Dug put do istine o stradalima

Nakon otvaranja masovne grobnice u Sotinu u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci 13 osoba hrvatske nacionalnosti i dolaska potpredsjednika Vlade i ministra obrane Srbije Aleksandra Vučića u Zagreb, otvoren je put ekshumaciji na zadarskom gradskom groblju gdje su, prema protokolima iz 1995, pokopani posmrtni ostaci 59 osoba srpske nacionalnosti ubijenih za vrijeme “Oluje” i pronađenih na području Benkovca, Obrovca, Knina, Gračaca, Korenice i Bosanskog Grahova. Time se nastavlja proces otvaranja grobnica sjeverne Dalmacije, koji je započeo 2001. kada je, po nalogu Haškog suda, izvršena prva ekshumacija na gradskom groblju u Kninu. Lanjskoga je novembra na šibenskom groblju Svete Mare ekshumirano 31 tijelo, a ukupno su identificirani i porodicama predani posmrtni ostaci 254 osobe.

Na zahtjev Ministarstva branitelja, nalog za šestodnevnu ekshumaciju u Zadru potpisao je istražni sudac tamošnjega Županijskog suda Boris Babić, a prisustvuju joj i pomoćnik hrvatskog ministra branitelja pukovnik Ivan Grujić, predstavnica Komisije za nestale Vlade Srbije Zorica Avramović te zamjenik županijskoga državnog odvjetnika Slobodan Denona. Po protokolima koje je još 1996. Hrvatska predala Srbiji, od 59 osoba pokopanih na zadarskom groblju 15 je bilo pod imenom, a ostale pod oznakom NN. Očekuje se da će se na zadarskom groblju ekshumirati 44 tijela, a razloge za to tumači Ivan Grujić.

– Tek kada sve iskopamo, vidjet ćemo što se tu zaista dogodilo. Obitelji su same pokušavale riješiti problem i preko sanitarnih inspekcija ishoditi dozvole za pojedinačna iskapanja, što je moguće, ali ne u slučajevima gdje postoji sumnja u počinjenje kaznenog djela. Pojedinačna iskapanja rađena su mimo nas, bez poštivanja procedure, i moguće je da je došlo do određenih zamjena – kaže Grujić.

Dodaje da je dosad ekshumirano tijelo 941 osobe ubijene 1995, od čega je identificirano njih 585.

– Moram reći da su i neidentificirana tijela obrađena klasičnom sudsko-medicinskom metodom i metodom DNA, samo što ne postoje referentni uzorci krvi najbližih članova obitelji s kojima bismo mogli usporediti izdvojene genotipe i konačno potvrditi identifikaciju. I dalje pozivamo obitelji nestalih da našim stručnjacima na zagrebačkoj Šalati daju svoje krvne uzorke i tako ubrzaju rješavanje jednog od najosjetljivijih pitanja koje nas opterećuje – apelira Grujić.

– Napraviti ekshumaciju radi same ekshumacije, a bez podataka pomoću kojih biste utvrdili identitet žrtve, nema smisla. Pošto su stvoreni preduvjeti koji omogućuju obradu ekshumiranih tijela, krećemo u proces koji je na početku nužno bio vezan uz određene istrage koje je provodio Međunarodni kazneni sud, što znači da su oni određivali i dinamiku i termine provođenja ekshumacija. Evidentno je da je dulje vrijeme postojalo određeno nepovjerenje prema hrvatskim institucijama, no to se, zahvaljujući novom zamahu suradnje Hrvatske i Srbije i jačoj diplomatskoj aktivnosti, sada promijenilo – ističe Grujić, koji smatra da je potraga za nestalima ponajprije humanitarno pitanje, ali i dalje neodvojivo od politike.

– Ako je iskazana politička volja, onda tu odluku treba implementirati tako da je nadležna tijela počnu provoditi i otvarati postupke za rješavanje sudbine nestalih. Od početka hrvatsko-srpske suradnje 1992. imali smo različite uspone i padove, ali ipak je mnogo urađeno. Predajom dokumentacije o stradalima u “Bljesku” i “Oluji” osigurali smo temelje današnjim ekshumacijama i od druge strane dobili 1.100 protokola za ekshumaciju Novog groblja u Vukovaru. Otvoreni su i procesi na području Srbije, gdje je ekshumirano 300 tijela, od čega je Hrvatska tražila i preuzela sto. Bitno je da postoji obostrani dogovor oko statusa promatrača. Naš prioritet je rješavanje ugroženih grobnica, bez obzira na pripadnost i kategoriju žrtve, a sve ostalo ide u skladu s planom i dinamikom identifikacije – dodaje Grujić.

Međutim, identifikacijom žrtve porodica ne dobiva i istinu o njezinoj sudbini i stradanju. Premda svjetski priznati stručnjaci, forenzičari sa Šalate u najvećem broju slučajeva ne mogu utvrditi uzrok smrti ako nije riječ o prostrijelnoj ili eksplozivnoj ozljedi kostiju ili glave. Ne mogu se, dakle, utvrditi slučajevi davljenja, gušenja, silovanja, klanja, odnosno činjenice bitne u eventualnom sudskom postupku.

– Kako vrijeme prolazi, forenzički su nalazi sve slabiji zbog propadanja tkiva na osnovi kojeg bi se moglo dokazati kako je došlo do ubojstva. Važno je da se rezultati identifikacija povezuju s osobnim svjedočenjima, odnosno priznanjima. Nažalost, u Hrvatskoj uglavnom nema priznanja iz redova počinitelja, a s obzirom na to da su obitelji ubijenih rasute po svijetu ili jednostavno nema živih svjedoka, sudbinu ubijenih jedino je moguće ustanoviti istraživanjem dostupne dokumentacije – ističe Sven Milekić, voditelj Programa tranzicijske pravde Inicijative mladih za ljudska prava.

Proceduru otkrivanja istine o stradanju, od ekshumacije i identifikacije do sudnice, objašnjava zamjenik županijskog državnog odvjetnika Slobodan Denona.

– Ne možemo istraživati smrt pojedinih osoba ako ne znamo o kome se radi. Ukoliko se žrtva identificira, u razgovoru s obitelji i susjedima mogu se potvrditi približne okolnosti stradanja. Na temelju nalaza patologa i nekih drugih dokaza mogu se eventualno utvrditi počinitelj i relevantne okolnosti – ističe Denona i dodaje da je nemoguće procijeniti koliko je vremena potrebno od identifikacije do pokretanja sudskog postupka. Moraju se, objašnjava, ustanoviti brojne okolnosti i na temelju njih doći do zaključka koji ukazuje na konkretno kazneno djelo i počinitelja kojeg bi trebalo procesuirati.

Ivan Grujić kaže da ne može govoriti o tome jesu li pokrenute i dokle su stigle neke istrage i sudski postupci, ali da je sva dokumentacija vezana uz ekshumacije i identifikacije predana nadležnim tijelima. Porodicama žrtava sa zadarskog groblja dosadašnja iskustva ne ulijevaju nadu da će uskoro biti pokrenuti odgovarajući postupci. Podsjetimo, za dviju ekshumacija na Baniji – 2007. u Petrinji i 2009. u Dvoru – pronađena su 224 tijela osoba stradalih u “Oluji”, no nijedan sudski postupak još nije pokrenut.