Lažirani podaci o zapošljavanju?

Savjet za nacionalne manjine na svojoj zadnjoj sjednici, održanoj 6. decembra u Zagrebu, pozabavio se i informacijom o (ne)zaposlenosti pripadnika manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj i lokalnoj razni, u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima i tijelima uprave jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Pomoćnik ministra uprave Boris Milošević negirao je podatke iz izvještaja protekle Vlade o zapošljavanju pripadnika manjina u državnoj upravi, po kojima je tokom 2011. godine došlo do smanjenja zaposlenih. Od ukupno 51.800 zaposlenih, 1.769 je pripadnika nacionalnih manjina, što je 3,41 posto od ukupnog broja i daleko od postojećeg učešća manjina od 7,47 posto u ukupnom stanovništvu, ali i od Vladinih planova koji predviđaju 5,5 posto pripadnika manjina zaposlenih u državnoj upravi.

– Učešće od 3,41 posto “manjinaca” u državnoj upravi kontinuirano je, jer je taj postotak zabilježen posljednjeg dana 2011. i 30. septembra ove godine. Također je netočan podatak da je krajem 2010. godine bilo 3,92 posto pripadnika nacionalnih manjina u državnim službama. Prema podacima koje smo imali, tokom 2011. broj tamo zaposlenih smanjen je za 633, ali nije došlo do odlaska 291 pripadnika nacionalnih manjina, već do laganog povećanja od 14 novih zaposlenih – ustanovio je Milošević.

Novo viđenje i novi podaci o broju zaposlenih pripadnika manjina doveli su do pitanja da li je podatak o zaposlenosti pripadnika nacionalnih manjina bio lažiran u vrijeme kada su trajali pregovori o pristupnom ugovoru s EU-om, pogotovo oko poglavlja 23, koje je obuhvaćalo i manjinska prava. Potpredsjednik Savjeta Veselko Ćakić rekao je da je stanje zapošljavanja na lokalnom i regionalnom nivou mnogo gore.

– Od 1.000 ljudi koliko je od 1995. zaposleno u uredima i ustanovama na području Zadarske županije, samo je petero Srba, iako je Srba po popisu iz 2001. pet posto u ukupnom stanovništvu na području županije – rekao je Ćakić.

Savjet je donio zaključak kojim od Ministarstva uprave traži da ga se izvijesti o razlozima nerazmjerne zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u tim tijelima.

Što se tiče sredstava kojima će se financirati programi ostvarivanja kulturne autonomije nevladinih udruženja i ustanova nacionalnih manjina, ona u 2013. godini iznose 38,6 miliona kuna, što je 5,9 posto manje nego za ovu godinu, a na njih pretendira za trećinu više udruženja nego lani. Za kulturnu autonomiju manjina, odnosno rad njihovih organizacija, iz budžeta je za ovu godinu bilo određeno 41.081.318 kuna, pri čemu je za ta sredstva konkuriralo 107 manjinskih nevladinih udruženja i ustanova s ukupno 308 filijala, pododbora i drugih organizacionih oblika, koji su podnijeli ukupno 958 prijedloga programa.

– Do kraja studenog, 124 manjinske udruge s preko 380 pododbora i drugih oblika organiziranja podnijelo je 1.283 prijedloga programa – rekao je predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer, dodavši da je smanjenje sredstava za rad manjina mnogo bezbolnije u odnosu na rezove za druge budžetske korisnike.

– Vlada je prepoznala ono što rade udruge i njihov razvoj koji se desio unazad deset godina – rekao je Tolnauer, nastavivši da je porast broja podnesenih zahtjeva, o kojima će se odlučivati u narednim mjesecima, znak prihvaćanja Savjeta kao krovnog organa manjinske samouprave. No, porast zahtjeva ujedno je i posljedica krize.

– Nažalost, i za sljedeću se godinu pokušavaju ponuditi programi koji ne zadovoljavaju kriterije za dodjelu, od toga da podnositelj okuplja veći broj pripadnika nacionalne manjine, pa do toga da se aktivnosti ne svode samo na zabavu – rekao je Tolnauer.

Rad Savjeta do sada je bio transparentan, počevši od javnog objavljivanja iznosa dodijeljenih sredstava i njihovih korisnika, kao i izvještaja o njihovom trošenju. Od ove godine transparentnost će biti još veća jer će uz članove nadležne komisije iz sastava Savjeta tamo biti i dvoje stručnjaka koji nisu članovi. Jedna od njih je Naila Ceribašić, vodeća stručnjakinja za etnologiju i folklor u Hrvatskoj.

Savjet je raspravljao i o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o udrugama, koje bi trebale pridonijeti da se spriječi inflacija osnivanja udruga. Po sadašnjim propisima, tri osobe mogu osnovati udrugu, što je često zloupotrebljavano.

– Udruge ne bi trebale biti produžena ruka političkih stranaka ili neke političke opcije među nacionalnim manjinama, nego u funkciji očuvanja svog kulturnog identiteta – rekao je Tolnauer.

U raspravi je navedeno da nigdje nije propisano koliko udruženja pojedinac može osnovati ili im biti član. U nekim slučajevima, po troje ljudi rotira se na mjestima u više udruženja ili, kao što je bilo jednom slučaju, programe u cilju dobivanja sredstava šalje osam udruženja kojima je na čelu ista osoba.

– Teško je vjerovati da bi se tri čovjeka koja osnuju udrugu mogla uspješno obraćati manjinama – čulo se u raspravi. Glavni cilj takvih udruženja jest da traže sredstva ili da posluže za obračun unutar svoje nacionalne zajednice, smatra Tolnauer.

Uz ocjenu da manjinska udruženja ne mogu biti u istoj situaciji kao i ostala, predloženo je da imaju najmanje 20 članova i da se definira koliki broj pripadnika nacionalnih manjina može biti obuhvaćen tim programima. Sve to trebalo bi ući u novi Zakon o udrugama koji bi trebao biti donesen sljedeće godine.