, izašli su na uviđaj, no bez rezultata. Nekoliko dana kasnije, ubijena su mi dva psa. Vjerujem da su ih krivolovci namjerno ubili kako ih njihov lavež ne bi odavao. Živim u vječitom strahu i bojim se da ću završiti kao majka – govori Đuro Rodić.

U zaseoku Rodići živi tridesetak mještana povratnika, svi dijele iste strahove kao Đuro i kažu kako ima još dosta kuća u koje bi se ljudi vratili, ali kada čuju priče o noćnim pucnjevima na povratak ni ne pomišljaju.

Crevarska Strana, pitomo i zabačeno banijsko selo na obroncima Petrove gore, pust je i šumovit kraj, bogat svim vrstama divljači, ponajviše divljim svinjama. Pravi je Eldorado za noćne lovokradice kojima, barem do sada, nitko ne može stati na kraj.

Nemoćni načelnik

Načelnik Općine Gvozd Branko Jovičić vrlo dobro zna za problem, žalio se na sve strane, no nikakve vajde. Često prepričava događaj kada je jedan mještanin, u pol bijela dana, došao na groblje zapaliti svijeću na majčinom grobu, a s obližnje čeke netko je povika “Lov je u tijeku, bježi jer ćeš popit’ metak!”

Marijan Brnad, načelnik policijske postaje Gvozd, kaže kako policija po dojavi odmah izlazi na teren, no rijetko uspijeva uhvatiti i identificirati krivolovce, koji izvrsno poznaju kraj i vješto izmiču. Svega su u nekoliko slučajeva uspjeli prijaviti lovokradice i oduzeti im oružje, no krivolov se nastavlja.

Predsjednik lovačkog društva ne zna ništa

Zlatko Kireta, predsjednik Lovačkog društva “Jelen” iz Topuskog koje gospodari lovištem u Crevarskoj Strani, kaže da nije upoznat s problemom u tom selu.

– Znam da krivolova ima svugdje. Čeke za divljač moraju biti udaljene od prvih kuća 300 metara. Pogledat ću što je s čekom u zaseoku Rodići. Ako je udaljena manje od 300 metara, nije je postavilo lovačko društvo, već neki privatnik na svojoj zemlji, što nije smio. Inače, sezona je lova na divlje svinje i znam da se tamo često organizirano lovi. O krivolovu ne znam ništa – kategoričan je Kireta.

Očito, svi mjerodavni odgovornost prebacuju na krivolovce kojima se, po njima, ne može stati na kraj, pa zvižduci zrna iz snajpera i dalje paraju noćno nebo iznad kuće Đure Rodića, koji gotovo svake večeri nosi glavu u torbi.

Vladimir Jurišić

Kipi u VSNM-u Virovitičko-podravske županije

Žarković ne želi vratiti dokumentaciju

Protiv toga sam da se sudimo i da se bavimo sami sobom jer tako nismo nikome na korist, ali ako je to zadnja opcija, onda nemamo drugog izbora, kaže predsjednik Vijeća Igor Pavković koji od svog prethodnika Staniše Žarkovića još nije dobio potrebnu dokumentaciju

Sukobi unutar srpske zajednice u Virovitičko-podravskoj županiji prošlog su tjedna dosegli vrhunac, a završnu bi riječ, prema navodima obiju strana, trebali imati nadležni sudovi. Naime, bivši dožupan i bivši predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Virovitičko-podravske županije Staniša Žarković novom vodstvu još nije predao poslovnu i financijsku dokumentaciju niti to želi učiniti, pa je Vijeće kao krajnju mjeru spomenulo i mogućnost sudskog progona. S druge strane, Žarković ne prihvaća zaključak Vijeća u kojem se navodi da je uzurpirao financijske i druge dokumente.

Nakon prošlogodišnjih izbora i konstituiranja Vijeća, novo predsjedništvo je imenovalo komisiju za preuzimanje dokumentacije, koju uz novog predsjednika Vijeća Igora Pavkovića čine Stanko Olujić i Mladen Kulić. No, Žarković im je ne želi predati.

– Ništa ne krijem, izvješća sam redovno podnosio i dostavljao na za to ovlaštena mjesta. Sva plaćanja su išla preko računa, niti jedan nije isplaćen u gotovini. Ne želim dokumentaciju uručiti nikakvoj komisiji, već isključivo odgovornoj osobi, a to je predsjednik Igor Pavković koji je, međutim, ne želi preuzeti bez svojih tutora Kulića i Olujića. Kada to ne želi, predat ću je Državnom arhivu – objašnjava Žarković.

No, Pavković ističe kako ne može i ne želi kršiti odluku Vijeća i dokumentaciju preuzeti sam, bez komisije.

– Sada smo u pat-situaciji. Protiv toga sam da se sudimo i da se bavimo sami sobom jer tako nismo nikome na korist, ali ako je to zadnja opcija, onda nemamo drugog izbora – kaže Pavković, dodavši kako Državni arhiv takvu dokumentaciju ne može preuzeti dokle god Vijeće egzistira kao pravni subjekt.

Članovi komisije više su puta pozivali Žarkovića na primopredaju, ali se nikada nije pojavio u zakazano vrijeme.

– Umjesto da u trećem mandati nastavimo kontinuitet rada na afirmaciji srpske zajednice, mi imamo neugodnu situaciju. Oktobar je, trebamo početi raditi na završnom računu, a nemamo nijedan dokument o sedmogodišnjem radu – kaže član Vijeća Mladen Kulić.

Vijeće srpske nacionalne manjine Virovitičko-podravske županije javno se ogradilo od Žarkovića jer svojim “djelovanjem, tendencioznim i neistisnutim nastupima i izjavama o najuglednijim članovima nanosi štetu srpskoj zajednici u Hrvatskoj”. To se, prije svega, odnosi na izjave o radu pojedinih članova Vijeća i vodstva SNV-a.

Imovinu Vijeća ustupio udruzi čiji je predsjednik

Knjigovodstveno otpisanu imovinu Vijeća srpske nacionalne manjine Virovitičko-podravske županije Žarković je odlukom krnjeg predsjedništva prepisao Srpskom kulturno-prosvjetnom društvu, udruzi kojoj je predsjednik.

– Tu odluku Vijeće nije potvrdilo. Riječ je o imovini koja danas vrijedi desetak tisuća kuna, a čine je 25 stolica, kompjuter, fotoaparat, televizor, kamera i kancelarijski materijal. Knjigovodstveno je rashodovana, ali još ima materijalnu vrijednost – kaže Igor Pavković.

Goran Gazdek

Četvrta priredba “S pesmom i plesom uz gužvaru i vino” u Dalju

Bojkina gužvara zasenila konkurenciju

Gužvaru sam umesila po starom receptu tako što sam testo umesto margarinom premazala svinjskom mašću. Za dobru gužvaru je najvažnije vreme koje dizano testo zahteva, kaže Bojka Nešić

Manifestaciju “S pesmom i plesom uz gužvaru i vino” četvrtu godinu zaredom organizovalo je Srpsko kulturno-umetničko društvo “Branko Radičević” iz Dalja, uz pokroviteljstvo Opštine Erdut. Ovogodišnja manifestacija okupila je dosad najveći broj takmičarki u pripremanju tradicionalne gužvare, ali i učesnika kulturno-umetničkog programa te ljubitelja pesme, plesa, gužvare i vina.

Orehnjače i makovnjače ovaj put je zasenila gužvara s rogačem koju je ispekla Bojka Nešić iz Bijelog Brda. U pripremanju ovog domaćeg specijaliteta od kiselog testa takmičilo se 17 domaćica s područja erdutske opštine.

– Gužvaru sam umesila po starom receptu tako što sam testo umesto margarinom premazala svinjskom mašću koju sam prethodno oprala. Imam troje dece i najčešće pravim gužvaru zbog njih. Za dobru gužvaru je najvažnije vreme koje dizano testo zahteva – kaže Bojka, kojoj je ovo drugi put da učestvuje na daljskoj Gužvarijadi, a za osvojeno prvo mesto nagrađena je kompletom posuđa.

Ova takmičarska manifestacija bila je popraćena bogatim programom u kome je učestvovalo devet kulturno-umetničkih društava sa oko tri stotine učesnika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Daljci su ove godine ugostili i članove folklorne sekcije Kulturno-prosvetnog društva “Jedinstvo” iz Bajmoka kod kojih su više puta nastupali na međunarodnoj smotri folklora. Pored nekoliko društava koja deluju u Bajmoku, KPD “Jedinstvo” jedino je multikulturalno društvo, a u Dalju su se predstavili veterani folklorne sekcije s mađarskim narodnim igrama. Sledeće godine planiraju da učestvuju i u takmičarskom delu Gužvarijade.

– Napravićemo ekipu u saradnji sa Bunjevačkim kulturnom centrom i njihovom sekcijom koja se bavi tradicionalnom kuhinjom – otkrio nam je predsednik društva Mihalj Aranji, pohvalivši domaćine za organizaciju i kvalitet ovogodišnjeg programa.

Daljska Gužvarijada održana je u okviru dvodnevnog Sajma starih zanata i običaja Opštine Erdut. Osim takmičenja u pripremanju gužvare i kulturno-umetničkih programa, održane su radionice izrade gužvare, eko-testenine i zlatoveza, uz izložbu starih predmeta, rukotvorina i zanata te bogatu ponudu lovačkih i ribljih specijaliteta i domaćih vina.

D. Bošnjak

Stogodnjak (133)

19. 10. – 26. 10. 1912: dok se na istoku Balkana vodi pravi veliki rat, u Zagrebu traje mali – novinski rat! Tako list “Srbobran” piše: “Zagreb je imao svoju senzaciju. Servirale su je ovdašnje ‘Novosti’. U izlog svoje uprave gospoda su dala krupnim slovima ispisanu vijest da su Turci osvojili grad Vranje u Srbiji. Svijet se u velikom broju skupljao pred izlogom ‘Novosti’ i čitao tu senzaciju. Mnoge je ljude uzbudila ova vijest. U jutrošnjem broju ‘Novosti’ paradira opet krupnim slovima ista vijest. U izlogu je bila datirana iz Beograda, da izgleda vjerovatnija. U samom listu štampali su je ipak kao vijest iz Carigrada… Kako je nastala vijest o zauzimanju Vranja? Gospoda oko ‘Novosti’ dobila su je iz Budimpešte! Datirali su je u izlog iz Beograda, u listu iz Carigrada! U Budimpešti su sigurno primili vijest da su Crnogorci zauzeli utvrdu Vranj, pa su to pomiješali s upadom Turaka u Srbiju i od crnogorskog osvajanja utvrde Vranj napravili tursko zauzimanje grada Vranja… Zašto to rade ‘Novosti’? Stvar je jasna. ‘Novosti’ su spekulativni list koji – lovi pretplatnike. Gospoda oko ‘Novosti’ najprije su se hvalila kako su donašanjem neistinitih senzacija iz Trnopolisa u korist Turaka dobili silu pretplatnika među – bosanskim Muslimanima. Sad pak ova senzacija s utvrdom Vranj i gradom Vranjem…”

* Rat na Balkanu mnogi su u Srbiji, ali u Hrvatskoj, shvatili kao zgodnu priliku za dobru zaradu. Stižu vijesti o pokretanju novih listova “koji će se prodavati svuda i svagdje”. Jedan od njih je i “Ilustrovana ratna kronika”. Ovako ga najavljuju: “Časopis će izlaziti tri puta nedeljno na finoj hartiji velike osmine i verno će donositi opise svih bitaka i bojeva, zatim ratne skice, sličice, doživljaje i to ne samo iz naše sadašnje vojne i iz raznih naših ratova za oslobođenje i nezavisnost, nego i doživljaje i događaje i sa ostala tri saveznička bojišta, za šta su specijalni dopisnici već angažovani od najboljih novinara i literatora Bugarske, Crne Gore i Grčke. U ilustrovanom delu ‘Ratna kronika’ će takođe biti iscrpna. Tu će biti donesene slike svih sadašnjih istaknutih vojskovođa iz saveznih država i Turske, zatim snimci pojedinih scena sa bojnog polja, važniji predeli iz osvojenih zemalja, slike svih oficira koji su u pojedinim bojevima odlikovani i, naposletku, pojedine duhovite karikature od naših i savezničkih umetnika…”

Đorđe Ličina