Intrigator

HDZ-ov plan za spas Hrvatske

Povratak u budućnost

Možda je Njavrina programska točka o hrvatskoj emigraciji dalekovidna i odnosi se na ljude koji masovno napuštaju zemlju ovih dana, a za koje se očekuje da će do ponovnog povratka HDZ-a na vlast u inozemstvu steći kapital, znanja, vještine i – dugogodišnje iskustvo

Hrvatska demokratska zajednica još nije cjelovito predstavila svoj dugo najavljivani gospodarski program, ali je on prije nekog vremena pušten u glavnim točkama u javnost, a ovog je tjedna njegov glavni autor, ekonomist Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, u tjedniku “Globus” dao poneka pojašnjenja. Kao što su “Novosti” već pisale, teško je u onome što je dosad o tom programu rečeno uočiti nešto zanimljivo i novo, osim nešto većeg neoliberalnog nadahnuća koje se očituje kroz smanjenje i odbijanje uvođenja novih poreznih opterećenja na kapital te kroz dodatno smanjenje najviše stope poreza na dohodak, koju je posljednja HDZ-ova vlada 2011. godine ionako već smanjila sa 45 na 40 posto. No Njavrin program sadrži i jednu dosljednu, tradicionalnu mjeru HDZ-a za spas Hrvatske kada su u pitanju investicije: “u stranci velike nade polažu u hrvatsku emigraciju, koja uz kapital donosi znanje, iskustvo i vještine”, piše Globus.

Međutim, u posljednje 23 godine, od kojih je HDZ 18 proveo na vlasti, otkako HDZ-ov otvoreni poziv bogatom iseljeništvu traje, viđenija emigracija “spasila” je samo nešto atraktivnih hotelskih nekretnina na Jadranu, koje je pokupovala obitelj čileanskog Hrvata Andronika Lukšića, preuzevši na kraju i one povratnika iz Britanije Gorana Štroka. Neki povratnici iz emigracije sa svojim su “znanjima, iskustvima i vještinama”, poput Gojka Šuška, doprinijeli, doduše, ratnim idejama o hrvatskom državnom dioničarstvu u susjednoj Bosni i Hercegovini, a neki, poput Ivice Mudrinića, bivšeg HDZ-ovog ministra, oplodili su Hrvatsku tako što su pomogli da se stranom kapitalu isporuče strateške kompanije, pa onda golemi profit odlijeva prema inozemstvu. U najnoviji val rijetkih povratnika spada Maja Brinar Frenkel, supruga bogatog izraelskog trgovca oružjem, koja domovinu namjerava oploditi sjetvom apartmana povrh Dubrovnika.

Možda je ipak Njavrina programska točka o povratku emigranata dalekovidna i ne odnosi se na staro iseljeništvo, koje nas, eto, nije spasilo, već na ljude koji masovno napuštaju zemlju ovih dana, a za koje se u stranačkim projekcijama očekuje da će do ponovnog povratka HDZ-a na vlast steći u inozemstvu kapital, znanja, vještine i – dugogodišnje iskustvo.

Nikola Bajto

Vjesnikov stečajni plijen

Održavanjem prvog ročišta u sklopu predstečajne nagodbe za tiskaru Vjesnik, prošlog tjedna počeo je posljednji čin drame u kojoj će nekada moćni izdavačko-tiskarski div s gotovo 6.000 zaposlenih, sada srezan na omanju državnu tiskaru sa 280 radnika, možda zauvijek nestati, uz slanje ljudi na burzu i očekivanu posljedicu – komadanje iznimno vrijednog nekretninskog plijena.

Podsjećamo, u igri je 32.435 četvornih metara najvrednije građevinske parcele u Zagrebu, procijenjene na čak 81 milijun eura, oko koje su se suvlasnici dogovorili o podjeli. Prema “Projektu Vjesnik”, sastavnom dijelu prijedloga predstečajne nagodbe, napokon su prvi put javnosti službeno navedeni sadašnji suvlasnici. Njih, osam “veličanstvenih”, čine državna tiskara Vjesnik sa 60,96 posto vlasništva, Večernji list sa 10,89 posto, Allegheny Financial sa 11,94 posto, Tisak sa 10,96 posto vlasništva te četiri ipak malo manja igrača, Multiprint, Grafik Net, Plavi radio i gospođa Marica Krivić koja ima 0,2 posto.

“Vjesnik d.d. ima najveći dio vlasništva na nekretnini, ali knjigovodstvena vrijednost u bilanci iznosi samo 48,5 milijuna kuna, a nakon upisa vrijednost nekretnine u bilanci će se značajno revalorizirati, kao i ostalim suvlasnicima. Vjesnik d.d. je u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske (64,76 posto)… Nakon upisa vlasništva ekonomske mogućnosti nekretnine doći će do punog izražaja kroz realizaciju projekta, koji danas ima najveći razvojni potencijal u Zagrebu”, stoji u opisu “Projekta Vjesnik”, koji potpisuje Zlatko Šoštarić, predsjednik uprave tiskare.

Prema već famoznoj Studiji prostornih mogućnosti izgradnje kompleksa Vjesnik, koju su objavile “Novosti”, nude se čak četiri varijante gradnje novog poslovnog megacentra uz Vjesnikov neboder.

Na prvom ročištu predstečajne nagodbe od ukupno 188 vjerovnika svoje je tražbine prijavilo njih 98, a Ministarstvo financija u posljednji je trenutak predložilo izmjenu plana nagodbe. Novo ročište zakazano je za 19. travnja.

Miroslav Edvin Habek

Kratko & jasno

Jaroslav Pecnik, Laburisti Osijek

EU izbori su prerano

Bit će važne i stranačke podobnosti kandidata, ali i nepodobnosti, ako se nekog želi na godinu dana riješiti, pa se može reći da će to biti nagrada ili kazna

Kako komentirate to što će izbori za Europski parlament biti već 14. travnja?

Mislim da je rok prekratak jer ti izbori ni u europskim zemljama nisu dosta posjećeni ni značajni kao domicilni izbori. Činjenica je da su to prvi takvi izbori u nas i upravo se zbog toga trebalo građanima objasniti u čemu je njihov značaj. Ukoliko očekujemo da ćemo s ulaskom u EU neke stvari pokrenuti u svoju korist, onda je to trebalo pokazati i činom izbora zastupnika u Europski parlament, posebno zato jer nas nitko ne tjera da budu što ranije. Ne bi bilo kasno da budu i u lipnju. Stalno se zaboravlja i da su to zastupnici koji će nas tamo predstavljati samo godinu dana.

Zašto nisu organizirani zajedno s lokalnim izborima?

Iako bi istovremeni izbori vjerojatno bili posjećeniji i jeftiniji, smatram dobrim što su odvojeni, kako bi se ukazalo na njihov značaj, no nije dobro što su europski tako rano. Vladajuća garnitura se zalaže za Europu, no ne želi istovremene izbore jer misli da bi tada na izborima za Europski parlament njihovi kandidati slabije prošli.

Kakav će biti odaziv građana na lokalne i EU izbore?

Mislim da neće biti veliki na izbore za EU parlament, vjerojatno će biti otprilike kao i u ostalim članicama EU-a koje su prošle tranziciju, dakle oko 30 posto. Moguće je da bude nešto veći zbog specifičnosti situacije, jer su nam to prvi izbori te vrste. Vjerujem da će odaziv na lokalne izbore biti relativno velik, između 45 i 50 posto, jer ljudima je već dosta, pa će doći da izraze bunt protiv vladajućih koji su im svašta obećali, a zapravo sve ide u suprotnom smjeru. Na lokalnim izborima građani će izraziti svoje nezadovoljstvo, no nemamo veliku ponudu za to kome dati glas jer je puno kojekakvih “spasitelja”.

Kako će stranke birati kandidate za EU parlament?

Svima je to još novo, a vremena malo da se sve ozbiljno napravi. Vjerojatno će biti ad hoc odabir, prema dosadašnjem međunarodnom iskustvu kandidata, uz, naravno, poznavanje stranog jezika. Bit će važne i stranačke podobnosti kandidata, ali i nepodobnosti, ako se nekog želi na godinu dana riješiti, pa se može reći da će to biti nagrada ili kazna.

Mirna Jasić

Njemački vicekancelar i azerbajdžanski predsjednik u Zagrebu

Od diktata do diktatora

Ovotjedni posjeti Philippa Röslera i Ilhama Alijeva bez puno bi se poteškoća mogli svesti pod rečenicu “dobro došli, dragi gosti, i nemojte što zamjeriti”

Ovotjedni posjeti njemačkog vicekancelara Philippa Röslera i predsjednika Azerbajdžana Ilhama Alijeva Hrvatskoj bez puno bi se poteškoća mogli svesti pod rečenicu “dobro došli, dragi gosti, i nemojte što zamjeriti”. Šef njemačkih Liberalnih demokrata i ministar gospodarstva i tehnologije Rösler poveo je sa sobom u Hrvatsku cijelu delegaciju njemačkih poduzetnika i predstavnika njemačkih kompanija, koje su pokazale dobrodošao interes za ulaganja u hrvatsku ekonomiju i koje su u utorak imale priliku susresti se s hrvatskim poduzetnicima na Hrvatsko-njemačkom gospodarskom forumu u prostorijama Hrvatske gospodarske komore.

No Rösler se, osim promocije novih njemačkih ulaganja, vrlo jasno pobrinuo osigurati neka starija njemačka ulaganja, u prvom redu zaštititi tržišnu poziciju Hrvatskog telekoma, koji se od kraja devedesetih nalazi u većinskom vlasništvu njemačkog Deutsche Telekoma, a koji je, uz cijenu po kojoj mu je HT prodan, svoje ulaganje već višestruko vratio. Rösler se već u ponedjeljak, prvog dana službenog posjeta Hrvatskoj, susreo s potpredsjednikom Vlade i ministrom regionalnog razvoja i EU fondova Brankom Grčićem, kojeg je priupitao kakvu to točno telekomunikacijsku kompaniju Vlada planira osnovati. Grčić je Röslera ponizno uvjerio kako Hrvatska ne planira osnovati novi telekom, već samo objediniti postojeću svjetlovodnu infrastrukturu u vlasništvu države, koja će svima biti dostupna pod jednakim uvjetima, pa tako i HT-u.

Osim zaštitnički raspoloženog Röslera, u ponedjeljak je s glamuroznom suprugom i delegacijom sletio i osebujni Alijev, koji je na mjestu predsjednika Azerbajdžana naslijedio svojeg oca, u maniri pravog monarha, a iz Bakua su mu mahali prosvjednici okupljeni zbog nerazjašnjene nasilne smrti jednog vojnika, već sedamdeset i sedme ove godine. Alijeva su, osim predsjednika Ive Josipovića, premijera Zorana Milanovića i šefa HGK-a Nadana Vidoševića, u Zagrebu dočekali i prosvjednici koji su upozorili na kršenja ljudskih prava, zatvaranja aktivista nevladinih organizacija i opozicijskih političara u njegovoj zemlji.

No azerbajdžanski se predsjednik na prosvjednike nije obazirao, već je izrazio zadovoljstvo gospodarskom suradnjom s Hrvatskom, koja iz Azerbajdžana uvozi 25 posto nafte za svoje potrebe, a premijer Milanović izrazio je i interes za plin iz Kaspijskog jezera. U Azerbajdžanu je prisutno dvadesetak hrvatskih tvrtki, a među onima koje su na gospodarskom forumu u HGK-u ponudili svoje usluge su i državni Plinacro i Končar, ali i tvrtke poput Leda, Viadukta i Uljanika. Iako je Kuća ljudskih prava to tražila od predsjednika, premijera i predsjednika Sabora Josipa Leke, nitko od njih nije bio voljan s Alijevim otvarati teme ljudskih prava u njegovoj zemlji.

Josip Jagić

Nagazna Hina

Otvaranjem pristiglih ponuda za mjesto glavnog urednika Hine, ovog tjedna počelo je simbolično čišćenje Augijevih štala u Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji, formalno samostalnoj javnoj ustanovi i neovisnom javnom mediju, a zapravo državnoj izvještajnoj novinskoj agenciji – dugogodišnjem gubitašu s oko 150 zaposlenih, za koji se očajnički pokušava pronaći model financijske konsolidacije i restrukturiranja ili, popularnije, odbijanja gubitaša od državne sise i pozitivnog poslovanja na zdravim i tržišnim temeljima.

Od novog urednika, a pristiglo je šest valjanih kandidatura, očekuje se osmišljavanje novog paketa usluga Hine – servisa vijesti i multimedijskih usluga, ali uz istovremeno poštivanje najavljenog raskida s dosadašnjom poslovnom politikom i projektima koji su Hinu pretvorili u notornog gubitaša. Najnoviji dug od gotovo dva milijuna kuna platit će isključivo porezni obveznici.

Prema najavama, novoizabrana ravnateljica Branka Valentić, bivša glasnogovornica Hrvatske stranke umirovljenika, “umirovljuje” dosadašnji glavni projekt bivše uprave – digitalizaciju Vjesnikove dokumentacije i njezinog povezivanja s Hininom bazom podataka. Prije šest godina, taj je projekt, nazvan HIB/IDC, predstavljen kao najvažniji u razvoju “neovisnog javnog medija”. No neslavno je propao nakon što je u njega uloženo više od 12, a neki tvrde i više od 18 milijuna kuna državnog i Hininog novca. Još i sada nedostupna Vjesnikova dokumentacija u bivšoj vojarni u Kerestincu nije digitalizirana niti je povezana s Hininom bazom.

Neslavno je propao i sada se odustaje, uz prijetnju sudskih tužbi, i od projekta press clippinga – skeniranja dnevnog i tjednog tiska za potrebe ministarstava i državne uprave. Taj “tajni” projekt Hine slomio se nakon pritužbi Društva za zaštitu novinarskih prava, ali i moćne Styrije.

Posljedica odustajanja od projekta digitalizacije Vjesnikove dokumentacije je očekivana: od sadašnjih 14 zaposlenih na tom poslu trebalo bi ih ostati pet. Rezanja u Hini najavljuju se i u tehničkoj službi i u FAH-u, foto-servisu u kojem je zaposleno 18 ljudi. Ukupno se kao o višku u Hini govori o 40-ak ljudi, a za program njihovog zbrinjavanja – u sklopu restrukturiranja i konsolidacije – spominje se i kredit u režiji države preko AUDIO-a, HBOR-a i HPB-a. Navodno će se za novi start Hine osigurati oko 5,5 milijuna kuna. Pritom nisu spominjana jamstva koja Hina može ponuditi za vraćanje tog kredita.

Nova uređivačka politika i novi servisi vijesti pritom se ne čine dovoljno dobrom kolateralom. Cinici bi rekli – ne postoji neovisni javni medij, ostaje samo državna nagazna Hina.

Miroslav Edvin Habek

Katran & perje

Nevolje bivše zvijezde HTV-a

Dijaninih trinaest

“Katran & perje” prenosi djelomični stenogram snimke iz ratnog Mostara, odaslane netom nakon što je Dijana Čuljak diplomirala na lokalnoj Visokoj školi ratne propagande “Smiljko Šagolj”

Netom zatočenu u Remetincu na 30 dana zbog utjecanja na svjedoke u aferi Core Media, bivšu zvijezdu HTV-a Dijanu Čuljak mogla bi zadesiti nova nevolja. Naime, obitelji trinaest mostarskih vojnika Armije BiH, likvidiranih nakon prisilnog sudjelovanja u njezinom ratnom prilogu iz 1993., traže novinarkin iskaz o ratnom zločinu (o tome možete čitati u našoj rubrici “Balkan prolaz”). Ovim povodom “Katran & perje” prenosi djelomični stenogram snimke iz ratnog Mostara, odaslane netom nakon što je Dijana Čuljak diplomirala na lokalnoj Visokoj školi ratne propagande “Smiljko Šagolj”. Za stilske, matematičke, faktografske i temeljne logičke pogreške, odnosno kretenizme ne odgovaramo. Prilog je najavio cijenjeni urednik vrhunske emisije “Slikom na sliku” Dubravko Merlić.

“U glavnom gradu Herceg Bosne ni danas nije bilo mira. Ekstremne muslimanske snage svom su žestinom napadale postrojbe HVO-a. Dvodnevni sukob Hrvata i Muslimana obilježava i današnja uspješna akcija spašavanja hrvatskih civila zatočenih u dijelu grada kojeg kontrolira Armija BiH. Ova je zgrada među Mostarcima popularno nazvana Vranica inače sjedište zapovjedništva Armije BiH. U njoj muslimanski ekstremisti drže hrvatske civile. Vojnici HVO-a opkolili su taj dio grada i pozvali Muslimane na predaju. Nakon dvodnevnog pružanja otpora, čiju žestinu nikad nije osjetio srpski agresor, Muslimani su se ipak predali. Ova prva grupa od njih dvanaest pokazuje kako je ovaj sukob dio planirane i smišljene muslimansko-srpske politike (uhapšeni, kasnije ubijeni zarobljenici izgovaraju svoja imena u kameru. Slijedi još jedna skupina zarobljenih)… Ovaj zapovjednik govori o drugoj grupi Muslimana, onoj koja je svoju izdajničku borbu htjela prikriti presvlačeći se u civile. Dio njih još prije par mjeseci borio se s Hrvatima protiv srpskog agresora. Ostaje pitanje na čijoj su već onda bili strani. Vojnici HVO-a ističu kako je vrlo indikativno da gotovo tjedan dana na grad nije pala niti jedna srpska granata”, poentirala je reporterka, u čijem se katalogu radova nalaze i čuveni prilozi kojima je dokazivala da su Muslimani bili udobno smješteni u lokalnom konclogoru Dretelj “zbog vlastite sigurnosti”, dok su sami logoraši davali u kameru kisele izjave o “korektnom smještaju”.

Priloge je u istom duhu također najavio cijenjeni urednik vrhunske emisije “Slikom na sliku” Dubravko Merlić.

Petar Glodić