Bankovni računi guvernera HNS-a

Četiri velike državne tvrtke kojima su na čelu članovi Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata, a riječ je o Hrvatskoj elektroprivredi, Plinacrou, Narodnim novinama i Podzemnom skladištu plina Okoli, tijekom ove godine otvorile su nove žiro-račune u Centar banci, istoj onoj koja je nekoliko dana prije posljednjih parlamentarnih izbora dala garanciju za kredit tvrtki Coning predsjednika HNS-a Radimira Čačića.

Predsjednici uprava tih tvrtki sve su odreda ljudi koji je odabrao i amenovao prvi potpredsjednik Vlade Čačić. Na čelu Narodnih novina je Petar Piskač, a na čelu HEP-a Zlatko Koračević, koji prethodno nije imao nikakvog iskustva sa sektorom u kojem djeluje ta najveća nacionalna tvrtka, kao što ni predsjednik uprave Podzemnog skladišta plina Krešimir Malec nije imao iskustva u plinskom biznisu. Za razliku od njih, direktor Plinacroa Mladen Antunović, prema nedavnom pisanju “Jutarnjeg lista”, našao se u ozbiljnom sukobu interesa jer je tamo stigao iz Montmontaže, privatne tvrtke koja od Plinacroa pokušava naplatiti sumnjivi račun od 57 milijuna kuna.

Svakako, to su ljudi koji moraju slušati što im se kaže s vrha, a sigurno je da sva četvorica nisu odjednom samostalno izabrali istu malu privatnu banku i odlučili joj pokloniti povjerenje da će efikasno obavljati platni promet velikih državnih poduzeća kojima upravljaju, unatoč tome što se i sama ta banka nalazi u problemima. Možemo samo podsjetiti na to koliki su depoziti ostali zarobljeni prilikom prošlogodišnje propasti splitske Credo banke.

Centar banka u vlasništvu je svojeg osnivača Dragutina Biondića, čija tvrtka Heruc drži 58 posto njenih dionica, ali ju je zbog poslovnih problema nedavno dokapitalizirao fond rizičnog kapitala Alternative Private Equity sa 97 milijuna kuna, od čega 48,5 milijuna kuna čine sredstva poreznih obveznika.

Milijunske naknade

Naime, riječ je o jednom od takozvanih fondova za gospodarsku suradnju, osmišljenih za vrijeme bivše vlade, u čijim investicijama država sudjeluje s polovicom sredstava preko HBOR-a. Zanimljivo je da je Centar banka prije te dokapitalizacije izašla s poslovnim izvještajima po kojima je lani poslovala s dobiti od 2,5 milijuna kuna, da bi nakon injekcije dijelom državnog novca objavila revidirane izvještaje po kojima je lani zapravo ostvarila gubitak od 42,4 milijuna kuna.

Dakle, događaji su imali jasan slijed. Pred parlamentarne izbore, Centar banka dala je garanciju Čačićevom posrnulom građevinskom poduzeću Coning za kredit od 4,2 milijuna kuna koji mu je isplatilo državno Croatia osiguranje. Nakon toga Alternative fond za gospodarsku suradnju državnim novcem ulazi u dokapitalizaciju te banke, a u međuvremenu HNS-ovi ljudi, koje je Čačić postavio na čela velikih državnih tvrtki, počinju preusmjeravati svoj platni promet u Biondićevu banku. Ta je banka toliko mala da drži tek 0,39 posto hrvatskog tržišta, ima sedam poslovnica i 19 bankomata, pa su joj veliki klijenti poput najvećih državnih firmi itekako dobro došli zbog prihoda koji donosi njihov značajan platni promet. Kolika je dugoročna korist koju bi od ovakvih klijenata mogla imati Centar banka, jasno pokazuju brojke.

Te četiri velike državne firme, od kojih su čak tri stožerne kompanije domaćeg energetskog sektora, zajedno su prošle godine imale poslovne rashode od preko 13 milijardi kuna. Valja reći da račun u Centar banci otprije ima i Janaf na čijem je čelu HNS-ovac Dragan Kovačević, pa preusmjeravanje platnog prometa u tom slučaju ne mora biti tako očigledno.

Uz prosjek od 0,2 posto vrijednosti pojedine transakcije koju banka naplaćuje svojem klijentu i prošlogodišnje rashode HEP-a, Plinacroa, Podzemnog skladišta i Narodnih novina kao nekih okvirnih pokazatelja, ispada da bi četiri tvrtke pod HNS-ovom kontrolom Centar banci mogle priskrbiti nove godišnje prihode od oko 30 milijuna kuna. No postoje i povoljnije fiksne naknade, a nepoznato je i kolike su dijelove svog platnog prometa te državne tvrtke odlučile preusmjeriti u Centar banku, pa je bez pravih podataka teško doznati točnu novčanu korist koju će banka od njih ostvarivati.

Ukupni prihodi Centar banke od naknada u 2011. godini iznosili su 13,39 milijuna kuna, a u devet mjeseci ove godine od naknada i provizija uprihodila je 8,9 milijuna kuna. Vjerojatno bi efekti od državnih tvrtki bili i veći da je Zlatko Koračević umjesto potkraj kolovoza HEP-ov račun u Centar banci otvorio još u travnju, kao što je to učinio Malec iz Podzemnog skladišta plina Okoli.

Zanimljivo, na upite “Novosti” o razlozima za početak poslovanja s Centar bankom, sve četiri tvrtke odgovaraju da za to nisu dobile sugestije ni od koga, pa tako ni od HNS-a. Iz HEP-a kratko navode kako radi disperzije rizika ne drže sva sredstva u jednoj banci i da je otvaranje računa bilo temeljeno na poslovnim potrebama. Slično tvrde i u Plinacrou, dodajući da s Centar bankom ostvaruju suradnju samo u manjem dijelu plasmana slobodnih novčanih sredstava i da se suradnja ograničava na veličinu banke. Iz Narodnih novina odgovoreno nam je da su račun u Centar banci u svibnju otvorili za “redovno poslovanje, odnosno za bezgotovinska plaćanja u domaćem platnom prometu, za depozitni posao te za okvir za korištenje garantnog potencijala banke”.

Međutim, odgovor Podzemnog skladišta, koje također tvrdi da je radi disperzije rizika odlučilo manji dio transakcijskog poslovanja prebaciti u tu banku, ipak otkriva malo više. Iz te tvrtke navode da su prilikom prikupljanja informativnih ponuda prije nekoliko mjeseci između ostalih zatražili i ponudu te banke “ponukani tadašnjom inicijativom jačanja položaja Centar banke od strane države, a putem HBOR-a”.

Okrupnjavanje banaka

Što se tiče prethodnog spašavanja Centar banke uz sudjelovanje državnog novca kojim upravlja Alternative fond rizičnog kapitala na čelu sa Zoranom Zemlićem i Tomislavom Marincem, i ono je prema izvoru “Novosti”, bliskom Ministarstvu gospodarstva, bilo odrađeno s blagoslovom prvog potpredsjednika Vlade Čačića.

Naime, u skladu s ranijim medijskim istupima direktora Alternative fonda Zorana Zemlića, u tijeku je proces konsolidacije malih banaka na domaćem tržištu. Tako je prošle godine Centar banka preuzela varaždinsku Banku kovanica, koja je u tom času bila pred gašenjem, dok bi Alternative nakon povećanja temeljnog kapitala od 50 milijuna kuna trebao postati i većinski vlasnik varaždinske Vabe. Alternative fond će dokapitalizaciju platiti 14 kuna po dionici, znatno niže u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost dionice, iz čega se dade zaključiti da je banka u većim problemima nego što sugerira i njezin minus iz 2011. godine, koji je iznosio 13,4 milijuna kuna.

Varaždinska Vaba jedna je od članica nekadašnje Fima grupe Milana Horvata, optuženog zajedno s Damirom Polančecom i bivšim menadžerima Podravke u slučaju “Spice”, a s Centar bankom joj je zajedničko to što je bila u poslovnom odnosu s Čačićevim Coningom. Prema javno dostupnim izvorima, Vaba je Coningu 2008. dala kredite u vrijednosti od 15 milijuna kuna, a 2010. u vrijednosti od 825.000 eura, pri čemu su za oba kredita upisane hipoteke na obnovljeni hotel “Trakošćan” u vlasništvu Coninga. Sam hotel početkom ove godine bio je opterećen s ukupno 91,3 milijuna kuna duga.

Zanimljive su pritom i osobne veze. Poznato je da je Horvat do 1992. bio u Coningu zaposlen kao direktor, i to baš hotela “Trakošćan”. Nadalje, od 2005. do 2009. jedna od članica nadzornog odbora trakošćanske Congame, tvrtke iz sastava Coninga koja upravlja tim hotelom, bila je Liljana Weissbarth. Ona je, pak, s Horvatom i Dubravkom Žganecom bila suvlasnica Fima grupe prije njenog rasformiranja na posebna poduzeća.

Prema informacijama našeg izvora, sve spomenute banke, čiju konsolidaciju vodi Alternative fond, tek su dio većeg projekta okrupnjavanja malih domaćih banaka, kojem je cilj stvaranje nove nacionalne banke u državnom vlasništvu, o čemu su neki mediji ponešto već pisali. Ta banka bi navodno trebala zamijeniti Hrvatsku poštansku banku, čiju je prodaju vlada Zorana Milanovića najavila rano na početku mandata. Uz spomenute, u novoj državnoj banci trebale bi se naći još dvije posrnule male banke, ali i državna Croatia banka. Dva gubitaša su Karlovačka banka, u kojoj su najveći dioničari Sandi Šola i njegovi rođaci Mate i Marijan Šarić, te minijaturna Nava banka, koje bi se potkraj godine trebale spojiti.

Netransparentan proces

U Croatia banci su, pak, svoje nove poslovne račune otvorila još dva državna subjekta pod kontrolom HNS-ovaca. To su industrijski holding Đuro Đaković na čelu s Vladimirom Kovačevićem i Agencija za upravljanje državnom imovinom na čelu s Erikom Mohorovićem kojeg, usput, njegov bivši poslodavac Verdispar tuži zbog 16 milijuna kuna teške prevare sa zemljištem.

Prema našem izvoru, dogovorena su već i određena kadrovska rješenja, po kojima bi na čelo ujedinjene banke zasjela nedavno imenovana predsjednica uprave Croatia banke Suzana Brenko, bivša direktorica poslovanja s javnim institucijama u Hypo banci. Kada spajanja i pripajanja banaka budu završena, a državnim novcem dokapitalizirana i Vaba, spominje se scenarij po kojem bi država, nije poznato da li prije ili poslije prodaje HPB-a, trebala od vlasnika preuzeti spomenute banke, što znači da bi se Alternative fondu ulaganje dobro isplatilo, a spašeni bi bili i sadašnji vlasnici posrnulih banaka.

No eventualna nova državna banka ne bi snagom mogla preuzeti poziciju HPB-a, koji s 16,5 milijardi kuna aktive drži nešto više od četiri posto hrvatskog bankarskog tržišta, dok Centar banka, Banka kovanica, Vaba, Nava, Karlovačka i Croatia banka zajedno drže tek 1,9 posto ili 7,8 milijardi kuna aktive. Naspram njihovih ukupno 64 poslovnica i 78 bankomata, HPB ima 50 poslovnica, preko 300 bankomata i pruža usluge u preko tisuću ureda Hrvatske pošte te 150 poslovnica Fine.

Hrvatska narodna banka još je lani počela zagovarati ideju o okrupnjavanju malih banaka radi jačanja stabilnosti bankarskog sustava, što se naročito pokazalo potrebnim nakon propasti Credo banke zbog nedostatka kapitala i pretjerane izloženosti prema vlasnicima.

Kako od Čačića i njegovog ministarstva nismo dobili nikakav odgovor na naš upit, nije poznato na koji način on opravdava proces koji se odvija uz pomoć državnog novca. No činjenica je da se taj proces odvija potpuno netransparentno i uz preusmjeravanje platnog prometa iz državnih poduzeća pod kontrolom HNS-a u banku koja je izdavanjem garancije sudjelovala u spašavanju Coninga, tvrtke za koju Čačić neuvjerljivo tvrdi da ga ne zanima otkad je postavio svog odvjetnika za povjerenika. Također, upadljivo je da u tom procesu ne sudjeluju državne tvrtke pod kontrolom SDP-a.