Podzemna veza

Nisu prošla ni dva mjeseca otkako je član uprave HEP-a Tomislav Šerić za “Novosti” potvrdio kako je HEP-u prioritet gradnja novog bloka postojeće hidroelektrane Dubrovnik, nakon čega je početkom veljače ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović obznanio kako se u susjedni projekt sporne HE Ombla neće ići, a HEP ponovno juriša s tim projektom, pokušavajući uvjeriti javnost kako će izgradnja Omble imati minimalan utjecaj na okoliš, unatoč tome što je nova studija donijela niz argumenata protiv gradnje.

Nakon odlaska Radimira Čačića iz Vlade, u jednom je trenutku došlo do opadanja snažnog pritiska za provođenje tog projekta, kojem se protive ekološki aktivisti i dubrovačka javnost i zbog kojeg se s Čačićem sukobila bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy. Čak i oni mediji skloni podržavanju svih investicija i servisiranju Vladinih spinova proteklih su mjeseci objavili nekoliko tekstova protiv tog projekta, a zanimljivo, istovremeno su počeli dovoditi u pitanje i projekt gradnje turističkog kompleksa s golf terenima na Srđu, koji su ranije bezrezervno podržavali. Ta dva projekta dovodila su se i ranije u vezu, s tvrdnjama ekoloških aktivista da će se regulacijom Omble nakon izgradnje elektrane zapravo omogućiti zahtjevno napajanje golf projekta vodom, što su investitori iz tvrtke Razvoj golf izraelskog investitora Aarona Frenkela negirali.

Zmajlović je svoje ocjene o tome kako bi bilo neodgovorno ići u izgradnju Omble ponovio i sredinom ožujka, rekavši kako je licemjerno ustrajati na projektu koji nije usklađen s europskim direktivama o zaštiti okoliša, ali ni s hrvatskom pravnom procedurom, no iz ponovnog HEP-ovog istupanja jasno je da stvari oko Omble u Vladi još uvijek nisu čiste. Odgovore na upit o tome iz Zmajlovićevog ministarstva, o kojem ipak ovisi hoće li se HE Ombla graditi, do zaključenja ovog teksta nismo dobili. Što se pak tiče projekta na Srđu, tu smo proteklih mjeseci svjedočili prilično otvorenoj podršci članova Vlade, koja bi vjerojatno bila i veća da građani Dubrovnika nisu prikupili dovoljno potpisa za referendum, koji će se održati 28. travnja.

HEP je svoju marketinšku akciju pridobivanja javnosti za projekt HE Ombla pokrenuo jer od 11. ožujka do 11. travnja traje postupak javnog savjetovanja, prilikom kojeg Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prikuplja mišljenja svih zainteresiranih strana, među kojima je i Ministarstvo zaštite okoliša.

Prema odgovoru koji smo dobili iz uprave HEP-a, međunarodna konzultantska tvrtka WSP dostavila im je krajem veljače plan upravljanja bioraznolikošću Omble s ocjenom prihvatljivosti za ekološku mrežu. Riječ je o svojevrsnoj reviziji ranije studije na okoliš, a koju je zahtijevala Europska komisija. Naime, još je u posljednjoj godini mandata HDZ-ove vlade državni tajnik za zaštitu okoliša Nikola Ružinski dobio oštro pismo Generalnog direktorata EU-a za zaštitu okoliša, koji je tražio očitovanje Vlade o izmjenama Zakona o vodama koje nisu bile prošle javnu raspravu, čime su donesene mimo pravila. Komisija je tražila suspenziju tih zakonskih odredbi jer su u suprotnosti s okvirnim direktivama o vodama EU-a, a tada je dogovorena i revizija deset velikih državnih energetskih projekata.

Tako je i HE Ombla dobila čak četiri umjesto tri revizora, od kojih su sva tri koja nisu radila na izvornoj projektnoj dokumentaciji dala negativne ocjene. Ministarstvo zaštite okoliša dalo je u svibnju 2012. preporuku Vladi da se u projekt ne ide, a ti rezultati revizije trebali su po proceduri stići i do Bruxellesa. Novi dokument WSP-a u HEP-u su sada odlučili iskoristiti kao argument da Omblu guraju dalje.

No ono što taj dokument zapravo otkriva je iznimno bogatstvo sustava Vilina špilja – Ombla, u kojem je čak 68 špiljskih vrsta, od toga 14 endemskih, upravo suprotno nalazima iz ranije HEP-ove studije u kojoj je stajalo da “u sustavu Omble nisu nađene zakonom zaštićene biljne i životinjske vrste ili, ako su nađene, to nije bilo njihov trajno stanište” te da za “njihovu zaštitu nije potrebno provoditi specifične mjere zaštite uobičajene prilikom poduzimanja većih hidrotehničkih zahvata kao što je Ombla”. Sažetak te izvorne studije, koja je u pogledu utjecaja na okoliš očiti falsifikat, HEP i dalje drži na svojim web-stranicama.

Na HEP-ove manipulacije upozoravali su brojni stručnjaci, poput karstologa Ive Lučića, a zbog HEP-ovog ignoriranja njegovih stručno recenziranih i međunarodno objavljenih nalaza o nemogućnosti vodoodrživosti podzemne akumulacije Omble nakon izgradnje elektrane, komisiju za utvrđivanje utjecaja na okoliš napustio je i ugledni znanstvenik Ognjen Bonacci. Za to hoće li projekt na kraju ići morat će odgovornost preuzeti ministar Zmajlović, koji bi uskoro trebao izaći u javnost s mišljenjem o okolišnoj prihvatljivosti projekta baziranim na novim nalazima koji, čini se, glasno govore protiv izgradnje HE na toj lokaciji.

Prema riječima našeg izvora iz SDP-a, štetnosti projekta HE Ombla za okoliš bio je svjestan i njegov najglasniji javni zagovornik Radimir Čačić, kao što je toga svjestan i današnji HNS-ov ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Glavni razlog zbog kojeg je Čačić inzistirao na Ombli bila je potreba da se što prije krene u neki veliki projekt koji bi mogao zaposliti dio domaćeg građevinskog i energetskog sektora, jer to je bio dio “Plana 21”. HE Ombla je za to bila pogodna zbog visokog stadija pripremljenosti projekta, ali i zbog činjenice da bi izgradnju financirao EBRD.

Osim “državnih” interesa za izgradnju, tu su, tvrdi više sugovornika “Novosti”, pa tako i jedan iz redova HNS-a, i oni sasvim sitni, poput očuvanja direktorske fotelje. Već se neko vrijeme u medijima, ne bez osnove, spekulira o skorom odlasku Zlatka Koračevića s mjesta predsjednika uprave HEP-a, kao jednog od zadnjih Čačićevih kadrova. U HEP je s Koračevićem došao i Šerić, kadar ministra Vrdoljaka, pa se kalkulira da bi ga upravo on mogao zamijeniti, dok se Koračević pokušava održati guranjem Omble.

Protivnici projekta Omble, osim u okolišnu, sumnjaju i u njegovu ekonomsku opravdanost, tvrdeći kako instalirana snaga ionako neće biti dovoljna da na tom području u zadovoljavajućem omjeru supstituira uvoz struje. Cijena struje koju bi trebala proizvoditi HE Ombla, prema izračunima HEP-a, iznosila bi 42 eura po megavatu, dok je cijena iz uvoza 69 eura, izjavio je prilikom prezentacije u Dubrovniku član uprave za investicije Rodoljub Lalić. Sama bi izgradnja HE trebala stajati 1,14 milijardi kuna, odnosno 152 milijuna eura, uz povrat investicije nakon 13 godina. Za izgradnju, koja bi trajala četiri i pol godine, EBRD bi trebao odobriti 15-godišnji kredit uz kamatu od 5,5 posto. No Zelena akcija postavlja pitanje hoće li se HE Ombla isplatiti tek nakon što se osigura prodaja vode iz rijeke, jer je računicu o isplativosti ocijenila upitnom.

U HEP-u rezolutno odbijaju ideju da bi prodavali vodu iz Omble. “HEP ne razmatra mogućnost prodaje vode iz izvora Omble za piće ili druge potrebe Razvoj golfu ili nekim drugim korisnicima. HEP nije registriran za poslove pripreme, proizvodnje i distribucije pitke vode, niti su takve aktivnosti predviđene u poslovnim planovima HEP grupe”, odgovorili su nam iz HEP-a na tvrdnje ekoloških aktivista da će se voda iz Omble isporučivati na Srđ, gdje će uz golf terene biti izgrađena, prema planovima investitora, dva hotela, 240 vila i čak 400 apartmana.

To što se HEP ne bavi isporukom vode ne znači da vodu ne može isporučivati netko drugi nakon što se projektom HE Ombla ta mogućnost tehnički osigura. O povezanosti dvaju projekta dodatno govore neke činjenice do kojih su “Novosti” došle istraživanjem veza između pojedinih tvrtki ljudi iz Razvoj golfa. Prisjetili smo se kako je, prilikom HEP-ovih ranijih najava o investiranju u gradnju HE Ombla, interes za sudjelovanje u tom projektu, između ostalih, iskazala i nizozemska kompanija Hydro SE, čiji je čelni čovjek u Hrvatskoj 2011. godine bio Roland Žuvanić, najprije zamjenik ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja, a potom ministar pomorstva, prometa i veza u vladi Ivice Račana, tada član Libre, stranke koja se pripojila HNS-u.

Iako je Žuvanić tada javno iskazao interes da bi Hydro SE sudjelovao u gradnji HE Ombla kao partner HEP-a, iz HEP-a su bili izjavili kako će samostalno realizirati taj projekt. No Hydro BV, nizozemski vlasnik hrvatske tvrtke Hydro SE, registriran je na istoj adresi u Amsterdamu kao i nizozemski Elitech BV, vlasnik hrvatske tvrtke Razvoj golf. Osim toga, sadašnji prokurist tvrtke Hydro SE, koja je dakle namjeravala biti HEP-ov partner u HE Ombli, upravo je Ivan Kusalić, prokurist Razvoj golfa i glavni Frankelov čovjek u Hrvatskoj, koji redovito javno istupa ispred projekta na Srđu. Kusalić je u nedavnom intervjuu T-portalu izjavio kako mu “nije jasna ta histerija oko HE Ombla i povezanosti s našim projektom”. Kazao je da su to besmislice i da su oni u golf projekt ušli prije ikakvih ideja o Ombli.

Činjenica da je istovremeno prokurist u Razvoj golfu i tvrtki Hydro SE, koja je htjela biti HEP-ov partner u HE Ombla, zorno ga demantira, a besmislica je zapravo njegova tvrdnja da je golf na Srđu zamišljen prije projekta HE Obmla, koji je star gotovo 30 godina. Zanimljivo je, nadalje, da smo Kusaliću upit o tome morali slati preko agencije Im&C Ankice Mamić, osobne Čačićeve PR savjetnice dok je bio u Vladi, a koja obavlja poslove odnosa s javnošću za Razvoj golf. Unatoč izjavama koje je Žuvanić 2011. davao medijima, Ivica Mamić iz te agencije kazao nam je kako Hydro nikada nije imao planove za ulaganje u Hrvatskoj i kako je to izmišljotina te najavio da će nam odgovore na sva pitanja o povezanosti Razvoj golfa s projektom HE Ombla dati Kusalić pisanim putem. Njegovi odgovori nisu stigli, a teško nam je povjerovati da je tvrtka Hydro SE osnovana da ništa ne bi radila i ulagala. Uostalom, iz njenih financijskih izvještaja vidljivo je kako je već imala višemilijunske rashode u Hrvatskoj.

Naš izvor upoznat s radom HEP-a ocijenio je kako su ti projekti povezani i izgradnjom skupe trafostanice na Srđu, suprotno preporukama inženjera dubrovačkog Elektrojuga, koji su umjesto toga predlagali izgradnju trafostanice na Lapadu i obnovu postojeće trafostanice Šipčine. U HEP-u pak tvrde kako se trafostanica Srđ gradi zbog povećanih potreba prijenosa i distribucije, kao i zbog zaštite vizure, no ta bi nova trafostanica trebala opskrbljivati i hotelsko-apartmansko naselje Razvoj golfa. Uz sve navedeno, i koordinirani napori da se oba projekta pokrenu u isto vrijeme daju više nego dovoljno materijala za razmišljanje o tome kakva povezanost zapravo stoji u pozadini.