“Premijeru, zaustavite Todorićevog potrčka”
Odbor udruga Hrvatske poljoprivredne komore traži od predsjednika Vlade Zorana Milanovića smjenu ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine zbog pogodovanja posebnim interesnim skupinama na čelu s Agrokorom Ivice Todorića.
“Tražimo da Milanović nađe zamjenu Jakovini, boljeg i sposobnijeg ministra”, izjavio je “Novostima” predsjednik Odbora Stjepan Kunovec.
Kunovec, koji je i predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača središnje Hrvatske, ocijenio je kako je Jakovina “potrčko koji u Ministarstvu poljoprivrede odrađuje zadatke koje pred njega postavljaju predstavnici Agrokora i drugih velikih poduzeća”. O tome koliki utjecaj na smjernice Ministarstva može imati Agrokor dosta govori činjenica da je u Ministarstvu na čelu ključne Uprave poljoprivrede i prehrambene industrije Vesna Gantner Kuterovac, supruga Todorićevog direktora Vupika Krešimira Kuterovca. Vlasnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) te malih i srednjih poljoprivrednih obrta okupljeni u HPK-u zamjeraju Jakovini i nedostatak komunikacije, pa tvrde da se tijekom cijele prošle godine s predstavnicima Komore susreo tek dva puta, iako u Ministarstvu navode kako je tih susreta bilo više.
Zbog toga je HPK, na čijem je čelu Matija Brlošić, svoje zahtjeve za hitne intervencije u poljoprivredi koncem prosinca uputio izravno premijeru Milanoviću. Iako se u tom dopisu otvoreno ne zahtijeva Jakovinina smjena, među 14 zahtjeva nalazi se i onaj kojim se traži od “premijera Milanovića da povuče odlučne poteze prema odgovornim osobama”.
Brojne primjedbe poljoprivrednika mogu se svesti na dvije najvažnije: donošenje dugoročne strategije razvoja i izmjene prijedloga Zakona o zakupu poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu. Takva bi strategija razvoja, usklađena s pravilima i ciljevima Europske unije, kaže Kunovec, morala biti usmjerena prije svega na očuvanje i razvoj OPG-a i njihov opstanak u maloj proizvodnji. Ukoliko se to ne dogodi, ugasit će se od 40 do 60 posto OPG-a, kojih je u zemlji prošle godine bilo 194.000. U skladu s time, potrebna je i hitna provedba natječaja za zakup i prodaju zemljišta, koji su trebali biti dovršeni krajem 2011. godine, ali su obustavljeni. Bez provedbe ili regulacije prava posjeda na zemljišta koja obrađuju te njihova upisa u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, mnogi će proizvođači ostati bez prava na poticaje, što bi im moglo zapečatiti sudbinu.
Međutim, prema nacrtu prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu, najvažniji kriterij pri odabiru kupca bit će gospodarski program, a bez strategije na temelju koje bi se mogao sastaviti smisleni gospodarski program s kojim bi konkurirati mogli i OPG-ovi, zakon za njih nema smisla. No gospodarski programi nisu problem velikim korporacijama poput Agrokora koje imaju integrirani proizvodni ciklus od sadnje do plasmana potrošačima, a navodno je u prijedlogu zakona dodatno favoriziranje tvrtki s većim brojem zaposlenih. Već 2014. godine Hrvatska će za ruralni razvoj iz fondova EU-a na raspolaganju imati 342 milijuna eura, a ako OPG-ovi propadnu, tko će taj novac povući?
HPK u dopisu Milanoviću predlaže da umjesto gospodarskog programa prvi kriterij za otkup zemljišta bude domicilni OPG koji je u zakonskom posjedu zemljišta, a drugi kriterij pravno sljedništvo bivših korisnika zemljišta u društvenom vlasništvu. U HPK-u upozoravaju kako je prijedlogom zakona predviđeno da veliki gospodarski subjekti koji dođu u posjed nekoliko desetaka tisuća hektara mogu u trenutku poteškoća u proizvodnji dio zemlje prebaciti na neku sestrinsku tvrtku ili prodati pravo korištenja nekom drugom, što omogućava manipulacije. HPK zahtijeva da gospodarski program bude tek na trećem mjestu među kriterijima za davanje državnog zemljišta u zakup, a najviša postignuta cijena posljednji kriterij.
Poseban je problem i veliki raspon cijena zakupa, kažu u HPK-u, koji dovodi dio potencijalnih zakupaca u nepovoljan položaj. Od početka raspisivanja natječaja za dodjelu zemljišta, velike kompanije su temeljem tadašnjih pravila o zakupu i koncesiji povoljno ušle u posjed po niskim cijenama od 280 do 600 kuna po hektaru. U najnovijim natječajima, cijene zakupa dosezale su 1.600 kuna po hektaru, ovisno o kategorizaciji. Svi veliki poduzetnici, koji imaju stotine i tisuće hektara, danas imaju minimalne cijene zakupa i u startu su u prednosti, pa HPK traži revalorizaciju cijene zakupa, u skladu s praksom nekih zemalja EU-a.
Uz to, ministar financija Slavko Linić ukinuo je zaštićene račune za poljoprivrednike, pa oni ne mogu raspolagati ni dijelom prihoda koji im ne bi potpao pod ovrhu. U isto vrijeme, ministar Jakovina uskratio im je isplatu poticaja temeljem poreznog duga, a Kunovec napominje da je taj isti ministar dužan državi preko 400.000 kuna poreza.
“Ministar Linić naglašava borbu za svako radno mjesto, a i ovim naputkom o gašenju zaštićenih računa gasi OPG, gasi realni sektor, gasi samozapošljavanje. Sve europske države imaju strateško opredjeljenje do 2020, a Hrvatska nema nikakav koncept, osim onoga u kojem se direktno šteti malim poljoprivrednicima”, razočaran je Kunovec.
No iz Jakovininog ministarstva, koje smo zamolili da se očituje o zahtjevima seljaka, odgovaraju da svatko ima pravo na mišljenje i traženje ostavke nekog dužnosnika.
“Ministarstvo poljoprivrede započelo je tijekom prošle godine nužne reforme u sustavu poljoprivrede koje su za određene interesne skupine bolne i zato je otpor veliki”, stoji u odgovoru Ministarstva poljoprivrede na naš upit.
Ljubav između Jakovine i HPK-a ne cvjeta još od početka njegovog mandata, kada je HPK novčano pomogao prosvjede mljekara, a Jakovina im vratio ukidanjem komorskog doprinosa.