Rabljena sedmica

Papa

Joseph Ratzinger više nije papa Benedikt XVI. Osamdeset petogodišnji poglavar Katoličke crkve u ponedjeljak je objavio da će se posljednjeg dana ovoga mjeseca povući sa svoje funkcije. Papa je svoju odluku obrazložio kroničnim pomanjkanjem snage za obavljanje službe rimskoga biskupa, nasljednika svetog Petra. Benedikt XVI je prvi papa nakon šestotinjak godina koji se svojevoljno odrekao dužnosti: prije njega to je učinio Grgur XII, početkom petnaestog stoljeća. Svijet se, međutim, pita zašto je, zapravo, Sveti Otac odlučio otići. Pojavile su se mnoge teorije: od toga da su pravi razlozi u aferama i intrigama koje posljednjih godina intenzivno potresaju Vatikan, uključujući krađe papinih povjerljivih dokumenata, pedofilske skandale i kriminal u vatikanskoj banci, do špekulacija po kojima je otišao zbog nemogućnosti da kontrolira Crkvu i njezine najviše službenike.

Naravno da je papina abdikacija smjesta potaknula nagađanja o tome tko će biti izabran za novog katoličkog poglavara kojega će kardinali birati sredinom ožujka. Na kladionicama, navodno, trenutačno najbolje stoji Petar Turkson iz Gane, a velike šanse daju se i dvojici latinskoameričkih kardinala – Odilu Schereru, nadbiskupu Sao Paola u Brazilu, i talijanskom Argentincu Leonardu Sandriju, vatikanskom prefektu za istočne crkve. Ako se kardinali, pak, opet odluče za europskog papu, najbolji izgledi daju se milanskom nadbiskupu Angelu Scoli. “Znam puno biskupa i kardinala iz Latinske Amerike koji bi mogli preuzeti odgovornost za sveopću Crkvu”, izjavio je nadbiskup Gerhard Mueller, čelnik Kongregacije za nauk vjere, koji je po svojoj funkciji tradicionalno jedan od najutjecajnijih ljudi u Vatikanu.

Ćirilica

Ne smiruju se napetosti izazvane namjerom aktualne Vlade da naprosto poštuje i provede Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u dijelu koji se tiče uvođenja dvopismenih i “dvojezičnih” natpisa u onim gradovima i općinama u kojima Srbi čine više od jedne trećine stanovnika. Samoproglašeni Stožer za obranu hrvatskog Vukovara obilazi visoke državne adrese i šalje prijetnje u slučaju da se Ustavni zakon počne provoditi u tome gradu, to jest u slučaju da se ćirilični natpisi pojave na ulicama i javnim ustanovama. Milorad Pupovac, saborski zastupnik SDSS-a i predsjednik Srpskog narodnog vijeća, pokušao je u razgovoru za “Jutarnji list” smiriti tenzije: pozvao je sve zainteresirane strane na dogovor o dinamici i modelu uvođenja ćirilice u službenu upotrebu u Vukovaru, napomenuvši da se na tom pitanju ne bi smjeli manifestirati osjećaji gubitništva ili trijumfa. “Uporaba dvojezičnih natpisa nije pitanje borbe, a pogotovo ne rata, nego pitanje uzajamnog poštovanja koje uvažava osjećaje, iskustvo te ratnu specifičnost Vukovara, ali i pitanje identiteta i zajamčenih prava. Budite uvjereni da Srbi imaju osjećaj i razumijevanja za ono što se Hrvatima dogodilo u Vukovaru, ali naš je imperativ da se oslobodimo od simboličkih opterećenja rata na pitanjima koja ne bi smjela biti time opterećena, kao što je ćirilica”, rekao je Pupovac.

HDZ

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko dugo je tragao za gradonačelničkim kandidatom u Zagrebu, ali takvim kandidatom koji će uzeti što manje glasova aktualnom gradonačelniku Milanu Bandiću. I našao je Margaretu Mađerić, HDZ-ovu zastupnicu u Gradskoj skupštini, koja je najpoznatija po tome što se usprotivila imenovanju jedne zagrebačke ulice po Milanu Mladenoviću. Nitko drugi nije htio pristati na ulogu izborne figure koja služi samo tome da Karamarkov favorit Bandić prikupi što više glasova na desnici. “Odbacujem kalkulacije da se ide na mlin Bandiću”, izjavio je šef HDZ-a i doda “Margareta Mađerić dobro poznaje gradske probleme i situaciju u Holdingu, i zaslužila je priliku. Ona je HDZ-ovo dijete i pravo osvježenje. Ne podcjenjujmo je, možemo doživjeti iznenađenje.” Karamarku bi, naravno, svaki rezultat HDZ-ove kandidatkinje iznad pet posto glasova predstavljao golemo iznenađenje ali – vrlo neugodno.

Inače, posljednja anketa o biračkom raspoloženju u Zagrebu, koju je objavila Nova TV, kaže da je Milan Bandić u prednosti pred SDP-ovcem Rajkom Ostojićem za prilično velikih trinaest postotaka.

Džakula

U sklopu kampanje koju je protiv ovih novina i Srpskog narodnog vijeća prošloga ljeta vodio predsjednik Republike Ivo Josipović, centralna uloga bila je povjerena Veljku Džakuli, predsjedniku Srpskog demokratskog foruma. Dotični je, između ostalog, optužio zamjenika predsjednika SNV-a Sašu Miloševića da je svojedobno bio pravomoćno osuđen za kazneno djelo zloupotrebe droga. Milošević je tužio Džakulu, a sudski spor na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu okončan je u utorak, i to Džakulinom isprikom Miloševiću. “Ja, Veljko Džakula, ispričavam se Aleksandru Miloševiću što sam neistinito naveo da je osuđen za kazneno djelo zlouporabe droga, te obećavam kako to više nikada neću izjaviti.” Ne treba, međutim, sumnjati da će i ubuduće biti Džakulinih izjava zbog kojih će se naknadno morati ispričavati.