Salomonovo proračunstvo

Politiku premijera Zorana Milanovića prema Katoličkoj crkvi, po kojoj će Vlada striktno poštovati sve financijske obaveze preuzete Vatikanskim ugovorima, bez da se pozove na odredbe koje dopuštaju izmjenu tih ugovora, hrvatski će građani samo u naredne tri godine platiti dodatnih 350 milijuna kuna.

Vlada je, naime, u proračunu za 2013. povećala iznos sredstava namijenjenih Crkvi za čak 122 milijuna kuna, s ovogodišnja 253 milijuna na 375 milijuna kuna, a to povećanje od gotovo 50 posto projicirano je i u proračune za 2014. i 2015. godinu.

Proračun za 2013. pokazuje koliko su pogrešne bile sve one medijske spekulacije uoči puta hrvatskog premijera u Vatikan koncem listopada, dva tjedna prije predlaganja proračuna, a po kojima je Milanović tamo išao razgovarati s Benediktom XVI. o reviziji ugovora sa Svetom Stolicom. Premijer je ranije više puta istakao kako ga umanjenje proračunskih sredstava za Crkvu uopće ne zanima, a sada iz proračuna doznajemo da je njega zapravo zanimalo povećanje tih sredstava i da je njegov posjet papi rezultirao usvajanjem čitavog niza zahtjeva Vatikana.

Milanović je nakon sastanka odmah izjavio da se o izmjenama ugovora nije razgovaralo, nego da su on i Joseph Ratzinger pričali o stanju u svijetu, krizi, povijesti Hrvatske i kršćanima u Siriji, a od materijalnih stvari spomenuo je samo slučaj Dajla.

“Papa je za svojih 86 godina nevjerojatno fokusiran”, primijetio je tada hrvatski premijer, pa medijima otkrio kako ga je iznenadilo da je slučaj Dajla puno važniji Svetoj Stolici nego što je mislio.

Premijer je oko tog slučaja zauzeo poziciju da Hrvatska ne može biti pravna država ako poništi nešto što je prije 15 godina dala. Samostan Dajla s velikim zemljišnim posjedima bio je 1948. oduzet talijanskim benediktincima, a nakon što ga je Hrvatska 1997. darovala Porečko-pulskoj biskupiji, benediktinci su zatražili od hrvatske crkve da im ga ustupi. To je dovelo do sukoba u kojem je papa stao na stranu Talijana, a bivša vlada Jadranke Kosor na stranu dijela hrvatskih biskupa koji su se protivili predaji posjeda, čije su dijelove već bili prodali privatnim investitorima.

Bivša vlada smatrala je da Hrvatska ne može biti pravna država ako Talijanima vrati nešto za što ih je već obeštetila kroz Osimske sporazume, pa je spor eskalirao kada je Ministarstvo pravosuđa u kolovozu 2011. odlučilo poništiti odluku o povratu imovine Crkvi. Nakon toga je iz crkvenih krugova odanih Vatikanu podnesen niz tužbi, a slučaj se dodatno zakomplicirao jer su tužbe podnijeli i privatni investitori, ali i Državno odvjetništvo koje traži 513 milijuna kuna odštete radi rasprodane državne imovine.

Milanović je nakon razgovora s papom i državnim tajnikom kardinalom Tarcisiom Bertoneom rekao da će se o mogućnosti da država promijeni svoju odluku o poništenju povrata Dajle “intenzivno razgovarati”. Najavio je “nekakvo džentlmensko, salomonsko rješenje”, za koje je zadužen ministar pravosuđa Orsat Miljenić, koji je s njime putovao u Vatikan.

“Dajla nije prije svega novac, to je možda ogroman novac za lokalne crkvene vlasti u Istri, ali to je više od novca, to je simbolika pravne države”, rekao je premijer, pa kritizirao bivšu vladu što nije bila “tako mudra” i što tu epizodu nije najbolje odigrala.

No Milanovićevo umijeće diplomatske igre svelo se na ispunjavanje svih materijalnih zahtjeva Svete Stolice, a unatoč Dajli i novim proračunskim milijunima, njegova Vlada ovih dana doživljava žestoke napade biskupa, koji zazivaju bojkot škola zbog pokušaja da se učenicima objasni par tričavih znanstvenih činjenica o spolnosti. To je domašaj politike sekularizacije društva putem kristijanizacije državnog proračuna, za koju si Milanović umišlja da je “tako mudra”.

Od 375 milijuna kuna, koje će Crkva dobivati od 2013. nadalje, najveću stavku čini redovni iznos definiran Vatikanskim ugovorima, koji se prije krize kretao oko 300 milijuna kuna godišnje. Biskupi su se zbog krize 2009. odrekli dijela iznosa, pa su do ove godine primali po 250 milijuna kuna. Međutim, taj je iznos u proračunu za 2013. i projekcijama za 2014. i 2015. povećan na 289 milijuna kuna ili za 18 posto, pa je kriza za Katoličku crkvu u Hrvatskoj očigledno završena.

Povećana je i proračunska stavka obeštećenja Crkve za oduzetu imovinu, i to za 210 posto, sa 7,7 milijuna na 16,2 milijuna kuna, dok je kao nova stavka ubačen povrat duga, koji su biskupi procijenili na 240 milijuna kuna, a koji je nastao jer im vlada Ivice Račana nije isplaćivala točan iznos definiran ugovorima s Vatikanom.

Biskupi su ove godine tražili od Vlade da im vrati 200 milijuna kuna, a zanimljivo, kada se ministar financija Slavko Linić povodom tog pitanja koncem rujna sastao s kardinalom Josipom Bozanićem i nadbiskupom Marinom Srakićem, mediji su također spekulirali da će se razgovarati o smanjenju izdataka za Crkvu. No iz proračuna vidimo da su oni dogovorili da će se traženih 200 milijuna kuna isplatiti tako što će 2013. i 2014. biti isplaćeno po 70 milijuna, a 2015. još 60 milijuna kuna.

Kriza, naravno, nije završila za zaposlene u javnom sektoru, kojima će 2013. primanja biti umanjena za 2,3 milijarde kuna, ali ni za ostale vjerske zajednice, kojima je ove godine bilo namijenjeno 20 milijuna kuna, a od sljedeće će dobivati 17 milijuna kuna ili 15 posto manje.