Balkan prolaz

EUFOR

U Banjoj Luci su, usred dana, dvojica pripadnika međunarodnih vojnih snaga u sklopu misije EUFOR-a fizički napali i pretukli djevojku Anu Ćurić i mladića Stefana Brkića. Pretučena djevojka je završila u Kliničkom centru sa kontuzijama. Policija je privela razularene vojnike, za koje se ispostavilo da su Austrijanci, ali ih je ubrzo pustila na slobodu, pošto pripadnici međunarodnih vojnih snaga u Bosni i Hercegovini uživaju imunitet i protiv njih se ne mogu podnositi krivične ni prekršajne prijave, pa ni u ovakvim slučajevima. Iz banjalučkog Centra javne bezbjednosti saopćeno je da vojnici nisu bili u uniformama niti u službenom vozilu. Odavali su utisak da su alkoholizirani, a bili su i neprijatni prema policiji, potvrdio je načelnik Prve banjalučke policijske stanice. Predstavnici EUFOR-a potvrdili su da provode istragu o incidentu, ali je već unaprijed poznato da bi se neimenovani vojnici iz cijelog skandala mogli izvući tek sa otpuštanjem iz službe. Tako, naime, nalaže dugogodišnja praksa po kojoj strani vojnici, nerijetko odgovorni i za smrt bh. građana, nikada ne završe na sudu, već eventualno budu deportovani u zemlje iz kojih su došli.

MIŠKOVIĆ 1

Predsjednik Delta Holdinga Miroslav Mišković iznenada je najavio da se povlači iz dnevnih novina “Press” kao najveći pojedinačni vlasnik tog lista, javile su srbijanske novinske agencije. “Kao najveći pojedinačni vlasnik lista ‘Press’ donio sam odluku da se povučem iz vlasništva i prestanem sa pružanjem dalje finansijske podrške ovom beogradskom dnevniku”, naveo je Mišković u saopćenju, zaključujući da je to je njegov “lični doprinos nastojanjima Vlade Srbije da kroz transparentne odnose u medijima i prestanak prikrivenog finansiranja i vlasništva uspostavi potpunu slobodu medija i odgovorno novinarstvo”. “Moj vlasnički udeo im nudim besplatno, uz obavezu da izmirim izdate bankovne garancije”, poručio je Mišković.

Doviđenja, prijatno. Sve to nakon što je potpredsjednik Vlade Srbije, naprednjak Aleksandar Vučić, nedavno pokrenuo pitanje transparentnosti vlasništva medija u Srbiji, navodeći pritom da su stvarni vlasnici “Pressa” Mišković i gradonačelnik Beograda Dragan Đilas. Postoji li išta transparentnije od vlasnika medija, koji svoj vlasnički udio naprasno pokloni novinarima lista?

MIŠKOVIĆ 2

Dok u Srbiji pod političkim pritiskom pokušava pronaći novi način za “još transparentnije” manipuliranje medijima, Miroslav Mišković uskoro bi se mogao naći na meti bosanskog pravosuđa, nakon što je sarajevsko kantonalno tužiteljstvo naložilo istragu kompanije Standard čiji je on većinski vlasnik. Kako piše sarajevski tjednik “Slobodna Bosna”, mali dioničari terete rukovodstvo firme i samog Miškovića za nestanak desetak miliona eura. Mali dioničari nekada uspješne fabrike namještaja poslali su pismo na nekoliko adresa, uključujući i državne istražne organe, u kojem se, između ostalog, navodi: “U 2009. godini tadašnji direktor Standarda Adnan Čaušević i šefica finansija (sada generalna direktorica) Amira Sipović prebacili su u neku offshore kompaniju na Kipru oko šest miliona maraka za potrebe Miškovića. Za ovaj transfer ne postoje odluke organa Društva, a ovu transakciju registrovao je i odbor za reviziju u svom izvještaju za 2009. Ovo pitanje bilo je na Skupštini društva 2010. godine i niko nije ništa preduzeo.”

Mišković je većinski udio u Standardu preuzeo nakon što je prethodni vlasnik, njemačka kompanija Schieder Mobel Holding GmbH, inače najveći evropski proizvođač namještaja, proglasila bankrot. “Slobodna Bosna” podsjeća kako je vrijednost ove akvizicije ostala tajna, uz spekulacije da se radi o sumi od oko pet miliona eura, te da je Mišković tu kompaniju kupio prvenstveno radi vrlo atraktivnog zemljišta koje je bilo namijenjeno izgradnji šoping-centara i stambeno-poslovnih kompleksa.

KRUGOVI

Prvi krug predsjedničkih izbora u Sloveniji završio je bez pobjednika, a u drugom krugu će se natjecati Borut Pahor i Danilo Türk. Pahor je u prvom krugu, prema preliminarnim rezultatima, osvojio 40, dok je za aktualnog predsjednika Türka glasalo 35,84 posto birača. Treći kandidat, poslanik u Evropskom parlamentu Milan Zver, dobio je 24,16 posto glasova. Izbore je obilježila mala izlaznost koja nije dosegla ni 48 posto. Najmanji odziv bio je u Mariboru, gdje je do 16 sati glasalo 32,24 birača, a najveći je bio u izbornoj jedinici Ljubljana centar sa 38,8 izašlih na birališta. Po objavljivanju rezultata, koje je dočekao vidno raspoložen u svom izbornom štabu, bivši premijer Pahor zahvalio se svojim suradnicima i onima koji su za njega glasali. “Ovo je inspiracija i nada. Slušali smo glas naroda riješeni da zajedno izađemo iz krize u kojoj je Slovenija”, rekao je, obuzet emocijama. Tako je prošao prvi krug petih predsjedničkih izbora od samostalnosti Slovenije. Pobjedu u prvom krugu do sada je ostvario samo prvi predsjednik Slovenije Milan Kučan 1992. i 1997.

POTAPANJE

Ne smiruju se tenzije oko najavljene izgradnje hidrocentrale na rijeci Lim. Predstavnici zvanične Podgorice najavili su da će se u najkraćem roku obratiti Srbiji zbog spomenutog projekta, koji će izazvati potapanje u dužini od devet kilometara unutar Crne Gore. Nakon reakcije crnogorskog premijera Igora Lukšića, oglasila se i crnogorska pomoćnica ministra za životnu sredinu Ivana Vojinović koja je, kako je saopćeno iz Vlade Crne Gore, izjavila da će se “Crna Gora u najkraćem mogućem roku diplomatskim putem obratiti Srbiji u cilju, prije svega, podsjećanja da su i Srbija i Crna Gora potpisnice ESPOO konvencije na osnovu koje su kao strane ugovornice u obavezi da razmjenjuju informacije i konsultacije u slučaju da neki prekogranični projekat može da izazove određene štetne i negativne posljedice na životnu sredinu druge države”. “U našoj diplomatskoj noti zahtijevaćemo od Srbije dostavljanje informacija o sprovedenoj javnoj raspravi o nacrtu Studije o procjeni uticaja na životnu sredinu”, poručila je.

Reagiralo je i nekoliko ekoloških nevladinih organizacija iz Brodareva, varošice u blizini Prijepolja u srbijanskom dijelu Sandžaka, izražavanjem zadovoljstva zbog stava predstavnika Crne Gore. Ranije je objavljeno kako će kanadska kompanija REV, na osnovu dogovora s Vladom Srbije, početi izgradnju dvije hidroelektrane. Prema najavama, dvije planirane hidrocentrale bile bi ukupne snage 58 megavata, za šta bi kanadska tvrtka uložila oko 145 miliona eura. Uz, razumije se, potapanje lokalnog zemljišta, s obije strane granice.