Kult ličnosti
Alfred Hitchcock
Kultni filmski redatelj snimio je u najranijoj stvaralačkoj fazi devet nijemih filmova, koji su nedavno uvršteni u UNESCO-ov registar zaštićene svjetske baštine. Robin Baker, kustos Britanskog filmskog instituta u kojem je tri godine restaurirano devet nijemih Hitchcockovih filmova, kaže: “Veoma nam je drago što su rani filmovi jednog od najpoznatijih svjetskih redatelja smješteni rame uz rame s drugim velikim kulturnim artefaktima Ujedinjenog Kraljevstva.” Nijemi filmovi, koje je Hitchcock snimio između 1925. i 1929. godine, poslužili su mu kao nacrt za njegove poslijeratne klasike “Psiho” i “Vrtoglavica” i upravo se prikazuju širom SAD-a. Prošle godine “Vrtoglavica” je smijenila “Građanina Kanea” Orsona Wellesa sa samog vrha liste najboljih filmova svih vremena koju sastavlja magazin “Sight and Sound”.
Thomas Ostermeier
Proslavljeni njemački kazališni redatelj ove jeseni dolazi u Zagreb na Festival svjetskog kazališta sa svojom predstavom “Smrt u Veneciji”, nastaloj prema poznatom romanu Thomasa Manna. Dolazi i nizozemski redatelj Ivo van Hove s djelom Eugenea O’Neilla “Dugo putovanje u noć”, zatim još jedno veliko ime, Christoph Marthaler, s komornom predstavom “King Size”, kao i Tim Etchells s predstavom “Oluja dolazi”, koja je prošle godine oduševila publiku u Avignonu. “Svaka od ovih predstava bit će drugačija, a sve su one svojevrstan dokaz da u ovom trenutku doista ne postoji ništa što bi objedinilo trendove u evropskom teatru, već postoje samo veliki redatelji i njihova kreativnost kojom obrađuju vrijeme u kojem živimo, a koje je, po svemu sudeći, velika prekretnica”, kaže Dubravka Vrgoč, direktorica ZKM-a i selektorica festivala.
Seid Serdarević
Urednik u izdavačkoj kući Fraktura, glavni je organizator festivala svjetske književnosti koji će se početkom rujna održati u Zagrebu. Na festival dolaze renomirani talijanski pisac Claudio Magris, mađarski romanopisac Péter Nádas, najpoznatiji katalonski suvremeni pisac Jaume Cabré, čitav niz nizozemskih i belgijskih autora, zatim autori iz regije Goran Vojnović i Goce Smilevski, a sudjeluju i pisci iz Hrvatske Ivana Simić Bodrožić, Nada Gašić, Jurica Pavičić, Zoran Ferić, Katarina Luketić, Jagna Pogačnik, Zdravko Zima, Ivica Đikić, Slavenka Drakulić, Boris Perić, Predrag Matvejević, Sibila Petlevski, Vlaho Bogišić, Miljenko Jergović, Franjo Janeš i Edo Popović. “Zagreb na početku jesenske sezone zavređuje slavlje književnosti i festival koji će dovesti vrhunske pisce, pisce koji su nekada u ovaj grad dolazili na Književni petak ili na Zagrebačke književne razgovore”, kaže Seid Serdarević.
Milan Mirić
Književnik, publicist i nakladnik, nedavno je dobio nagradu Fonda “Miroslav Krleža” što ju je dodijelilo Društvo hrvatskih književnika za njegovu knjigu “Eseji” koju, kako se ističe u obrazloženju, “upravo vrsnoća uvida, snaga i znanje drame vremena čine vrijednom nagrade”. Milan Mirić rođen je 14. studenoga 1931. u Gornjim Dubravama kraj Ogulina. Jedan je od utemeljitelja i urednika časopisa “Razlog” koji je izdavao Studentski centar u Zagrebu između 1961. i 1968., a uz časopis pokrenuo je i istoimenu biblioteku u kojoj je izašlo stotinu knjiga domaćih i stranih pjesnika, prozaista, kritičara, sociologa i filozofa. Knjige Biblioteke Razlog ostavile su dubok trag šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća u domaćem književnom životu. Mirić je autor knjiga “Ostatak iskušenja”, “Rezervati”, “Rosa”, “Olovni slog” i drugih.
Vladimir Milčin
Makedonski kazališni redatelj, autor je predstave “Uspon i pad kabarea” koja je ovih dana premijerno izvedena u Makedonskom narodnom teatru u Skopju. Kazališna kritika puna je hvale za “grandioznu predstavu, koja u sebi sadrži onu stvaralačku energiju koja se sklapa dugi niz godina – u autorima, u društvu, u poeziji, u politici, u historiji svakodnevnih jada, u tragediji i ironiji opstanka, u kritici i u potrebi da se pobijedi krš i krah dnevne opsjednutosti trkom za moći i vulgarnom otimačinom za bolji komad uspjeha”. Vladimir Milčin, profesor na skopskoj Kazališnoj akademiji, u jugoslavenskom je periodu režirao više značajnih predstava, među kojima i “Svetog Savu” u izvođenju Narodnog pozorišta iz Zenice, čije su izvođenje 1990. u beogradskom JDP-u spriječile pristalice Srpske radikalne stranke.
Veljko Bulajić
Dobitnik je nagrade za životno djelo, koju mu je dodijelio Festival mediteranskih zemalja u Rimu. U obrazloženju nagrade ističe se da je Bulajić “svojim filmovima hrvatsku i jugoslavensku kinematografiju izveo u svijet i time doprinio širenju mediteranske i evropske kulture”. Posebno je istaknut njegov film “Vlak bez voznog reda” kao prvi film jugoslavenske kinematografije koji je bio prikazan u zemljama Europe i na drugim kontinentima. Nagrada je Bulajiću dodijeljena nakon projekcije njegova koprodukcijskog filma “Libertas” iz 2006. o životu i djelu Marina Držića, koji talijanski listovi “Il Messaggero” i “La Repubblica” ističu kao značajno ostvarenje hrvatske i talijanske kinematografije.