Rabljena sedmica
Legalizacija
Hrvatski građani podnijeli su gotovo osamsto tisuća zahtjeva za legaliziranje svojih objekata koje su ilegalno podizali tokom proteklih desetljeća. Ponovimo: gotovo osamsto tisuća objekata u ovoj zemlji jest nezakonito, čak i prema mišljenju vlasnika tih objekata. Do kraja prošle godine, podsjetimo, bilo je predano oko 17 tisuća zahtjeva za legalizacijom, a ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš najavljivala je da do krajnjeg roka, 30. lipnja ove godine, očekuje oko 150 hiljada zahtjeva. Stiglo ih je, eto, pet puta više, jer su građani valjda konačno shvatili da neće biti nekog novog roka, a shvatili su, ponajprije, zahvaljujući odlučnom, hladnom i kompetentnom stavu spomenute ministrice, uzgred, jedne od, zasad, svega četiri-pet svijetlih kadrovskih točaka Milanovićeve Vlade. Osnovni kriterij za legalizaciju bit će zračne snimke iz 1968. godine, koje su pohranjene u Vojnom arhivu u Beogradu i čije je korištenje nedavno dogovoreno u sklopu otopljavanja hrvatsko-srpskih odnosa.
Sigurno je da će državnom aparatu trebati godine i godine da obradi te, često nepotpune, zahtjeve, i da će se oko cijele ove priče još dugo polemizirati, ali više nema natrag: napravljen je presudan korak prema kakvom-takvom civiliziranju prostora u kojem živimo.
Potpredsjednik
Premijer Zoran Milanović predložio je Ranka Ostojića, ministra unutarnjih poslova i koordinatora sigurnosnih službi, za potpredsjednika Vlade u čijem će djelokrugu biti unutarnja politika – preciznije, pravosuđe i policija – te vođenje priprema za ulazak Hrvatske u šengensku zonu. Na kritike iz opozicije i pojedinih medija da šalje pogrešnu poruku imenovanjem ministra unutarnjih poslova za potpredsjednika Vlade za unutarnju politiku, premijer je odgovorio da se glavni razlog Ostojićeva promaknuća sastoji u pripremama za Schengen. Sasvim je nejasno zašto je Ostojić trebao postati potpredsjednik Vlade da bi se bavio poslom koji ionako najvećim dijelom spada u redovnu aktivnost ministra unutarnjih poslova, ali dobro… Rasprava o novom potpredsjedniku provedena je u parlamentarnom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, gdje je za kandidata glasalo osam zastupnika dok je jedan bio suzdržan, pa Ostojića od imenovanja dijeli tek formalnost saborskog glasanja.
Snowden
Najpoznatiji svjetski zviždač, Edward Snowden, prihvatio je azil koji su mu ponudile venecuelanske vlasti, te bi ovih dana konačno trebao napustiti tranzitnu zonu moskovskog aerodroma Šeremetjevo. Bivši agent američke obavještajne službe NSA postao je najtraženiji čovjek na svijetu nakon što je objavio kako američki špijuni, uz pomoć posebnih softvera, imaju mogućnost nadzora komunikacija milijuna ljudi u Sjedinjenim Država i širom svijeta, a nisu izuzeti ni diplomatski predstavnici mnogih zemalja, bez obzira njeguje li Amerika s tim zemljama prijateljske ili neprijateljske odnose. U intervjuu britanskom “Guardianu”, Snowden kaže da očekuje da će ga SAD optužiti za djelovanje u korist američkih neprijatelja i da će protiv njega biti pokrenuta istraga. U svakom slučaju, Amerika ga neće pustiti na miru, ma gdje da se sklonio i tko god mu pružio utočište: Snowden, kao donedavni insajder, to najbolje zna.
Popis
Hrvatska je Srbiji nedavno dostavila novi popis s imenima 1.557 osoba protiv kojih se vodi istraga ili su podignute optužnice za ratne zločine, nakon čega su mediji u Srbiji objavili
saopćenje Ministarstva pravde i državne uprave Srbije da se na novom popisu nalaze i imena dosad osuđenih, kao i da svi zainteresirani građani mogu podnijeti zahtjev ministarstvu kako bi utvrdili da li se nalaze na popisu. Spomenuta brojka pokazuje da Hrvatska, i pored svih nastojanja izbjegličkih, srpskih, pa i međunarodnih organizacija, ne samo da ustrajava na velikom broju optuženih ili onih pod istragom, nego i da ga povećava. Naime, dok se Franjo Tuđman, po nekim izvorima, obavezao procesuirati samo 25 Srba za ratne zločine, premijer Ivica Račan ocijenio je da ono što je Tuđman potpisivao za njega ne važi, pa se broj Srba u raznim fazama procesuiranja popeo na dvije hiljade. Prije dvije godine taj broj je, prema izjavi portparola tužioca za ratne zločine Brune Vekarića, smanjen na 700 do 900, pri čemu su se imena mogla pogledati u ambasadi Hrvatske u Beogradu. Prije nekoliko mjeseci baratalo se pak cifrom od 1.549 imena i nagađalo da bi Hrvatska mogla napraviti još jednu reviziju tog broja. I jeste, ali naviše, sudeći po najnovijim brojkama.
N. J.
Malnar
Umro je Željko Malnar. Zagreb je ostao bez još jednog čovjeka zbog kojeg se ovaj grad ponekad mogao smatrati svjetskim mjestom. Svega se smjestilo u šezdeset i devet Malnarovih godina, i boljih i manje dobrih faza, a mi ćemo ga pamtiti po slobodnom duhu i otvorenosti, putopisnim reportažama, pionirskom doprinosu ovdašnjem antitelevizijskom stvaralaštvu, na čudan način i suptilnom i sirovom, i po knjizi “U potrazi za staklenim gradom” (1986) koju je napisao s Bornom Bebekom. Otišao je čovjek koji je ovoj zemlji činio dobro tako što se od nje u potpunosti razlikovao.