Kult ličnosti

Zoran Ferić

Dobitnik je nagrade “Kiklop” za roman godine na 18. Sajmu knjiga u Puli za svoje djelo “Kalendar maja”. Nagradu za pjesničku zbirku dobio je Branko Čegec za “Pun mjesec u Istanbulu: lica, slojevi”, dok je “Kiklop” za debitantsku knjigu godine uručen Ankici Tomić za djelo “Naročito ljeti”. “Kiklop” za urednika godine pripao je Ireni Lukšić iz Hrvatskog filološkog društva, a za knjigu eseja Viktoru Žmegaču za naslov “Filozof igra nogomet: zapisi 2010 – 2011”. “Kiklopa” za publicističku knjigu godine dobio je Jasen Boko za “Trgovima Odiseja. Kontroverzni putopis o lutanju grčkog junaka Jadranom”, dok je “Kiklop” za životno djelo uručen Mirku Kovaču, jednom od najznačajnijih pisaca ovih prostora.

Nikola Kojo

Popularni filmski glumac, s grupom prijatelja pokreće svojevrsnu komunu u Sopotu kraj Beograda, o čemu kaže: “Oko ove ideje okupili su se ljudi različitih struktura i zanimanja. Zajedničko nam je to što smo shvatili da se život u gradu svodi na sjedenje u kolima i sjedenje ispred televizora. Ovakvim samoodrživim naseljem, koje će proizvoditi vlastitu hranu i energiju, dokazat ćemo da je mnogo jeftinije i bolje živjeti u prirodi, a ne u gradu. Želimo stvoriti oazu u koju ćemo se skloniti od sveg ovog ludila dnevne i globalne politike. O nastanku sela snimit ćemo dokumentarni film koji bi trebao biti patent i putokaz mladim ljudima.”

Nives Kavurić Kurtović

Renomirana likovna umjetnica izlaže svoje crteže u Kabinetu grafike HAZU-a u Zagrebu. Veliki i mali formati crteža, za koje likovna kritika kaže da pokazuju vitalnost i snagu velike umjetnice, skupljeni su pod nazivom “Ništiti ništavnost”. Radove predstavlja kustosica Ružica Pepelko, a o izložbi iz kunsthistoričarskog ugla piše Tonko Maroević. Kustosica Ružica Pepelko istražuje putove slikaričine vijugave “linije života”, pa tako izložba pokazuje da Nives Kavurić Kurtović i ovdje svoje likovne vizije pušta da plutaju u bjelini prostora većeg od 2D formata slike: “Ne radi se o bjelini papira, nego o prostoru koji nas može podržati ili plašiti, ali je neumitan kao i sadržaj kojim ga osmišljavamo.”

Jeton Neziraj

Kazališni je pisac čija je politička komedija “Let iznad kosovskog teatra” nedavno izvedena u Prištini i Beogradu. Ova komedija priča je o novom Kosovu koje, opustošeno ratom, bijedom, korupcijom i međunarodnim tutorstvom, traga za vlastitim putem u budućnost… Nakon predstave u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu, održana je diskusija o odnosu vlasti i teatra, o pojmu (ne)patriotske umjetnosti i o mogućnosti “liberalizacije uz pomoć drugih”. Neziraj je autor više od 15 predstava koje su prikazane na Kosovu i u inozemstvu. Bivši je umjetnički direktor Narodnog pozorišta u Prištini. S tog mjesta je smijenjen zbog zalaganja da prištinsko kazalište gostuje u Beogradu i drugim centrima u Srbiji.

Tomislav Gotovac

Radovi istaknutog konceptualnog umjetnika (1937 – 2010) uvršteni su u ambicioznu izložbu bečkog Leopold muzeja pod nazivom “Goli muškarci”, gdje su se pod istim krovom našla i djela Dürera, Rubensa, Muncha, Cézannea, Cocteaua, Warhola i drugih. Gotovčevi radovi mogu se ovih dana vidjeti i na budimpeštanskoj izložbi u čast Johna Cagea, kao i na njegovoj recentnoj mini-retrospektivi u pariškoj galeriji Franka Elbaza. Čini se da je medij golog tijela, kojim je Gotovac dugi niz godina frustrirao zagrebačku i beogradsku javnost, napokon počeo davati rezultate: njegov porno-paradoks dobro se uklopio u trenutno širenje rodnog pitanja u umjetničkim institucijama, gdje se poseban akcent počeo stavljati na krhko ili feminizirano muško tijelo, podložno bolesti i smrti.

Dušan Duško Radović

Pjesnik, pisac, novinar, aforističar i TV urednik (rođen u Nišu 1922, umro u Beogradu 1984), najširoj publici poznat je po aforizmima kojima je budio Beograđane na valovima radija Studio B, a koji su kasnije objavljeni u tri knjige “Beograde, dobro jutro”. Evo nekih od najpoznatijih Duškovih aforizama. Svijet: “Pre nego što popravite svet, popravite česmu u svom stanu. Svet bi bio mnogo srećniji i lepši kad bi svako samo popravio česmu ili makar zube.” Roditeljstvo: “Juče je jedan roditelj zavapio na roditeljskom sastanku: Dajte mi dobro dete, pa ćete videti kakav sam ja otac!” Stomak: “Ulažite u stomak! To ulaganje daje brze i vidljive rezultate. Ulaganje u glavu je dugoročno i neizvesno.”

Nataša Dragnić

Autorica je romana “Svakoga dana, svakoga časa” koji je preveden s njemačkog jezika i objavljen u izdanju beogradske Lagune. Roman je na ove prostore stigao s aureolom međunarodnog hita, koji je u godini dana objavljen u 29 zemalja. Nataša Dragnić rodom je iz Splita, diplomirala je i magistrirala germanistiku u Zagrebu, a od 1994. živi u Erlangenu u Njemačkoj, gdje njemački predaje strancima. Roman “Svakog dana, svakog časa” ljubavna je priča o Dori i Luki koji se traže između sumorne Makarske i blještavog Pariza i koja, nasuprot romana ogoljene erotike, nasilja i seksa, odiše toplinom. Nabijena je emocijama, puna lirskih pasaža, što često prelazi u citiranje poezije Pabla Nerude (iz koje je pozajmljen i naslov), čime postaje štivo koje će zasigurno imati publiku na svim meridijanima.