Kult ličnosti
Frieder Schlaich
Njemački filmski redatelj, autor je filma “Jer sam ljepša”, koji govori o ilegalnim useljenicima u Njemačku i koji trenutno privlači značajnu pozornost u toj zemlji. Glavna junakinja je 13-godišnja Charo koja sa svojom majkom ilegalno boravi u Njemačkoj: Charo pokušava živjeti normalnim životom tinejdžerice, ali nema dokumenata i boji se izgona iz zemlje. Film je nastao prema istinitim pričama sakupljenim u izbjegličkoj organizaciji “Papiri za sve”, koja procjenjuje da se trenutno u Njemačkoj nalazi oko 500.000 ilegalnih useljenika. “Stalna neizvjesnost i stalni strah od izgona dovode do toga da takva djeca svima lažu, da nemaju povjerenja ni u najbolju prijateljicu i da nikada nemaju osjećaj da potpuno pripadaju zajednici u kojoj žive”, kaže redatelj.
Bojan Krištofić
Mladi dizajner iz Zagreba, jedan je od dobitnika nagrade za mlade kritičare umjetnosti, u okviru regionalnog projekta Criticize This!, koja mu je uručena u zagrebačkom klubu “Booksa”. Dobitnici ove nagrade su i Nađa Bobičić iz Podgorice u oblasti književnosti i Nikola Skočajić iz Beograda u području izvođačkih umjetnosti. Osim nagrađenih, u projektu Criticize This! učestvovalo je još tridesetak mladih kritičara iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, za što su svi dobili diplome. Mlada ekipa napisala je ukupno 260 kritika, od kojih je 60 odabranih objavljeno u tjedniku “Novosti” te u dnevnicima “Danas” (Srbija) i “Pobjeda” (Crna Gora).
Aleksandar Denić
Kazališni scenograf iz Beograda našao se na listi najboljih scenografa godine prema ocjeni najutjecajnijeg njemačkog kazališnog časopisa “Theater heute”. Vrijedno priznanje za umjetnički rad Deniću je stiglo za scenografiju predstave “Amerika” Franca Kafke, u režiji poznatog njemačkog redatelja Franka Castorfa i u izvedbi kazališta Schauspielhaus iz Züricha. O suradnji s Castorfom Denić kaže: “Povezuju nas isti stavovi o umjetnosti i naš postsocijalistički pogled na svijet, jer ja potičem iz Jugoslavije, a on iz istočnog Berlina. Došli smo do zaključka da smo živjeli, a i danas živimo u velikoj zabludi, odnosno da smo rasli u sličnoj vrsti rigidnog socijalizma koji je zamijenjen najgorim oblikom ekonomsko-propagandnog neokapitalizma.”
Jusuf Hadžifejzović
Likovni umjetnik iz Sarajeva, jedan od osnivača projekta Jugoslavenska dokumenta i sarajevskog bijenala moderne umjetnosti 1980-ih, autor je koncepcije izložbe pod nazivom “Inicijacija u salonu za proslave”, koja se ovih dana održava u galeriji “Collegium artisticum” u Sarajevu. Izložba okuplja radove mladih i neafirmiranih umjetnika, a o njenoj koncepciji Hadžifejzović kaže: “U općoj nezainteresiranosti za suvremenu produkciju umjetnika sa ovog područja, ova izložba mogla bi biti poticaj ili inicijacija mlađim umjetnicima koji dolaze. Neophodno je da se duh suvremenosti obznani javnosti, kako bi se umjetnost postavila na pijedestal koji joj realno pripada u ovom vremenu i na ovim prostorima.”
Borko Lazeski
Jedan od pionira makedonske suvremene umjetnosti i najistaknutiji predstavnik postkubističke epohe (1917 – 1993), autor je znamenitih murala na zgradi Makedonske pošte u Skoplju, koji su nepovratno oštećeni u požaru 15. siječnja. Tim povodom reagirala je Asocijacija nezavisne kulturne scene “Jadro”, ocjenjujući da je riječ o poražavajućoj činjenici koja govori o neodgovornosti nadležnih institucija i njihovom odnosu prema kulturnom nasljeđu. Imajući na umu činjenicu da djelo Lazeskog nije bilo uvršteno u zaštićeno kulturno nasljeđe, “Jadro” smatra da je vrijeme da se hitno revidira postupak za valorizaciju i zaštitu kulturne baštine, posebno one iz novije prošlosti Makedonije.
Goran Bertok
Slovenski vizualni umjetnik, ovih dana izlaže svoje fotografije pod nazivom “Preživjeli” u galeriji “Photon” u Ljubljani. Fotografije su tematski fokusirane na kontinuirano ideološko nasilje pomoću kojeg su različite vladavine, gazeći preko ljudskih tijela, dolazile do svojih ciljeva. Centralni motiv Bertokovih fotografija predstavljaju portreti nekadašnjih ratnih zarobljenika na kojima se ne vide eksplicitni znaci nasilja, ali odišu traumatičnim sjećanjima i psihološkom suštinom obilježenom terorom. Prema Bertokovom mišljenju, “povijesno pamćenje je kratko, ponekad se umjetno održava, pa je stoga evropski kulturni milje i dalje napunjen ostacima patnje i smrti”.
Teofil Pančić
Novinar tjednika “Vreme” komentira najnovije prijetnje desničarskih organizacija u Srbiji upućene nevladinim udrugama za ljudska prava, intelektualcima i osobama iz kulturnog života: “Radi se o tome da smo dobili jednu vlast koja je deklarativno proevropska, ali ipak znamo i kakva je njezina prošlost koja povremeno izbije na površinu i koja pokazuje da su njezini prirodni ideološki saveznici zapravo oni koji se nalaze još desnije od nje.” Maja Mićić, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava, ocjenjuje da je organizacija “Naši” prilično osokoljena nakon odluke Ustavnog suda Srbije, koji je odbio zahtjev za njenu zabranu: “Nakon toga krenuo je njihov pir, kojim pokazuju kako su oni relevantni, a svi mi ostali netko tko bi trebalo da bude zabranjen.”