Preko vlasti do propasti

Za predsjednika Hrvatske narodne stranke Radimira Čačića 2012. je bila godina loših vijesti. Osuđen je u Mađarskoj na zatvorsku kaznu zbog skrivljene prometne nesreće i stoga je morao kao najomraženiji političar u zemlji napustiti Vladu prije nego što je njegov angažman donio ikakve vidljive rezultate. Dok je javnost bila fokusirana na Čačićeve pravosudne i političke probleme, kroz vrlo turbulentno poslovno razdoblje prolazila je i njegova tvrtka Coning, koja je, prema dostupnim bonitetnim podacima, u posljednjim tjednima prošle godine doživjela potpuni financijski slom i morat će, kako je “Novostima” potvrdio njen direktor Stjepan Ptiček, pokrenuti postupak predstečajne nagodbe.

Coning d. d. i niz drugih tvrtki iz sastava Coning grupe već duže vrijeme imaju problema s isplatama plaća radnicima, koje kasne pet mjeseci, zbog čega su sredinom prosinca zaposlenima bile ponuđene pozajmice u iznosima od 2.000 kuna kako bi im se barem malo olakšala situacija. Međutim, nakon što je devet od deset računa Coning inženjeringa bilo u neprekidnoj blokadi već četiri mjeseca, a svi računi Coning ecogradnje od konca studenoga, sredinom prosinca blokirano je i svih šest računa Coninga d. d., a krajem mjeseca u blokadi su završili i računi tvrtke Congama. U Čačićevoj grupaciji jedino Coning turizam nije imao blokada, dok su nakon višekratnih blokada trenutačno slobodni i računi male tvrtke Velebit.

Te dugotrajne blokade računa i neisplate plaća zakonski su razlozi za obavezno pokretanje procesa predstečajne nagodbe, koju su uprave tvrtki prema novom Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, donesenom na inicijativu ministra financija Slavka Linića, dužne zatražiti pod prijetnjom visokih kazni. Postupak koji vode stečajni upravitelji, a nadziru komisije ministra financija oformljene pri regionalnim centrima Fine, predviđa ulazak dužnika u pregovore s vjerovnicima na osnovu izrađenog plana restrukturiranja, koji može uključivati otpis i reprogram dugova, ali i ulazak vjerovnika u vlasničku strukturu dužnika.

Međutim, prije otvaranja tog postupka Coning je pokrenuo proces vlasničkog restrukturiranja unutar grupe, pa je 19. prosinca sklopljen ugovor o udruživanju svih spomenutih tvrtki u jednu, odnosno pripajanja Coningu d. d. svih ostalih tvrtki iz grupacije, koje ukupno imaju oko 170 zaposlenih. Tvrtke su prije deset dana objavile zajednički poziv na glavne skupštine koje će se istovremeno održati 31. siječnja u sjedištu Coninga u Varaždinu, gdje će dioničari izglasati odluke o pripajanju, koje bi stupilo na snagu 15. veljače. Pripajanjem će Coning d. d. preuzeti svu imovinu i sve dugove ostalih tvrtki, dopuniti svoju djelatnost njihovim djelatnostima, a njihovim dosadašnjim vlasnicima izdati svoje dionice.

– Tu se pet tvrtki priključuje šestoj kako bi zajedno mogle opstati jer sada svaka od njih samostalno ima određene probleme. Imamo dosta imovine pod hipotekama, a kako banke uvijek žele uzeti sve pod osiguranje, događa nam se da je za isto zaduženje dano pod hipoteku više nekretnina različitih naših tvrtki. Naš je cilj da dobijemo jednu tvrtku u kojoj će biti sve, jer ćemo nakon udruživanja moći napraviti preraspodjelu tih hipoteka tako da se određene nekretnine oslobode, a moći ćemo prolongirati neke kredite, primjerice s pet na deset godina, što će nam značajno smanjiti troškove otplate – kazao nam je Ptiček, koji je na čelu uprave Coninga d. d. i većine spomenutih tvrtki uključenih u proces.

Ptiček napominje da je ovo spajanje koje provodi Coning potpuno suprotno od onoga što čine pojedini poduzetnici kada iz svojih posrnulih tvrtki izvlače određene segmente poslovanja, a u starim tvrtkama ostavljaju dugove. Ta njegova napomena je dosta zanimljiva znamo li da je današnji Coning nastao nakon jedne takve operacije prenošenja imovine i radnika iz nekadašnjeg Coning holdinga, koji je 1990-ih završio u stečaju. No eto, to je sada davna prošlost.

Ptiček dodaje da će Coning kao jedinstvena tvrtka imati bolju imovinsku osnovu za daljnje poslovanje i biti spreman za predstečajnu nagodbu.

– Mislimo da ćemo morati razgovarati i o predstečajnoj nagodbi jer moramo poštovati Zakon o financijskom poslovanju, no za tu predstečajnu nagodbu imamo bazu i imovinu koja je puno veća od naših dugova. Spreman je plan restrukturiranja, a u 2013. imamo i dosta ugovorenih poslova, u pojedinim segmentima našeg poslovanja i za cijelu godinu – navodi Ptiček, koji nije htio otkivati tko su najveći vjerovnici s kojima će se Coning morati nagoditi, ali je kazao kako su to uglavnom banke.

Dodao je i da plan restrukturiranja, iako možda ima previše zaposlenih, ne predviđa otpuštanja jer se Coning uvijek borio za očuvanje radnih mjesta, tim više što su radnici njegovih tvrtki većim dijelom i njihovi dioničari.

Najveći dioničar, međutim, ipak je donedavni prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, kojem sadašnja vlasnička konfiguracija omogućuje natpolovičnu kontrolu nad grupom tvrtki iako njegova vlasnička ulaganja odgovaraju otprilike četvrtini ukupnog broja dionica. Coning d. d. je, naime, u natpolovičnom vlasništvu tvrtke Coning Alfa, koja drži 55,15 posto njegovih dionica, a Coning Alfa je u natpolovičnom vlasništvu Čačića, koji drži 50,01 posto njenih dionica, dok ostalu polovicu dijeli još 19 različitih suvlasnika.

Zbog toga, kada se postavi pitanje Čačićeva sukoba interesa, iz Coninga često navode kako on tu ima tek četvrtinu, a ne većinu vlasništva. No njegovo je vlasništvo tako posloženo da mu najprije pripada većina upravljačkih prava u Coning Alfi, pa posredstvom nje onda i u Coningu, što je situacija zbog koje je on osobno, primjerice, strašno negodovao kada je bila riječ o MOL-ovom nerazmjernom utjecaju na upravu Ine u odnosu na vlasnički udio Mađara.

Ostale spomenute tvrtke koje će se pripojiti Coningu ili su u većinskom vlasništvu Coninga d. d. ili Coning Alfe, no ni nakon njihova pripajanja Čačićev položaj dominantnog vlasnika neće se promijeniti jer se Coning Alfa neće udruživati, već će umjesto direktnog i indirektnog vlasništva nad šest tvrtki ona ubuduće biti većinski vlasnik udružene tvrtke Coning.

Čačić je svoj vlasnički udio prenio na povjerenika još za svojeg prvog ministarskog mandata u vladi Ivice Račana, pa ga za njega drži odvjetnik Ratko Žurić. No u upravama tvrtki Coning grupe sve do posljednjih parlamentarnih izbora sjedila je njegova supruga Marija Čačić, a njegova sestra Radmila Ramuščak i sada je predsjednica nadzornih odbora svih tvrtki obuhvaćenih spajanjem, kao i ključne vlasničke tvrtke Coning Alfa, kojoj je Ptiček također direktor.

Iako nakon napuštanja svih državnih dužnosti Čačića formalno više ništa ne priječi da direktno sudjeluje u restrukturiranju tvrtki, i premda je varaždinski “Regionalni tjednik” nedavno pisao kako ga se u posljednje vrijeme često može vidjeti u sjedištu Coninga, iz tvrtke njegovo učešće uporno demantiraju, navodeći da ni u kakvim poslovima ne sudjeluje još od prenošenja vlasničkih prava na povjerenika 2000. godine.

Čačićev ostanak na čelu HNS-a još uvijek bi ga dovodio u potencijalno nezgodnu poziciju, ako ne zbog nečeg drugog onda zbog činjenice da je njegova potpredsjednica u stranci i nasljednica na poziciji prve potpredsjednice Vlade Vesna Pusić trenutačno na čelu Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koje je s Coningom u višegodišnjem sporu oko naplate radova na preuređenju zgrade Ministarstva. Svota koju Coning potražuje kreće se između osam i 12 milijuna kuna s kamatama, a upravo bi naplata tog potraživanja bila u ovom trenutku spasonosna za posrnulo poduzeće, pa nam je i Ptiček, ne ulazeći u detalje spora, kazao kako su očekivali da će ranije naplatiti taj novac i požalio se da je država oštra kada treba dobiti svoje, a spora kada treba dati drugima.

Ugovor Ministarstva s Coningom bio je potpisan u vrijeme vladavine HDZ-a 2005. godine, no nakon osnovnog sklopljena su i dva dodatna ugovora, jedan zbog povećanja opsega radova, a drugi zbog produženja rokova, zbog kojih je zgrada umjesto 2007. predana tek 2009. godine. Spor je izbio kada je zbog tehničkih nedostataka nakon primopredaje došlo do veće štete na prostorijama Ministarstva, koje je Coningu isplatilo 90 posto radova, dok je deset posto bilo zadržano do završnog obračuna, pri čemu su se Ministarstvo i Coning razišli oko konačnih iznosa.

Coning je u proljeće 2011. poslao pismo predsjedniku Ivi Josipoviću, tadašnjoj premijerki Jadranki Kosor i glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću, koje je potpisalo i 145 njegovih radnika, navodeći da ne primaju plaće jer im Ministarstvo nije isplatilo tražena sredstva zbog oporbenog djelovanja Radimira Čačića. No bez obzira na to što je Čačić sve donedavno, posljednjih gotovo godinu dana, bio drugi čovjek Vlade, a njegova stranačka kolegica Vesna Pusić šefica Ministarstva, problem oko naplate potraživanja još nije riješen, a Coningu nije plaćen ni onaj dio zadržanih sredstava koji je nesporan i po obračunima Ministarstva.

Iako bi ta sredstva olakšala položaj tvrtke, Coningovi problemi su puno dublji i povezani su s ozbiljnom krizom građevinskog sektora. Grupa pod kontrolom Čačićeve Coning Alfe ostvarila je 2010. gubitak od 2,7 milijuna kuna, 2011. je gubitak već narastao na 8,7 milijuna kuna, a iz podataka objavljenih u najnovijem pozivu na glavne skupštine poduzeća iz grupacije Coning može se vidjeti da će gubici u 2012. biti i znatno veći.

Turističke tvrtke Velebit i Coning turizam, koje u ponudi imaju Coningove objekte u Trakošćanu, Senju, Pagu i Kukljici na Ugljanu, zabilježile su u prvih devet mjeseci 2012. godine male dobiti od 0,7 i 0,9 milijuna kuna. No građevinske tvrtke zabilježile su visoke gubitke, Coning ecogradnja od 9,5 milijuna kuna, Coning inženjering od 9,1 milijun kuna, a Congma od 6,4 milijuna kuna, dok podaci za Coning d. d. nisu objavljeni.

Dok ovih dana čeka na rasplet oko svojeg zahtjeva da mu se omogući odsluženje zatvorske kazne u Hrvatskoj, čije će uvjete diktirati mađarsko pravosuđe, Čačić sljedećih mjeseci očekuje i raspletanje krize u Coningu, čije će uvjete u procesu predstečajne nagodbe diktirati banke.

Vraćen sporni kredit

Dva dana prije parlamentarnih izbora u prosincu 2011., Coning je dobio kratkoročni kredit od državnog Croatia osiguranja u iznosu od četiri milijuna kuna, za koji je garanciju dala Centar banka temeljem založnog prava na Congaminom hotelu u Trakošćanu, što su mediji ocijenili spornim zato što je kredit ranije bio odbijen i zato što se Coning već nalazio u poslovnim teškoćama. Ipak, prema riječima predsjednika uprave Coninga Stjepana Ptičeka, najnovije blokade računa nisu utjecale na otplatu tog kredita jer je on ranije u cijelosti vraćen.

– Na kraju smo zbog cijele te priče vratili taj kredit i sada prema Croatia osiguranju imamo samo obaveze po policama – kazao nam je Ptiček.