Balkan prolaz

Beskonačno

Iako je u jednom trenutku izgledalo kao da su “pregovarački napori” – a zapravo beskonačna jalova fotografiranja sa Catherine Ashton – premijera Srbije Ivice Dačića i Kosova Hašima Tačija urodili nekim plodom, briselski dijalozi ušli su u sedmu rundu. Maja Kocijančič, predstavnica za medije u kabinetu Catherine Ashton, rekla je prije početka nove pregovaračke sesije da “napori idu u pravcu napretka u dijalogu”. Prošle je sedmice beogradski “Blic” objavio, pozivajući se na neimenovane izvore u Bruxellesu, da su Beograd i Priština ipak postigli dogovor o formiranju i nadležnostima zajednice srpskih općina na Kosovu. Kako piše “Blic”, dogovor jeste postignut, ali su i Beograd i Priština tražili od čelnika EU-a još malo vremena kako bi pripremili svoju javnost na postignuta rješenja, pošto njima, očigledno, neće biti zadovoljni ni Srbi ni Albanci na Kosovu. “Misija šefice EU diplomacije Catherine Ashton je uspela i što se nas tiče, dogovor Srbije i Kosova o uspostavljanju i nadležnosti Zajednice srpskih općina na Kosovu je postignut”, navodi “Blic”. Srpski premijer još jednom je odbacio takva nagađanja. “U dijalogu jeste postignut napredak, ali daleko smo od rješenja. Ne mogu da kažem da sam preveliki optimista. Postoji mišljenje da će Beograd učiniti sve za datum. To je pogrešno, Beograd ovo ne radi zbog datuma, već da bismo našli održivo rješenje za funkcioniranje institucija koje priznaju i Beograd i Priština”, rekao je pregovarač. Zvanični Bruxelles – to je u ovoj priči jedino sigurno – ima sve manje strpljenja. Štefan Füle, evropski komesar za proširenje, tvrdi da su naredni dani “ključni za odnose Evropske unije i Kosova”.

Sporazum

Nakon pada Janšine vlade u Sloveniji, u predviđenom roku postignut je sporazum o novom kabinetu, koji će popuniti nova koalicija lijevog centra: Pozitivna Slovenija, Socijaldemokrati, Građanska lista i DeSUS. Slovenski mediji prenose izjavu mandatarke Alenke Bratušek, koja je kazala da je zadovoljna što su pregovori urodili “zajedničkim imeniteljem za dobrobit države”. “Očigledno da je došao kraj prijetnjama, ucjenjivanjima i vrijeđanju u našoj državi i obećavam da počinje period saradnje, dogovaranja i traženja pozitivnih rješenja za sve naše građane”, rekla je Alenka Bratušek. U novoj vladi, koja bi trebala imati 13 ministara, Pozitivnoj Sloveniji pripalo bi pet resora, Građanskoj listi i Socijaldemokratima po tri, dok bi DeSUS imao dva. Alenka Bratušek trenutno vodi Pozitivnu Sloveniju, otkako je predsjednik te stranke Zoran Janković zamrznuo svoje partijske funkcije zbog korupcijske afere u čijem se središtu našao početkom godine. Analitičari u slovenskim medijima mahom su mišljenja kako je sadašnji razvoj događaja zapravo početak kraja krize u Sloveniji.

Prozori

“Smijte se vi, ali ovo nije smiješno”, moglo se čuti u parlamentu Federacije BiH, nakon što su ministri iz vladajuće Socijaldemokratske partije BiH – uključujući i premijera – napustili Vladu ovog bosanskohercegovačkog entiteta. Razlog: lideri “vladajuće većine” nisu skupili dovoljno glasova da spriječe izmjenu poslovnika Vlade, koji bi u izvjesnoj mjeri razvlastio premijera, pošto bi omogućio dopremijerima da sazovu sjednicu Vlade ukoliko to premijer odbije učiniti. Dakle, višemjesečna (a najnovija!) politička kriza u vlasti Federacije BiH dodatno se produbila, do tačke u kojoj vladajuća stranka, skupa sa svojim trabantima, nije u stanju izmijeniti ni vlastiti poslovnik o radu. Vidno uznemireni premijer Federacije Nermin Nikšić rekao je nakon napuštanja Vlade da je zapravo riječ o bahatosti “u režiji dopremijera Jerka Lijanovića, podržanoj od ministara iz SDA-a i HSP-a”. “Ovo je svojevrsni puč u FBiH-u i mislim da je vrlo jasno da oni koji su to uradili moraju na sebe preuzeti odgovornost. Nemam namjeru do daljnjeg sazivati sjednicu”, zavapio je Nikšić. Koalicioni partneri SDP-a, HDZ BiH i SBBBiH, već su najavili napuštanje tonućeg broda, odnosno izlazak iz federalnog parlamenta i napuštanje koalicione četvorke ukoliko SDP ubrzo ne nađe način za promjenu SDA-ovih ministara u Vladi ovog entiteta. BHRT je javio kako je SDP za provedbu tog obećanja spreman izvesti i 50.000 ljudi pod prozore visokog predstavnika, predsjednika Federacije BiH i lidera SDA-a. Šta god to značilo.

Ostavke

U Republici Srpskoj – u kojoj je vlada pala nekoliko sedmica ranije – stvari se vraćaju u “normalno stanje” nakon postavljanja Željke Cvijanović na mjesto entitetske premijerke. “Normalno stanje” zapravo znači dodatno podjarmljivanje neposlušnih ili nepodobnih direktora javnih ustanova i poduzeća, budući da je Vlada u prvoj sedmici svojega delanja zatražila od direktora, zamjenika direktora i izvršnih direktora u javnim preduzećima, fondovima, ustanovama, upravama, upravnim organima i agencijama da u roku od sedam dana stave na raspolaganje mandate, tj. da dostave kuvertirane ostavke. Premijerka je najavila “sveobuhvatne analize stanja u svim subjektima i oblastima” i “poduzimanje određenih mjera”. Da ne bi bilo zabune, naglasila je da je riječ o analizi koja će se provesti u narednim sedmicama u svim oblastima te da nije u pitanju nikakva politička hajka. Spomenuti direktori premijerki su iskazali poštovanje, pošto su mediji već izvijestili o kuvertiranim ostavkama koje stižu na adresu entitetske vlade u Banjoj Luci.

Snimak

Prisluškivačka afera koja ne prestaje privlačiti pozornost crnogorske javnosti preselila se u parlamentarne procedure, gdje su počela saslušanja u vezi sa ovim slučajem. Podsjećamo, u aferi “Snimak” nekoliko službenika crnogorskog MUP-a unutrašnja je kontrola osumnjičila da su tokom protekle godine prisluškivali novinare, oporbu, predstavnike nevladinog sektora… Krenula je lavina međusobnih optužbi: vladajuća koalicija traži da se u Skupštini provedu saslušanja odgovornih, dok Demokratski front i Pozitivna Crna Gora insistiraju na parlamentarnoj istrazi. “Mislimo da ova afera zaslužuje parlamentarnu istragu, vjerujemo da je to ono što su od nas očekivali i preko gospodina Langea prenijeli ljudi iz Evrope”, izjavio je Goran Danilović iz Demokratskog fronta, nakon što je parlamentarna većina odlučila da se počne sa saslušanjima. “Ja sam pozvao odbore da u što kraćem roku sazovu saslušanja. Ovim nije isključena parlamentarna istraga, ako bi činjenice o saslušanju upućivale na sazivanje parlamentarne istrage”, rekao je Ranko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne Gore. Razlika između parlamentarnog saslušanja i istrage je u tome tko vrši ispitivanje: postojeća skupštinska tijela, u kojima vladajuće partije imaju većinu, ili poseban, tzv. anketni odbor.