Balkan prolaz

Čas historije

Grupa građana koja se protivi rušenju objekata nekadašnjeg nacističkog logora Topovske šupe u Beogradu organizirala je nedavno simbolički “čas historije” i protestnu akciju u objektima bivšeg koncentracionog logora, a današnjoj Autokomandi u Beogradu. Lokaciju je još 2005. privatizirala kompanija Delta, koja na tom mjestu namjerava podići šoping-centar. Akcija je okupila nekoliko desetina Beograđana i pripadnike Jevrejeske zajednice, koji su upozorili da je gradnja trgovačkog centra na mjestu gdje je nekada bio jedan od prvih logora za Jevreje u Evropi “anticivilizacijski čin”. Milan Radanović, historičar i jedan od aktivista zainteresiranih za očuvanje i memorijalizaciju nekadašnjeg koncentracionog logora Topovske šupe, u izjavi za “Novosti” kaže: “Ne smijemo dozvoliti da mjesto stradanja postane mjesto zabave, trgovine i razbibrige. Delta je nakon naše akcije izdala saopćenje u kojem je navedeno kako mi manipuliramo osjećajima žrtava nacističkog terora, ali nam nisu ponudili nikakve argumente za to. Nasuprot tome, oni imaju novac i političku podršku beogradskih gradskih vlasti. Podsjećam vas da su 25. oktobra 2012. Dragan Đilas (gradonačelnik Beograda, op.a.) i vlasnik Delte Miroslav Mišković govorili o planovima Delte za budućnost, kada su spomenuli i ovu Deltinu investiciju. Dakle, gradske strukture su odavno upoznate sa njihovim namjerama.” “Jevrejski logor Beograd”, kako su Topovske šupe nazivane u njemačkim dokumentima, formiran je u Beogradu u ljeto 1941. i u njemu je bilo zatočeno oko 6.000 Jevreja i 1.500 Roma, uglavnom iz Beograda i Banata.

 Likvidacija II 

Nakon uhićenja makedonskog novinara u akciji “Likvidacija”, o čemu smo već izvještavali, brojne strukovne udruge iz regije uputile su reakcije makedonskim vlastima, smatrajući zatvaranje novinara nedopustivim. Uhićenje novinara Tomislava Kežarovskog sramotan je čin makedonskih vlasti i policijskih struktura i predstavlja najgrublji atak na slobodu izražavanja i sigurnost novinara, smatraju u udruzi BH Novinari, koja je ovim povodom Vladi Makedonije uputila oštru protestnu notu. Podsjetimo, Kežarovski je uhićen pod optužbom da je 2008. godine otkrio identitet zaštićenog svjedoka u tekstu u kojem je pisao o zloupotrebi ove institucije i pronalaženju lažnih svjedoka od strane policijskih inspektora, a u okviru istrage o počinjenom ubistvu. “Činjenica da je hapšenje organizovano pet godina nakon štampanja teksta i u novini koja više ne izlazi, stavlja ozbiljnu sumnju na motive ovog čina i upućuje na zaključak kako policija pokušava hapšenjem i zastrašivanjem natjerati Kežarovskog da otkrije izvore koji su mu pomogli u pripremi navedenog teksta”, smatraju u udruzi BH Novinari, dodajući da je zaštita izvora informacija u sredstvima javnog informiranja međunarodni standard i suštinski element za profesionalno istraživačko novinarstvo.

Integral

Nastavlja se razmotavati klupko sumnjivih radnji Slobodana Stankovića, vlasnika kompanije Integral iz Laktaša i mnogih drugih u Republici Srpskoj i Srbiji, te bliskog prijatelja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. U najnovijoj epizodi, beogradski privredni sud donio je odluku prema kojoj Stankovićeva tvrtka do daljnjeg ne može raspolagati imovinom firme Komgrap, koja je u 64-postotnom vlasništvu Integrala, što je u razgovoru za FENA-u potvrdio predsjednik Sindikata Komgrapa Nebojša Dajić. Dajić je govorio o štrajku uposlenika nekadašnjega građevinskog giganta (čijim Nadzornim odborom predsjedava nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Darko Matijašević) zbog neispunjenih obveza prema radnicima, tj. neisplaćenim zaradama za četiri godine, te neuplaćenog mirovinskog, zdravstvenog i socijalnog osiguranja. Podsjetimo, Komgrap je na javnom natječaju 2007. privatiziran, kada je Stanković radnicima obećao da će nakon toga postati najjača građevinska firma na Balkanu. Nakon toga je odmaglio sa njihovim plaćama.

 Slobodni

Apelacijski sud Crne Gore potvrdio je raniju presudu Višeg suda u Podgorici kojom su devetorica nekadašnjih pripadnika crnogorske policije, optuženi za deportaciju izbjeglica iz Bosne i Hercegovine vlastima Republike Srpske tijekom 1992. godine, oslobođeni. Sud je naveo, prenose agencije, da optuženi nisu prekršili odredbe međunarodnog humanitarnog prava jer “Ministarstvo unutarnjih poslova Crne Gore, čiji su bili pripadnici, nije bilo jedna od strana u sukobu u Bosni i Hercegovini, niti je taj sukob imao međunarodni karakter”. To je bila druga oslobađajuća presuda u tom procesu. Prvu, koja je donesena u ožujku prošle godine, ukinuo je Apelacijski sud Crne Gore nakon žalbe tužitelja i oštećenih i predmet vratio na ponovno suđenje. Za deportaciju su bili optuženi Branko Bujić, Sreten Glendža, Božidar Stojović, Milorad Šljivančanin, Boško Bojović, Milisav Marković, Radoje Radulović, Duško Bakrač i Milorad Ivanović. Svi su oni u prethodnom i novom sudskom postupku negirali krivicu.

 Veterani 

Nakon što su sedmorica bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) pritvorena zbog sumnje da su počinili ratne zločine nad srpskim stanovništvom na Kosovu tijekom 1999., nekolicina njihovih bivših kolega stupila je u štrajk glađu. Među pritvorenima su i bivši komandanti OVK-a Sulejman Selimi i Sami Luštaku. Obojica su, kako prenosi Al Jazeera, bliski saradnici premijera Kosova Hašima Tačija. Selimi je kosovski ambasador u Tirani, a Luštaku predsjednik Općine Skenderaj. “Naši zahtjevi su konkretni. Zahtijevamo da misija Eulexa pokrene istragu protiv tužioca Eulexa koji radi na ovom slučaju, jer smo uvjereni da je on davao obećanja svjedocima samo da bi oni dali lažne izjave. Zahtijevamo da se to istraži i da se osumnjičeni brane sa slobode”, rekao je Ibrahim Keljmendi, jedan od štrajkača. Nekoliko tisuća građana Prištine protestiralo je ovim povodom ulicama toga grada.