Kult ličnosti
Ivo Andrić
Proslavljeni jugoslavenski pisac i nobelovac bio je tema stručnog skupa održanog u prostorijama Hrvatskog društva pisaca povodom 120. obljetnice njegova rođenja. U nizu od dvadesetak književno-teorijskih predavanja koja su pokušala razotkriti duhovna stanja i duboke razloge Andrićevih postupaka i odluka, o književniku se govorilo kao o osamljeniku “po strani svakog događaja” i kao čovjeku “mudračke rezignacije”, koji je turbulentne prilike, ratove i nasilje doživljavao kao neumitni hod ljudske prirode. Andrić je bio “protivnik rasipništva riječi”, kao pisac bio je više svoj nego “naš” ili “njihov”, dok je “Prokleta avlija”, posebno apostrofirana na skupu, primjer Andrićeva razumijevanja izokrenutog svijeta Balkana i alegorija društva, koje se istovremeno pojavljuje i kao pozornica i kao tamnica.
Boris Bakal
Redatelj i glumac, osnivač je Bacača sjenki, jedne od najintrigantnijih kazališnih trupa na ex jugoslavenskom prostoru, koja u Zagrebu proslavlja desetgodišnjicu svog postojanja. Politika javnog prostora, posljedice tranzicijskih procesa, postratna trauma, status i oblici intime te sistemska proizvodnja zaborava i diskontinuiteta samo su neke od provokativnih tema koje su proteklih deset godina istraživali Bacači sjenki. Višestruki laureati BITEF-a, MESS-a i PUF-a, u čijim je projektima dosad surađivalo više od 150 umjetnika iz 25 zemalja, nastali su, kako kaže Boris Bakal, “kao potreba grupe ljudi sličnih umjetničkih, političkih, etičkih i estetskih interesa da se zajedno izraze kroz najrazličitije medije i oblike komuniciranja”.
Nadežda Čačinovič
Profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, autorica je knjige “O ljubavi, knjigama i stvarima koje govore” koja je nedavno predstavljena javnosti. Ova knjiga eseja dijelom je ispovjednog karaktera i po tome bliska autobiografskoj i memoarskoj beletristici, ali uključuje i spoznaje iz filozofije i psihologije. Podijeljena je u četiri dijela, u kojima se autorica bavi iskustvima kao što su ljubav i starost, spoznajom i njenim interpretacijama, stvaralačkim djelovanjem u kulturi i javnom upotrebom emocija, imaginacije i stvaranja, odnosno sudjelovanjem u poslovima zajednice, onda kada je ono afirmativno i kada je subverzivno.
Maurice de Sully
Pariški je biskup (1105 – 1196) koji je inicirao gradnju jedne od najznamenitijih crkava na svijetu, katedrale Notre Dame u Parizu, čijih se 850 godina postojanja upravo slavi. “Ova crkva iz 12. stoljeća, koju je Victor Hugo u svom romanu ‘Zvonar crkve Notre Dame’ učinio besmrtnom, preživjela je Stogodišnji rat, Francusku revoluciju, vremenske nepogode i dva svjetska rata, a sada je spremna dočekati invaziju fotoaparata posjetilaca koji će doći na obilježavanje njene godišnjice”, prenosi Reuters. Očekuje se da će tijekom proslave, koja će trajati do 24. prosinca 2013., ovu impozantnu katedralu posjetiti oko 20 milijuna ljudi.
Ognjen Spahić
Pisac iz Podgorice, predstavnik nove crnogorske književnosti, autor je knjige “Hansenova djeca” (2004), koja je nedavno ponovno objavljena u izdanju Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja, u okviru biblioteke Savremena proza. Za taj je roman Spahić dobio nagradu “Meša Selimović” i međunarodnu književnu nagradu “Ovid Festival Prize” za 2011. godinu. Roman je do sada objavljen na francuskom, engleskom, talijanskom, slovenskom, rumunjskom, mađarskom i makedonskom jeziku. “Spahić sa istinskom poetskom snagom govori o prijateljstvima, ljubavima, rivalitetu, ljudskoj veličini naglo prekinutoj slabošću povrijeđenog tijela i pretvaranja u ništavilo”, kaže talijanski književnik Claudio Magris.
Gerrard Williams
Britanski novinar, autor je knjige “Sivi vuk – bjekstvo Adolfa Hitlera”, čiji je prijevod nedavno objavljen u Beogradu. Williams i koautor knjige Simon Dunstan pokušavaju dokazati da se Adolf Hitler nije ubio u svom bunkeru posljednjih dana Drugog svjetskog rata, nego da mnoge indicije ukazuju na to da je najveći zločinac 20. stoljeća pobjegao u Argentinu i tamo živio još najmanje 15 godina. “Lubanja koju čuvaju Rusi i za koju tvrde da je pripadala Hitleru podvrgnuta je DNK analizi i ispostavilo se da je ženska”, kaže Williams. “Argumenti su do tančina objašnjeni u knjizi. Među njima su i svjedočenje nacističkog pilota koji je Hitlera odveo iz Berlina, svjedočenja 12 očevidaca njegovog pojavljivanja poslije rata, kao i dokumenti FBI-ja i CIA-e o tome da je Hitler viđan ranih 1950-ih u Latinskoj Americi”, dodaje autor.
Andrew Lloyd Webber
Britanski skladatelj, autor je mjuzikla “Fantom u operi” koji će u siječnju proslaviti 25 godina od prve izvedbe, kao najdugovječnija predstava na Broadwayju, piše britanski “Guardian”. Jedan od najuspješnijih mjuzikala svih vremena u veljači je obilježio desettisućitu izvedbu i trenutno je za 2.858 izvedbi ispred drugoplasirane brodvejske uspješnice, mjuzikla “Mačke” istog skladatelja, koji se prestao izvoditi 2000., nakon 18 godina na pozornici. “Fantoma” je dosad pogledalo više od 130 milijuna ljudi, a brodvejska produkcija ostvarila je 5,6 milijardi dolara globalne zarade u 27 zemalja svijeta.