Intrigator

Rupe u planu za rast BDP-a

Novi investicijski cirkus

Među državnim projektima koji bi dogodine trebali potaknuti rast hrvatskog BDP-a navedena je i kupnja zgrade u Bruxellesu!

Plan pokretanja novog investicijskog ciklusa, koji je prošlog tjedna predstavio potpredsjednik Vlade Branko Grčić, a izradio famozni Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, obiluje tako očiglednim rupama da uopće nije jasno gdje bi u njemu trebalo tražiti osnovu za Vladine kalkulacije o tome kako će zahvaljujući investicijama dogodine postići rast BDP-a od 1,8 posto.

Plan predviđa ostvarenje rasta investicija za devet milijardi kuna ili za 14 posto, sa 63 milijarde u 2012. na 72 milijarde kuna u sljedećoj godini. Od toga bi 6,7 milijardi kuna trebala realizirati ministarstva, što je za njih povećanje od čak 78 posto, 15,1 milijardu javna poduzeća, što je porast za 40 posto, a 50,2 milijarde kuna privatni sektor, što bi bilo više za četiri posto.

Plan je pobrojao nove projekte ministarstava i glavne projekte javnih poduzeća u 2013. godini, na osnovu kojih su zbrojene očekivane investicije, no prva velika mana mu je što se do projekcije rasta privatnih investicija za četiri posto došlo metodom Prokrustove postelje. U njemu, naime, stoji sljedeća napomena: “Privatne investicije su procijenjene kao rezidualna stavka, do razine planiranog i potrebnog rasta agregatnih investicija.” Drugim riječima, očekuje se da će privatne investicije rasti onoliko koliko bi Vlada voljela, kako bi mogla najaviti 1,8 posto rasta BDP-a.

Što se tiče investicija državnih poduzeća, tu se može ponovno primijetiti velik udio neproduktivnih dugoročnih ulaganja kao što su cestovni projekti HAC-a i Hrvatskih cesta, dok su energetski projekti HEP-a samo djelomično obrazloženi, pa se od HEP-ovih ukupno 2,7 milijardi ulaganja čak 2,1 milijarda kuna vodi pod stavkom “ostali projekti”, a slično je i s Hrvatskim vodama.

Na taj se način moglo prikriti puno rupa, a da takvih rupa ima pokazuju novi državni projekti pobrojani po ministarstvima, ukupno teški 2,9 milijardi kuna. Među njima je, primjerice, i ulaganje od 100 milijuna kuna Ministarstva vanjskih i europskih poslova u kupnju zgrade u Bruxellesu, a voljeli bismo čuti kako će takva investicija doprinijeti hrvatskom gospodarskom rastu.

Nikola Bajto

Pogodovanje zemljišnim mešetarima

Antikorupcijski klimakterij

Tijekom tzv. antikorupcijske kampanje posljednjih godina pohapšeni su premijer i bivši ministri, direktori, profesori, studenti, kurve, svodnici, nogometaši i nogometni suci, liječnici, farmaceuti i policajci, no u Splitsko-dalmatinskoj županiji još je uvijek moguće jeftino kupiti goleme površine uz more, pa ih u dogovoru sa županijskim planerima prenamijeniti u atraktivne turističke zone. Zarada je enormna jer jednim potezom planera vrijednost zemljišta naraste za stotinjak milijuna eura. Više nego dovoljno za “lobiranje” i pospremanje velikog profita u džep nakon preprodaje.

Nova antikorupcijska država nije učinila ništa da taj prostor korupcije sistemski onemogući, primjerice jednostavnim zakonskim aktom kojim bi naplatila razliku u vrijednosti zemljišta nakon prenamjene. Ne, ona tu vrijednost naprosto daruje svakom investitoru koji “izlobira” prenamjenu.

Zanimljivo, kada se županijski plan mijenjao 2006. i kada je poduzetniku Ivanu Kapetanoviću, zastupniku investicijskih fondova Mariborske nadbiskupije, bilo omogućeno da prenamijeni 135 hektara u bračkoj općini Sutivan, a vlasniku trgovačkog lanca Tommy Tomislavu Mamiću 43 hektara u općini Marina, podigla se velika medijska buka. Iako je županijski planer Niko Mrčić njihove posjede stavio u plan, tih teških korupcijskih godina HDZ-ov župan Ante Sanader predomislio se nakon javnog pritiska.

Danas je Mrčić i dalje planer, a Sanader župan, no dvije su zone ponovno ubačene u planske izmjene, a da je reakcija javnosti krajnje mlaka. Štoviše, podržava ih i županijski SDP, a u lokalnim medijima umjesto kritike objavljuju se podrške poduzetničke javnosti i politike. Svi oni govore da je kriza i da trebamo investicije.

“Korumpirana” država optužila je 2006. godine Kapetanovića i predstavnicu crkvenih fondova Mateju Vidnar jer su unaprijed krenuli rušiti stabla i izgrađivati obalu. Uvjetne zatvorske kazne dobili su baš ovih antikorupcijskih dana, kada je njihova zona ponovno uvrštena u prostorni plan.

Nikola Bajto

Kratko & jasno

Veljko Ostojić, ministar turizma

Želimo Srbe cijele godine

Nažalost, određene hipoteke onemogućuju da naši turistički odnosi budu zasnovani isključivo na komercijalnim osnovama

Koje ste ključne ciljeve postavili za sljedeću sezonu?

Ponoviti ovogodišnje rezultate kroz produženje sezone i daljnji razvitak turizma na kontinentu. U 2013. moramo završiti izmjenu zakonodavnog okvira te u suradnji s nadležnim institucijama i dalje osigurati kvalitetne izvore financiranja za investicije u turizmu. Prioritet su aktivnosti na dizanju konkurentnosti sektora.

Kako vidite proces privatizacije državnih turističkih tvrtki i što preferirate, koncesije, ESOP ili IPO?

Ministarstvo radi na dokumentu nazvanom Plan privatizacije trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, a kada bude gotov i usklađen, bit će prezentiran javnosti. S obzirom na financijsko stanje, na većinu društava trebao bi se primijeniti Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.

Što očekujete od nižih stopa PDV-a u ugostiteljstvu?

Primjena diferencirane stope od deset posto, koja kreće od 1. siječnja za najširi spektar usluga u turizmu, naše je najveće postignuće ove godine. Smanjenje PDV-a dugoročna je i strateška mjera te važan doprinos povećanju konkurentnosti sektora i investicijske privlačnosti. Ono što mogu reći jest da ćemo pomno pratiti učinke te mjere.

Bivši ministar Damir Bajs počeo je prije četiri godine promociju u Srbiji. O čemu ovisi uspješnost prodaje u Srbiji?

Srbija je naše tradicionalno emitivno tržište, a u prvih deset mjeseci ove godine ostvaren je porast broja noćenja za 4,68 posto. Prednosti su blizina i laka dostupnost automobilom, a turisti iz Srbije dobro poznaju Hrvatsku i njezine turističke mogućnosti, pogotovo u ljetnim mjesecima. Međutim, želja nam je udaljiti se od percepcije zemlje “sunca i mora” i turistima iz Srbije približiti mogućnosti koje Hrvatska pruža tijekom cijele godine. Nažalost, određene hipoteke onemogućuju da naši turistički odnosi budu zasnovani isključivo na komercijalnim osnovama, kao što je to slučaj s velikom većinom zemalja.

Ako bi to tražio Ivan Jakovčić, biste li istupili iz Vlade?

Krize u odnosima dio su života. Vjerujem da će to proći. Naravno da je moj status ministra ovisan o formalnom statusu i sastavu koalicije.

Josip Jagić

Prosvjed radnika HT-a

Šesto otkaza zbog 90 lipa uštede

Ukoliko bi zaista došlo do otpuštanja 600 ljudi, što je maksimalna brojka kojom se barata, HT bi se riješio čak deset posto zaposlenih

Plan ulaganja Hrvatskog telekoma za sljedeći period treba staviti u kontekst nepravomoćne sudske presude kojoj se od HT-a traži plaćanje korištenja DTK infrastrukture Gradu Zagrebu, ali i ukidanja posebnog poreza na telekom usluge zbog kojeg su čelnici telekomunikacijskih kompanija tvrdili da ne mogu ulagati. No dok se čeka na donošenje novog plana ulaganja, sindikalisti strahuju da bi HT nagodinu opet mogao otpuštati radnike.

“Koga zmija ujede, boji se i gušterice”, kaže za “Novosti” povjerenik Hrvatskog sindikata telekomunikacija Juko Cikojević, objašnjavajući motive prosvjeda upozorenja koji su njegov sindikat i Republički sindikat radnika Hrvatske organizirali u ponedjeljak na ulazu u podzemnu garažu sjedišta Hrvatskog telekoma u Zagrebu.

Cikojević kaže kako se očekuje da će Hrvatski telekom ove godine ostvariti neto dobit od oko milijardu i pol kuna, što je manje nego lani, a kako su poučeni kroz prijašnjih nekoliko godina, uprava kompanije će pad prihoda za dioničare pokušati nadoknaditi novim rezanjem troškova, odnosno broja zaposlenih.

“Umjesto toga, vrijeme je da dioničari počnu zajedno sa zaposlenicima pravednije snositi teret krize”, kaže Cikojević i podsjeća da svake godine pola neto dobiti, a prošle godine je HT isplatio čak 1,8 milijardi kuna, odlazi u inozemstvo, odnosno Deutsche Telekomu.

No u sindikatu još uvijek nemaju konkretne brojke o tome koliko bi otkaza zaista moglo biti, a u kuloarima se, kaže Cikojević, barata s brojkama od 400 do 600 zaposlenika koji bi trebali biti otpušteni u 2013. godini.

Dok iz uprave HT-a redovito govore o otpremninama u visini do 350.000 kuna, Cikojević podsjeća kako toliku otpremninu mogu dobiti zaposlenici sa 40 godina staža i prosječnom neto plaćom od 11.000 kuna, a otkaze će dobiti oni s plaćama između 5.000 i 6.000 kuna.

A koliki trošak radnici zaista predstavljaju za dioničare, govori jednostavna simulacija. Uz trošak bruto plaće od 10.240 kuna za neto plaću od 6.000 kuna, godišnja masa plaća za svih 600 radnika koje bi HT mogao otpustiti, bez božićnice i regresa, iznosi 74 milijuna kuna. To znači da bi uz zadržavanje 600 radnika dividenda po dionici bila manja za samo 90 lipa, iznosila bi 17,4 umjesto 18,3 kune po dionici. No Deutsche Telekomu, koji drži 51 posto dionica HT-a, otpuštanje znači porast prihoda od HT-ove dividende za pet posto i to je jedino do čega mu je stalo.

Ukoliko bi zaista došlo do otpuštanja čak 600 ljudi, što je maksimalna brojka kojom se barata, to bi značilo da bi se HT u jednoj godini riješio čak deset posto zaposlenih. U samom HT-u zaposleno je oko 5.500 ljudi, dok je u Iskonu i Combisu zaposleno još oko 500, kaže Cikojević.

Umjesto stalno zaposlenih, HT privremeno i preko student servisa zapošljava sve veći broj studenata koji brzo uče, prije svega u telefonskim službama za korisnike, ali njima ne moraju plaćati poreze i doprinose. No sindikalista brine i to što i u osnovnim djelatnostima kompanije raste broj privremeno zaposlenih, a što sve ima za posljedicu pad kvalitete usluge.

Goran Plavšić

Josipović se susreo sa 40 beba

Zbog velikog javnog interesa za svaki potez predsjednika Republike, prenosimo u cijelosti, zajedno s naslovom, sljedeću vijest objavljenu u srijedu, na 4. stranici “Jutarnjeg lista”:

“Predsjednik Ivo Josipović susreo se jučer sa 40 beba i njihovim roditeljima na tradicionalnom prijemu u požeškoj gradskoj vijećnici. Predsjednik je podijelio prigodne darove i fotografirao se s bebama i njihovim roditeljima. Istog je dana rodilište Opće županijske bolnice Požega ponijelo titulu Rodilišta – prijatelja djece te tako postalo 26. od ukupno 31 rodilišta u Hrvatskoj koja su zaslužila taj naslov.”

Jutarnji list

Gotovina bio kćeri na informacijama

Također, zbog velikog javnog interesa za svako ukazanje oslobođenog generala, prenosimo u cijelosti, zajedno s naslovom, vijest objavljenu istog dana na 2. stranici “Večernjeg lista”:

“General Ante Gotovina jučer je posjetio zagrebačku VII. Gimnaziju koju pohađa njegova 18-godišnja kći Ana. Došao je na informacije i prvi se puta upoznao s profesorima koji joj predaju. Gotovina je sa suprugom Dunjom u školu ušao na stražnja dvorišna vrata, a u hodniku škole su ga pljeskom dočekali učenici VII. Gimnazije. Srdačno se upoznao s profesorima te potom obišao i ostale zaposlenike. Za medije nije davao izjave rekavši da je ovo bio privatan posjet školi njegove kćeri.”

Večernji list

Katran & perje

Nova knjiga s ključem

Mentalni slučaj

Spisateljski doajen Ivan Aralica nudi skromno viđenje komunizma, koji da je zasnovan na dva elementa – mržnji i zavisti

Poklonici lijepe književnosti, školskih sastavaka, poruka ispisanih na salvetama te pisane riječi uopće, zasigurno su oduševljeni “Mentalnim komunistom”, novom knjigom stožernog književnika Ivana Aralice.

Prva tiraža jednostavno je razgrabljena, o čemu je “Večernjem listu” posvjedočio izdavač knjige Zvonimir Despot, čovjek koji frapantno podsjeća na kolumnista “Večernjaka” Zvonimira Despota, znanog po istančanoj empatiji prema pripadnicima lijevih političkih opcija te nacionalnim manjinama, poglavito srpskoj, kojoj se redovito obraća nekim od najprofinjenijih epiteta na domaćoj medijskoj sceni. U tomu ga jedino povremeno nadmašuje izdavačko-kolumnistički suborac iz rubrike “Hrvatska gibanica” Josip Pavičić. Također u “Večernjem listu”.

“Knjiga govori o problemu mentalnog komunizma tijekom trajanja komunizma pa i sada kada je taj sistem nestao, ali je ostao u mentalnoj zoni”, ustanovio je Aralica, kako prenosi “Večernji”. Spisateljski doajen je ponudio i skromno viđenje komunizma koji je, po njegovu mišljenju, zasnovan na dva elementa: mržnji i zavisti.

Poslije sažete remek-tetralogije “Ambra”, “Fukara”, “Puž” i “Kepec”, reporteri “Večernjeg lista” zdvajaju pripada li nova Araličina knjiga također žanru “s ključem”, vodećem smjeru svjetske književnosti, formi kojom ovladavaju isključivo najveći virtuozi, o čemu svjedoči da su spisatelji koji zveckaju ključevima pobrali najmanje 134 Nobelove nagrade, dok se one manje odavno ne broje.

Pisac ne opovrgava da je njegov roman zapravo posvećen Stjepanu Mesiću. Potkovan autoritetom veličine, Aralica kroz drugarsku kritiku naglašava da problem mentalnog komunizma stanuje i u ideološki bliskom mu HDZ-u.

“Mandatari iz grupacije dvadeset posto birača, oni koji nisu željeli hrvatsku državu, a kad im se ona ipak dogodila, pokušali su njome ovladati tako da je iznutra ispune komunističkim i projugoslavenskim duhom, a prema vani ponize i učine jadnom i poslušnom, u Mesiću su, zbilja, našli pravu osobu za taj posao”, piše uobičajeno nadahnuto Aralica.

Danas kada živimo u slobodi, posve lišenoj mržnje i zavisti, ostaje nam jedino slijediti Araličine psiho-literarne naputke te se prijaviti u najbližu izdavačku kuću po porciju hitne lobotomije.

Petar Glodić