Balkan prolaz

ŠTEDNJA

Udarna vijest u svim medijima u Bosni i Hercegovini ovih dana došla je iz Strasbourga, gdje je na Europskom sudu za ljudska prava donesena prva presuda prema kojoj je Republika Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje iz vremena bivše Jugoslavije štedišama podružnica Ljubljanske banke izvan Republike Slovenije, te da je Republika Srbija odgovorna za povrat te vrste štednje štedišama Invest banke izvan Republike Srbije. Ova presuda mogla bi biti primjer za brojne druge slične slučajeve. Emina Ališić, Aziz Sadžak i Sakib Šahdanović, koji žive u Njemačkoj, tužili su BiH, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Makedoniju jer ne mogu doći do svojih ušteđevina, a sljednice nekadašnje Jugoslavije još nisu riješile pitanje stare devizne štednje.

“Evropski sud za ljudska prava ovom je presudom naredio Sloveniji i Srbiji da moraju vratiti deviznu štednju svim štedišama njihovih banaka pod istim uvjetima kako su tu štednju vratili svojim građanima. Presuda će biti prevodiva nakon što postane punomoćna, jer postoji rok žalbe od tri mjeseca. Iako je Slovenija najavila da će podnijeti žalbu, mislim da nema nikakvih osnova. Nemaju nijedan argument kojim bi mogli oboriti presudu”, izjavila je nakon presude Amila Omersoftić, predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u Bosni i Hercegovini.

Prema njenim informacijama, štedišama Ljubljanske banke iz BiH duguje se 350 miliona njemačkih maraka, a štedišama Invest banke 120 miliona njemačkih maraka. Slovenski zvaničnici, nezadovoljni presudom, uzdaju se u apelacijski proces. Sloveniju, pored svega, čeka još teži slučaj oko starih štediša Ljubljanske banke Zagreb, vezan uz tužbe dviju hrvatskih banaka protiv Ljubljanske banke za štednju prenesenu u hrvatski javni dug, što se odvija na hrvatskim sudovima i s punomoćima koje je tim bankama dala hrvatska vlada.

VLAST

Dileme oko konstituiranja vlasti u Crnoj Gori gotove su. Koalicija koju predvodi Milo Đukanović i stranke koje okupljaju manjinske narode u Crnoj Gori čine novu parlamentarnu većinu. Ranko Krivokapić, predsjednik Socijaldemokratske partije, ponovno je izabran na konstituirajućoj sjednici Skupštine Crne Gore za predsjednika. Krivokapiću će ovo biti četvrti mandat na mjestu predsjednika Skupštine u toj zemlji, na koje je prvi put izabran 2003. Na tajnom glasanju, za izbor Krivokapića glasalo je 46 poslanika, protiv su bila 34, dok je jedan listić bio nevažeći. Tri potpredsjednička mjesta zauzimat će član Demokratskog fronta Branko Radulović, zatim jedan od čelnih ljudi Bošnjačke stranke Crne Gore Suljo Mustafić, te kandidat Demokratske partije socijalista Željko Šturanović. Đukanović je saopćio da će uskoro biti poznato i ime mandatara za sastav nove Vlade. “Moramo raditi brzo, raditi u najjačem mogućem sastavu i raditi na najvažnije teme. Nije nam, nažalost, ostalo mnogo manevarskog prostora, nego zaista sa ovim porukama moramo veoma brzo povući prave poteze”, rekao je Đukanović.

ABNORMALNO

Činjenicu da još uvijek nije istražen teroristički napad na autobus koji je prevozio izraelske turiste u Bugarskoj 18. jula generalni je sekretar Interpola Ronald Noble nazvao “abnormalnom”, javljaju regionalne agencije. “Iako na slučaju rade istražitelji iz nekoliko država, nije postignut nikakav rezultat. To je abnormalna situacija”, rekao je Noble za Bugarsku televiziju, dodajući da istražitelji nisu identificirali teroristu koji je ubio vozača autobusa i petero izraelskih državljana, iako je objavljena njegova fotografija. “Interpol je pokušao da nešto sazna, ali nismo došli do rezultata”, rekao je Noble na samitu Interpola u Rimu, na kojem su se našli ministri više od stotinu zemalja svijeta i 600 stručnjaka za borbu protiv terorizma i obavještajne poslove.

PAD

Nakon višemjesečnih najava, Bosna i Hercegovina će ipak otvoriti novu istragu o padu predsjedničkog aviona, koji se dogodio 26. februara 2004. na Matića brdu, u mjestu Rotimlji između Mostara i Stoca, kada je poginuo makedonski predsjednik Boris Trajkovski sa saradnicima i članovima posade. To je za Anadoliju potvrdio predsjednik Komisije za vazduhoplovstvo pri Ministarstvu saobraćaja i komunikacija Bosne i Hercegovine Omer Kulić. “Vlada Makedonije formirala je Komisiju koja je šest godina radila na ovom problemu. Uradili su mnogo toga i mi smo sa njima stalno na vezi. To je u finalu. Vrlo brzo će sve biti gotovo. Ponavljam, najvjerovatnije će se ići putem nove istrage”, naglasio je Kulić, koji je potvrdio i da će biti provedena kompletna istraga. Prema istom izvoru, makedonska ministarstva prometa i veza, odnosno unutrašnjih poslova, još nisu informirana o otvaranju nove istrage. Službene obavijesti trebali bi dobiti narednih dana. Komisija za ispitivanje uzroka nesreće, koju je formiralo Vijeće ministara BiH, zaključila je da je uzrok pada aviona bila “proceduralna greška pilotske ekipe u fazi slijetanja na Mostarski aerodrom, koja je dovela do toga da avion udari u brdo”, a Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine nikoga nije optužilo za avionsku nesreću kod Mostara.

DEFICIT

Makedonski Zavod za statistiku saopćio je najnovije podatke o uvozu i izvozu od januara do septembra 2012, prema kojima je Makedonija u ovom periodu imala obim trgovine u iznosu od 7.619.228.000 američkih dolara, uz trgovinski deficit od 1.760.884.000 dolara. Makedonija je imala izvoz u vrijednosti od 2.929.192.000 američkih dolara, dok je iznos uvoza bio u vrijednosti 4.690.036.000 američkih dolara; najviše je izvezeno ruda, a uvezeno platine, nikla, nafte i električne energije. Makedonija je imala najveći izvoz (62,5 posto) i uvoz (59,1 posto) u zemlje EU-a, dok je u balkanske zemlje izvezla 24,3 posto od svog ukupnog izvoza. Trgovinski obim Makedonije je najveći sa Njemačkom (1.292.678.000 američkih dolara), Grčkom (725.493.000 američkih dolara), Srbijom (555.856.000 američkih dolara), Bugarskom (516.329.000 američkih dolara) i Italijom (496.083.000 američkih dolara). Ekonomisti uočavaju smanjenje ukupnog trgovinskog obima u usporedbi sa prethodnom godinom.