Rabljena sedmica

Milanović

Nakon što se u utorak, u povodu Dana državnosti, kardinal Josip Bozanić pridružio sisačkom biskupu Vladi Košiću i nekolicini istaknutih HDZ-ovaca u optuživanju aktualne vlasti da štiti komunističke zločince i ubojice, misleći pritom na odluku Vlade da ne izruči Njemačkoj bivšeg jugoslavenskog i hrvatskog obavještajca Josipa Perkovića na temelju Europskog uhidbenog naloga, u srijedu se ljutito oglasio premijer Zoran Milanović. Više o slučaju Perković, u kojem se bivšeg špijuna u Njemačkoj optužuje za sudjelovanje u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine, pročitajte u tekstu Saše Kosanovića na 4. stranici, a ovdje samo nekoliko fragmenata iz Milanovićeva obračuna s desnicom na početku sjednice Vlade…

“Jasno je što se pokušava napraviti. Dakle, kada vas netko optužuje da štitite zločince, onda je to puno ozbiljnije nego kad netko lamentira ili priča o grijehu struktura. Dakle, optuženi smo da štitimo zločince. Mi štitimo zločince!?…”

            “Četiri dana prije ulaska u EU i jedan dan nakon što se u javnosti pojavilo da nudimo uvođenje u Ustav odredbe prema kojoj za takve zločine (politička ubojstva, op. a) nema zastare… Nakon svega toga nas se opet optužuje da štitimo zločince, dakle zločince! Ali ne ove zločince o kojima oni govore, ja ne mogu ljude unaprijed osuđivati, njih su štitili Crkva i HDZ ovih dvadeset godina. Šuteći, pretvarajući se da se ništa nije događalo, čekajući da prođe vrijeme.”

            “Možemo izdržati svašta, svakakve objede, klevete i besmislene kritike, jer znamo da nemamo s njima nikakve veze, ali sada idemo s prijedlogom izmjena Ustava. Politička ubojstva – to je puno konkretnije od privatizacije i ratnog profiterstva, jer se pod ovo drugo može podvesti svašta. Ubojstvo je ubojstvo. Takvih slučajeva nema puno, ali ima ih dovoljno i ima živih krivaca, pa neka DORH radi. Nema skrivanja. Dok god su ljudi u HDZ-u i Crkvi spremni ići ovako daleko, i ja sam spreman ići još dalje. Mogu pričati što hoće, naša savjest je čista.”

Očekuje se odgovor HDZ-a i Crkve, premda im je najava promjene Ustava prilično smanjila manevarski prostor. A da je bilo i elegantnijih načina za Vladino postupanje u slučaju europskog naloga za uhićenje Josipa Perkovića, itekako ih je bilo.

Berlusconi

Bivši talijanski premijer Silvio Berlusconi nepravomoćno je osuđen na sedam godina zatvora i na trajnu zabranu bavljenja javnim poslovima. Tako je odlučilo tročlano vijeće milanskog suda, koje je Berlusconiju odmjerilo godinu dana dužu kaznu nego što je tražilo tužiteljstvo. Osuđen je zbog seksualnog iskorištavanja, tada maloljetne, Marokanke Karime El Mahroug, poznatije pod nadimkom Ruby, te zbog osobne intervencije u policiji da se Ruby pusti iz pritvora u koji je bila dospjela zbog optužbe da je svojoj cimerici-prostitutki ukrala tri tisuće eura. Zahtijevajući od milanske policije da oslobodi Ruby, tadašnji talijanski premijer izmislio je da je marokanska maloljetnica, zapravo, unuka tadašnjeg egipatskog predsjednika Mubaraka. Egipat, Maroko, sve je to isto…

Berlusconi je najavio žalbu i sve procese protiv sebe, očekivano, nazvao podvalom ljevičarskih sudaca koji ga miču sa scene za račun svojih političkih nalogodavaca.

Brammertz

Glavni haški tužitelj Serge Brammertz najavio je da će odmah podnijeti žalbu na prvostupanjsku oslobađajuću presudu Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, nekoć šefovima Miloševićeve tajne službe, ocjenjujući da ta presuda ima “više ozbiljnih pogrešaka koje su dovele do nepravednog ishoda”. Tužiteljstvo, usto, razmišlja i o pokretanju revizije drugostupanjske oslobađajuće presude Momčilu Perišiću, bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije: rok im je do veljače iduće godine. Do 16. studenog ove godine, pak, Brammertz ima vremena da odluči hoće li se upustiti u reviziju drugostupanjske oslobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. “Tužiteljstvo razmatra je li dosegnut poseban prag potreban za reviziju žalbene presude i, ako jest, pokrenut će postupak u propisanom roku”, rekao je glavni tužitelj, dodajući da će “pružiti svu moguću pomoć nacionalnim vlastima u bivšoj Jugoslaviji za kazneno gonjenje zločina tijekom i nakon operacije Oluja”.

Kravar

Preminuo je akademik Zoran Kravar, u šezdeset i šestoj godini. Bio je jedan od najuglednijih hrvatskih povjesničara i teoretičara književnosti, te proteklih tridesetak godina redovni profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Bio je nesumnjivo izvanserijski intelektualac najvišeg europskog dometa, koji je svojom dubokom uronjenošću u umjetnost književnosti, ali i glazbe, funkcionirao kao svojevrsno ohrabrenje da ova zemlja te njezina kultura i znanost, ipak, nisu carstvo prosječnosti i samodovoljnosti. Kulturu koja je imala profesora i pisca Zorana Kravara naprosto nije moguće smatrati beznačajnom.

Novak

I još jedna smrt. U Zagrebu je, u 89. godini, umro Božo Novak, dugogodišnji cijenjeni novinar, novinski urednik i direktor, predsjednik strukovne organizacije te autor više vrlo zapaženih i važnih knjiga o povijesti hrvatskog novinarstva. Novak je bio i aktivni sudionik antifašističke borbe. Do kraja života ostao je odan idealima antifašizma, ali i idealima ozbiljnog i odgovornog novinarstva koje ne podilazi čitateljskim niskim strastima.