Rabljena sedmica
Nagodbe
Ustavni sud donio je odluku da se predstečajne nagodbe nastavljaju. Točnije, odlučili su da se predstečajni postupak u slučaju zagrebačke tvrtke Dalekovod nastavlja i da se izvan snage stavlja rješenje Mislava Kolakušića, suca Trgovačkog suda, koji je obustavio rečeno vjerovničko nagađanje s posrnulom firmom, posumnjavši u ustavnost Zakona o predstečajnoj nagodbi. Ustavni sud naknadno će odlučivati o Kolakušićevu zahtjevu za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi ključne zakonske poluge ministra financija Slavka Linića u pokušaju da se izbjegne stečaj barem dijela od nekoliko hiljada domaćih poduzeća koja su upala u probleme, to jest da se zadrže radna mjesta i djelatnost. Iz uprave Dalekovoda pozdravili su rješenje ustavnih sudaca, a usamljeni sudac Kolakušić nastavlja polemiku sa zakonodavcem i Ustavnim sudom. Usput, u utorak je otvorena predstečajna nagodba za građevinsku tvrtku Ingra.
Štrajk
Liječnici i medicinske sestre u rujnu će stupiti u štrajk s čijim će modelom javnost tek biti upoznata. Odluka o štrajku donesena je nakon što nisu uspjeli pregovori dijela zdravstvenih sindikata i ministra Rajka Ostojića: glavna točka spora jesu prava iz kolektivnog ugovora koji su sindikati, pred kraj mandata HDZ-ove Vlade, sklopili s tadašnjim ministrom Darkom Milinovićem. Taj ugovor ukinuo je sud, što je dovelo do osjetnog pada plaća medicinskih radnika, a povrat prava značio bi proračunski izdatak od 840 milijuna kuna. Kojih u proračunu nema. Sindikati očekuju da će u štrajku sudjelovati oko 46 tisuća liječnika, medicinskih sestara i tehničara, od njih ukupno 72 tisuće.
Holding
Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i njegov prvi operativac Slobodan Ljubičić dohvatili su se svoga čeda – Zagrebačkog holdinga – i već tjednima stvaraju dimnu zavjesu čiji je smisao da netko drugi ispadne krivcem za krah te genijalne zamisli koju se Bandić & Ljubičić upravo spremaju demontirati. U tome im asistira Bandićev suradnik Davor Štern, član Nadzornog odbora Holdinga, koji najavljuje pretvaranje nekih Holdingovih podružnica u trgovačka društva, od kojih bi dio zatim mogao biti privatiziran. Tako nam se, eto, na ekonomskom planu ponavlja dugogodišnja vanjskopolitička situacija u kojoj nije bilo mjesta ni za razmišljanje o alternativama Europskoj uniji: sad su svi – od SDP-a, preko Bandića, do HDZ-a – čvrsto uvjereni da alternativu nema privatizacija državnih i gradskih poduzeća.
Povratak
Nekoliko dana prije 31. augusta, kada ističe rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje povratnika, bivših nosilaca stanarskog prava izvan područja posebne državne skrbi (PPDS), u Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje evidentirano je 148 zahtjeva, saznaju “Novosti” iz spomenutog ureda. Čak i uz pretpostavku da će dio zahtjeva stići u zadnji čas, a neki od njih i poštom, ta se brojka neće značajnije povećati. Po najbenignijim procjenama, od 30 hiljada bivših nosilaca stanarskog prava koji su ostali bez njega, bilo fizičkim izbacivanjem, prisilnim odlaskom ili sudskim odlukama, do juna ove godine zahtjev je podnio 5.851 nosilac. “Od toga je pozitivno riješen 1.801 slučaj, u procesu rješavanja je 2.030 zahtjeva, a negativno je riješeno njih 2.020”, kaže Tatjana Spasojević-Vukobratović, voditeljica pravne službe SNV-a, dodajući da se ovo stambeno zbrinjavanje provodi u okviru regionalnog programa, zajedno sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom, uz sredstva koja su dijelom prikupljena na lanjskoj donatorskoj konferenciji u Sarajevu. Izostanak većeg broja zahtjeva – iako interesa, po njenim riječima, ima – proizlazi iz prilično rigidnih uslova za zbrinjavanje, koji su doskora isključivali posjedovanje bilo kakvog stambenog objekta na području Hrvatske ili drugih zemalja, dok se sada to ograničava na useljive nekretnine, što se terenski provjerava. Drugo ograničenje je da još nije počeo proces otkupa stanova, ali iz Državnog ureda najavljuju da će on krenuti od ove jeseni.
U uredu podsjećaju da za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje na PPDS-u nema utvrđenog krajnjeg roka. Sve potrebne informacije na www.mrrfeu.hr ili u Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Radnička cesta 22, Zagreb, telefon 01/ 617 25 67. (N. J.)
Trifunović
Vijeće Županijskog suda u Varaždinu odlučilo je da će se obnoviti kazneni postupak protiv umirovljenog generala JNA Vladimira Trifunovića, posljednjeg zapovjednika varaždinskog korpusa JNA. Trifunović je 1993. u Varaždinu, u odsutnosti, osuđen za ratne zločine protiv civila, da bi isti general uskoro pred beogradskim Vojnim sudom bio kažnjen s jedanaest godina robije zbog “podrivanja vojne i obrambene moći JNA”, odnosno zbog izdaje. Sudsko vijeće naložilo je obnovu postupku nakon novih istražnih radnji u kojima su se najvažnijima pokazali iskazi Radimira Čačića i Stjepana Mesića.