Zločin i nepravda

Predstavnici državne vlasti, u znak protesta zbog nekažnjavanja krivaca za masakre u Gošiću i Varivodama, nisu niti pozvani na komemoracije

Velik broj ljudi skupio se zadnje septembarske subote oko spomen obilježja u selima Varivode i Gošić u okolini Knina, gdje je u organizaciji Srpskog narodnog vijeća obilježena 18. godišnjica ubojstva devetoro nedužnih žrtava u Varivodama i sedam u Gošiću. Tom prilikom u Varivodama je u spomen na stanovnike pobijene 28. septembra 1995., oko spomen obilježja zasađeno devet čempresa, a u Gošiću postavljeno spomen obilježje kao podsjetnik na zločin počinjen 27. avgusta 1995.

Predstavnici državne vlasti, u znak protesta zbog krajnje neefikasnosti u nalaženju krivaca za masakre nisu bili niti pozvani na komemoraciju. Oko spomen obilježja u centru Varivoda okupio se veći broj članova porodica stradalih, mještana tog i drugih mjesta, ali i predstavnika lokalne vlasti, predstavnika srpske manjinske samouprave i nevladinih organizacija, kao i ambasade Srbije.

Nakon parastosa koji je služio paroh kistanjski Đorđe Veselinović, položeni su vijenci, a predsjednik SNV-a Milorad Pupovac obratio se okupljenima, pitajući se kad će ubojice tih i drugih žrtava biti procesuirane.

– Ovi ljudi nisu umrli zbog svoje obijesti ili zločinačke prirode, a još manje zbog svog zločinačkog života. Umrli su jer su vjerovali da mogu živjeti u svojoj kući kao što su živjeli cijele svoje vjekove, kao što su živjeli i njihovi preci, rekao je Pupovac i dodao da su žrtve ostale “u vjeri da na svome i u svome mogu dočekati bilo koju vlast bilo koju vojsku i državu”.

– Tu vjeru nisu dijelili oni koji su ih ubili iz zločinačke namjere ili možda ukupne atmosfere koja im je davala slobodu da ubijaju, pale, pljačkaju, uništavaju i da to mogu uraditi nekažnjeno do današnjeg dana. Nije na nama da pokazujemo prstom tko je to uradio, ali jeste da podsjetimo na žrtve iz Varivoda i Gošića, rekao je Pupovac dodajući da sve okupljene zanima kad će vlast koja je tu bila prisutna ranijih godina, uključujući i predsjednika Ivu Josipovića, ispuniti svoja obećanja.

– Kada će oni koji su počinili ovo djelo, oni koji ga nisu spriječili i oni koji su ga svojim političkim ili drugim djelovanjem poticali, biti suočeni s činjenicom da su počinili kukavičko nedjelo zbog kojeg se treba sramiti ovdje i na svakom drugom mjestu gdje se ovako ubija, rekao je predsjednik SNV-a i podsjetio da se nakon oslobađajućih presuda dvojici hrvatskih generala u Hagu mnogo puta čulo da će počinioci zločina biti kažnjeni.

– Ali kazna ne stiže, vjerovatno jer se više slavi nekoga nego što se razmišlja o zločinima, zaključio je Pupovac. Nakog toga su on, šef SDSS-a Vojislav Stanimirović, voditeljica Documente Vesna Teršelič, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić, načelnik Kistanja Goran Reljić i članovi porodica stradalih na čelu s Jovanom Berićem, s drugim nevladinim aktivistima, zasadili čemprese kao spomen na žrtve.

Komemoracija u Gošiću održana je kod spomenika sagrađenog u obliku kružnog kamenog suhozida koji okružuje stablo košćele oko koga su se mještani tradicionalno okupljali, a na zidu je postavljena spomen ploča.

Nakon parastosa, polaganja ruža i svijeća na spomen obilježje, Vesna Teršelič naglasila je da okupljeni pamte nevine žrtve, ali da ih ne pamti institucionalna Hrvatska.

– Vlada nema snage ni političke volje za pamćenje svih ubijenih u Gošiću i Varivodama. rekla je Teršelič i dodala da se očekuju konkretni koraci kojih ove godine nije bilo.

– Na Dan domovinske zahvalnosti nije nađen način uključivanja porodica žrtava niti je nađen način da se, možda ne tog, ali sljedećeg dana održi parastos jer je ono što je za neke bilo oslobođenje, za druge bio progon. Sve su civilne žrtve naše žrtve, bilo u Gošiću i Varivodama, bilo u drugim mjestima nakon Oluje, ali još čekamo da to priznaju institucije koje pozivam da naprave pomak u utvrđivanju činjenica o tome što se dogodilo i osiguranju pravičnih sudski postupaka i dodjeli odšteta, rekla je voditeljica Documente. Komemoraciji u dva sela prisustvovao je i predsjednik Dalmatinskog komiteta za ljudska prava Tonči Majić koji je također zasadio čempres za žrtve.

– Teško će biti ovu vlast natjerati da radi svoj posao, jer nitko neće ništa dobrovoljno napraviti, pa se kao organizacija suočavamo s potrebom vršenja maštovitih oblika pritisaka na vlast, rekao je Majić naglasivši da su “otpori strahoviti te se medijskim pritiskom ne postiže previše”. Istaknuo je da nema napretka ni oko procesuiranja zločina u splitskoj Lori.

– Pravosuđe stavlja na znanje javnosti da nema namjeru ništa više istraživati. Posebno su na takav stav negativno djelovale presude Haškog suda koje su pozdravili nacionalisti ovdje i drugdje i po kojima se treba, da citiram generala Gotovinu, “okrenuti budućnosti”. To bi potpisao svaki kriminalac kad ga policija uhapsi – okrenuo bi se budućnosti, a za ono što je napravio da mu se oprosti, istakao je Majić koji je komentirao i istovremenu ažurnost sudova u podizanju optužnica protiv ukupno 27 pripadnika JNA zbog mnogo manjih zločina u Kninu i Drnišu.

– Sudovi isključivo služe “guranju” jedne politike, a nezavisnost sudstva je misaona imenica. Ima smisla težiti tome, ali smo daleko od tog ideala, rekao je Tonči Majić.

•  

Pljačka i ubijanje

U gošićkom zaseoku Borci ubijeni su Savo Borak (70), Vasilj Borak (68), Grozdana Borak (75), Marija Borak (81), Kosovka Borak (77), Milka Borak (75) i Dušan Borak (56). U selu nije bilo borbenih djelovanja, a ubijeni su u danima kad su pripadnici hrvatskih snaga sistematski pljačkali i uništavali selo. Ubijene civile policija je tajno sahranila na kninskom groblju, pod rednim brojevima od 543. do 550., a istraga tog zločina nikad nije provedena.

U Varivodama su ubijeni Dušan Dukić (59), Špiro Berić (55), Jovo Berić (75), Jovan Berić (56), Radivoj Berić (69), Marija Berić (69), Milka Berić (67), Marko Berić (82) i Mirko Pokrajac (84). Ubojstva su počinjena hicima iz neposredne blizine na kućnom pragu. Ni u Varivodama nije bilo borbe, a za zločin je bilo optuženo nekoliko vojnika koji su oslobođeni.

Nenad Jovanović

Sastanak zastupnika SDSS-a i premijera Zorana Milanovića

Bolja komunikacija, efektnija rješenja

Nakon sastanka zastupnika i vodstva SDSS-a s premijerom Milanovićem, najavljeno ubrzanje rješavanja problema zajednice

Obeštećenje onih koji su ostali bez imovine u terorističkim aktima, otkup stanova, povrat imovine srpskim organizacijama, elektrifikacija i druga pitanja vezana za srpsku zajednicu našla su se na dnevnom redu sastanka članova Kluba zastupnika SDSS-a, predsjednika stranke Vojislava Stanimirovića s jedne i premijera Zorana Milanovića, vicepremijera i ministra regionalnog razvoja Branka Grčića i glavnog tajnika SDP-a Igora Dragovana s druge strane.

– Do sastanka održanog krajem septembra došlo je na našu inicijativu i na njemu smo razmatrali pitanja i mjere koja ćemo rješavati ove i naredne godine, rekao je šef zastupničkog kluba Mile Horvat, ističući da su zastupnici SDSS-a bili prilično nezadovoljni razinom ostvarene komunikacije s nadležnim ministarstvima, ali i Vladom u cjelini, što je dovelo do zastoja u realizaciji tema iz vladinog programa bitnih za srpsku zajednicu.

– Ponekad i po 14 dana nije dolazilo do kontakata i odgovora na naše prijedloge, rekao je Horvat koji smatra da će komunikaciju olakšati imenovanje novog čovjeka zaduženog za koordinaciju aktivnosti iz programa koji se odnosi na srpsku zajednicu. Ranije je aktivnosti koordinirao doskorašnji vicepremijer Neven Mimica koji je otišao u Brisel, pa će te poslove s obzirom da domenu poslova obavljati vicepremijer i ministar za regionalni razvoj i EU fondove Branko Grčić, rekao je Horvat.

U raspravi je među temama uvrštenima u program Vlade označeno i više prioriteta. Prvi od njih je konačno rješavanje problema neovlaštenih ulaganja privremenih korisnika u imovinu povratnika, oko čega se vodi još 14 sudskih slučajeva, od kojih je pet u fazi donošenja presude, a devet u nekoj od prethodnih faza.

– Korisnici su u imovinu ulagali sredstva bez pitanja vlasnika, a onda zatražili povrat uloženih sredstava, što je uz povrat sudskih troškova dovodilo da vlasnici moraju godinama obeštećivati korisnike, rekao je Horvat i najavio da će se to rješenje definirati u dva koraka – definiranje pravnih uslova za otpis sudskih troškova i troškova ulaganja, a onda za tu svrhu i osiguravanje sredstava u budžetu za 2014. godinu.

Dok bi se to rješavalo odlukom o otpisu troškova, povrat nesporne imovine SKD Prosvjeta i  SPD Privrednik rješavalo bi se darovnicom, o čemu bi trebalo biti riječi na predstojećem razgovoru s ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem.

– Po dvije nekretnine u vlasništvu Prosvjete i Privrednika uvedene su kao bivše društveno vlasništvo u imovinu države i predani Zagrebu na upravljanje, pa se prema tome odlukom vlade mogu vratiti, kaže Horvat. U tim nekretninama neki stanovi su otkupljeni, ali je ostao barem poslovni prostor koji se može vratiti restitucijom, oko čega se složio i premijer Milanović, rekavši da će to pitanje biti vrlo skoro na dnevnom redu Vlade, dok su neke nekretnine kao na primjer ona u Slavonskom Brodu, u zemljišne knjige uvedene s drugim vlasništvom pa su bile otkupljivane i preprodavane.

– Mi smo tražili da se pri povratu nekretnina postupi kao i prema nekretninama koje su bile u vlasništvu Matice Hrvatske kojoj su socijalističke vlasti zabranile rad, ali su joj na osnovu krajnje arbitrarne odluke sudova nekretnine vraćene. Za Maticu nije uzet u obzir 20-godišnji diskontinuitet, a za Privrednik i Prosvjetu jeste, rekao je Horvat.

SDSS je predložio da Vlada podrži odluku o otkupu stanova usuglašenu od Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje i Državnog ureda za upravu državnom imovinom. Time bi se pospješio otkup stanova koji je do sada bio vrlo slab, iako je ministar Grčić iznio da je u postupku otkupa 200 stanova. Jedan od rezultata dogovora bit će smanjenje cijene kvadrata otkupljenog stana, prije svega kroz promjenu koeficijenata vezanih uz izbjeglički staž.

– Konkretno, predložili smo, a to je u postupku usvajanja, da se svima koji podnose zahtjev za otkup stana, izbjeglički staž računa od 1. januara 1992. godine, rekao je Horvat.

– Naglasili smo i da je po pitanju stambenog zbrinjavanja i obnove znatno slabija realizacija jer je lani dodijeljeno svega 250 stanova, a ove godine ni jedan, rekao je Horvat i izrazio očekivanja da će nedavno osnovani Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje omogućiti poboljšanje situacije.

– U smislu unapređenja rada Ureda, trebalo bi ubrzati donošenje dvije uredbe i odluke: jedna bi se odnosila na stambeno zbrinjavanje bivših nosilaca stanarskog prava, a druga na uslove za utvrđivanje, gubitak i reviziju statusa prognanika, povratnika i izbjeglica, rekao je saborski zastupnik i dodao da će predstojnica Ureda za rad tog državnog tijela odgovarati premijeru, odnosno da će taj Ured biti pri kabinetu premijera.

Na dnevnom redu bila je i naknada štete za imovinu uništenu terorističkim aktom, s obzirom da postoji preko 1.000 objekata srpskih vlasnika koji su uništeni na područjima gdje nije bilo borbenih aktivnosti.

– Prvi korak bila bi analiza zahtjeva, a nakon toga trebalo bi prilagoditi zakonska rješenja i stvarati novi zakonski okvir kako bi svi koji nisu imali prijavljeno prebivalište u uništenim objektima, što znači u vikendicama i sličnim, mogli ostvariti pravo na njihovu obnovu, rekao je Horvat.

Prilikom zadnjeg rebalansa budžeta, s pozicije Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje sa stavke “stambenog zbrinjavanja” skinuto je 85 miliona kuna, s obrazloženjem da će biti vraćeni u sljedećem rebalansu proračuna. Zbog toga bi u budžetu za 2014. trebalo predvidjeti sredstva za kupovinu stanova, ali i 35 miliona kuna za završetak elektrifikacije u 42 naselja koja još nemaju struju, iako su je imala prije rata, kaže Horvat, ističući da je na sastanku postignuta suglasnost o potrebi ulaganja u infrastrukturu, razvojne projekte i pomoć povratničkim općinama, a što bi bilo praćeno i definiranjem sredstava u budžetu za narednu godinu.

Nenad Jovanović

Mirko Mirčetić, predsjednik VSNM-a Varaždinske županije

Malo nas je, ali se ne damo

Nadam se da ćemo moći dati veći akcent kulturi ako u Varaždinu dobijemo adekvatnu prostoriju za rad

Kakva su demografska kretanja na području Varaždinske županije?

Po zadnjem popisu na području županije živi 699 Srba, što je za 62 osobe manje u odnosu na popis iz 2001. Zanimljivo je da je po popisu iz 1991. u županiji živjelo 717 pripadnika srpske zajednice, iz čega se vidi da ratna zbivanja nisu uticala na broj pripadnika zajednice koji tu žive. Po starosnoj strukturi nas ima od jedne do 80 godina, a obrazovna struktura je također šarolika – od fakultetsko obrazovanih do osnovnoškolskog obrazovanja. Na području županije Srbi žive u gotovo svim općinama, počevši od Bukoveca i Klenovnika gdje po popisu iz 2011. ima tek po jedan Srbin. Najviše, njih 378, živi na gradskom području Varaždina dok ih 94 žive na području Ludbrega i 81 u Lepoglavi. Lepoglava je i naselje u kome broj stanovnika izjašnjenih kao Srbi raste, jer je 1991. imala 29, a 2001. 57 stanovnika. Određeni porast onih koji se izjašnjavaju kao Srbi, ima i u općinama Gornji Kneginec gdje je prije rata živjelo deset, 2001. devet, a sad 15 stanovnika, kao i u općini Trnovec Bartolovečki  gdje je ranije živjelo 13, a sada 15 Srba. Tu moram reći da se jedan broj Srba nije tako izjasnio iz raznih razloga, iako je međunacionalna situacija dobra. Osnovni problemi u županiji su egzistencijalne prirode, prije svega zbog loše ekonomske situacije koju svi dijele i doživljavaju jednako, i manjine i većina.

Kakve su aktivnosti zajednice u županiji? Kako djeluju manjinska vijeća i predstavnici, ima li KUD-ova, kulturnih aktivnosti i manifestacija osim one u Čukovcu?

Aktivnosti Srba na području kulturne autonomije u županiji su različita. Najznačajnija naša aktivnost je krsna slava našeg vijeća – Prenošenje moštiju Svetog Nikole koju tradicionalno održavamo u Čukovcu gdje se okupljaju predstavnici naših i drugih manjinskih vijeća, rukovodioci lokalne samouprave, predstavnici Srbije, kao i i delegacije Srba iz Mađarske i Slovenije. To je prilika da preko nastupa brojnih KUD-ova i pododbora “Prosvjete” prikažemo bogatu narodnu tradiciju.  Svoje KUD-ove nemamo jer nas je mali broj ali nikad se ne zna. Što se tiče ostalih kulturnih aktivnosti, kao manjina učestvujemo na Danima ljudskih prava u Varaždinu sa svojim štandom na kome pokazujemo svoje kulturno blago, od ručnih radova, knjiga, umjetničkog stvaralaštva do hrane koju su spremali naši preci. Nadam se da ćemo moći dati veći akcent kulturi ako u Varaždinu dobijemo adekvatnu prostoriju za rad.

S tim u vezi, kakva je suradnja sa SPC-om i da li djeca idu na vjeronauku ili pohađaju dopunski program srpskog jezika i ćirilice?

Suradnja sa SPC je dobra – na svim manifestacijama smo zajedno kako i moramo biti.  Pohađanje dopunskog programa srpskog jezika i ćirilice po modelu C nije organizirano, iako o tome dosta razmišljamo, pa za sada nekoliko djece pohađa vjeronauku.

Da li su zbivanja oko Vukovara uzburkala duhove?

Međunacionalni odnosi u županiji su oduvijek dobri. Zato ni zbivanja u Vukovaru nisu utjecala na naše odnose sa većinskim narodom, na svemu tome bih zahvalio dobrim i razumnim ljudima koji cijene ljude kao ljude, a kao pripadnike ove ili one nacije i vjere.  Uostalom, društvo nam je kvalitetnije što smo god mi više različiti. Zato cijenimo svoje i tuđe kao svoje, pa će i drugi cijeniti i poštivati nas.

Nenad Jovanović

Opasni neonacistički grafiti

Na saborskoj raspravi o Godišnjem izvještaju Vlade Republike Hrvatske, u ime Kluba zastupnika SDSS-a, Milorad Pupovac je istakao kako od Vlade očekuje da počne mijenjati stanje države i društva, naslijeđe dugo više od dva desetljeća.

– Zbog najrazličitijih stranačko-političkih potreba neprestano se žele obezvrijediti temeljne vrijednosti Ustava. Antifašizam, sekularnost, nacionalna ravnopravnost, jednakost građana i socijalna pravdu, temeljne su vrijednosti, a svakodnevno se na beskrupulozan način dovode u pitanje. Kod nas se antifašizam prometnuo u antikomunizam. Pravimo se da ne vidimo da desničari neofašisti u Grčkoj ubijaju mlade ljevičare, ne vidimo što desnica u Mađarskoj i Češkoj radi pripadnicima nacionalnih manjina. Potrebno se posvetiti realnoj opasnosti, a to u Hrvatskoj nisu prokomunistički grafiti, nego proustaški neonacistički grafiti koje možete vidjeti po svakoj ulici. Također, nisu opasnost pjesme poput “Kozare” ili “Sutjeske”, nego one o poglavniku – navodi Pupovac. Smatra da se pitanje nacionalnih manjina svelo samo na ćirilicu.

– Dio političkih stranaka i nestranačkih grupacija nastoji ćirilicu demonizirati, iako je riječ o jednom od pisama kolijevke ukupne slavenske pismenosti, pa tako i hrvatske. Ne inzistiramo na potpunom provođenju zakona, nego samo onoliko koliko je u ovom trenutku moguće, onoliko koliko država iz respekta prema sebi može napraviti – kaže Pupovac.

Nedovoljna “posebna” državna skrb

Po pitanju stambenog zbrinjavanja bivših nosilaca stanarskog prava, Pupovac je naveo kako je od 30 hiljada ljudi koji su stanarsko pravo izgubili od 1991. do 1993. godine, tek tri hiljade zbrinuto.

– Što se tiče socijalne infrastrukture, 42 povratnička sela su i dalje bez struje. Kad je u pitanju razvoj povratničkih sredina, u njima je stopa nezaposlenosti dvostruko veća nego u drugim krajevima Hrvatske. Srbi se zbog toga ne vraćaju, a doseljeni Hrvati sele u Njemačku ili Kanadu, gdje imaju bolje prilike za život. Mi ta područja i dalje nazivamo da su od posebne državne skrbi. Postavlja se pitanje, kakva je to skrb? Potrebno je osigurati nekoliko desetaka miliona kuna osigurati da ljudi dobiju uvjete za život – navodi Pupovac.

Na saborskoj raspravi o novom Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći, zastupnik Dragan Crnogorac, naveo je kako Klub SDSS-a prihvaća prijedlog Zakona, jer se njime, među ostalim, proširuje krug korisnika besplatne pravne pomoći.

– Novim se zakonom pojednostavnjuje i procedura besplatne pravne pomoći, bez uputnice i čekanja rješenja za nju. Smanjuje se imovinski cenzus za ostvarivanje prava te bi proračunska osnovica bila 3.326 kuna. Ukida se i zabrana promidžbe za pružatelje besplatne pravne pomoći, pa će moći da se putem medija približe korisnicima – kaže Crnogorac.

Broj zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć se povećava, a sredstva iz državnog proračuna se smanjuju. Lani je bilo predviđeno 2,2 miliona kuna, koji su rebalansom smanjeni na 1,2 miliona, dok je proračunom za ovu godinu predviđeno 2,8 miliona, za razliku od 2009. kad je za besplatnu pravnu pomoć predviđeno 8,2 miliona.

– Potrebno je riješiti problem nepokrivenosti pružateljima besplatne pravne pomoći na područjima od posebne državne skrbi. Također, potrebno je proširiti krug korisnika pomoći i na osobe koje još uvijek nemaju reguliran status u Republici Hrvatskoj. Ističem problem osoba koje su zbog administrativnih propisa matičnih ureda brisane iz hrvatskog državljanstva, a nemaju niti jedno drugo državljanstvo, kojima treba također omogućiti besplatnu pravnu pomoć. Navodim slučaj gospodina Čeranića iz Pakraca, rođenog 1979. godine, koji ima sve hrvatske dokumente, a kojeg je matični ured 2011. godine izbrisao iz evidencije hrvatskih državljana. On je sad u proceduri za zaštitu svojih prava te mora, ne svojom krivnjom, plaćati troškove postupka i odvjetnika – kaže Crnogorac.

Mirna Jasić

Dan nacionalnih manjina Zagrebačke županije

I Bošnjaci u “Užičkom”

Predstavnica udruženja “Majke Srebrenice” Zumra Šahomerović istaknula je da smo “svi mi kao istkani u jednom ćilimu”

Zadnjeg septembarskog petka, prigodnim kulturno-umjetničkim programom u restoranu “Feniks” u Velikoj Gorici, obilježen je Dan nacionalnih manjina Zagrebačke županije. Tom prilikom osam nacionalnih manjina koje žive na području županije predstavilo se folklorašima, zborovima, recitacijama i pjevačkim nastupima, pri čemu su Srbe zastupali  folkloraši zagrebačkog pododbora “Prosvjete”.

Šef županijske Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Imbro Berkeš pozdravio je sve prisutne među kojima su bili i predsjednik županijske skupštine Dražen Bošnjaković, zamjenik župana Rudolf Vujević, ambasador Albanije i županijski vijećnici i aktivisti manjinskih organizacija, zahvalivši se svima u županiji na razumijevanju i podršci.

– Naša koordinacija okuplja tri vijeća – srpsko, bošnjačko i romsko, i pet predstavnika

Albanaca, Crnogoraca, Čeha, Mađara i Makedonaca. Naša dužnost je da zajedno djelujemo kako bi nam svima bilo lakše, rekao je Berkeš za Novosti nakon priredbe.

Ističući da će se manjine zajedno lakše izboriti za bolji položaj i adekvatna prava, Berkeš je naglasio da je i do sada postojala dobra suradnja sa županijskim vlastima, kao i s vlastima gradova i općina u kojima manjine žive.

– Oni prihvaćaju i sufinanciraju sve programe, rekao je Berkeš. Dobru suradnju s vlastima naglašava i šef županijskog VSNM-a Đuro zatezalo.

– Stalno smo nailazili na podršku, kaže i dodaje da je ovo prvo, ali da neće biti zadnje obilježavanje dana nacionalnih manjina. “Poruka ovog skupa jeste da će nam sutra svima biti bolje i da ćemo još bolje surađivati”, rekao je Zatezalo.

Gošća skupa, predstavnica udruženja “Majke Srebrenice” Zumra Šahomerović održala je više nego pomirljiv govor, ističući da smo “svi mi kao istkani u jednom ćilimu” i da svi trebamo ići dalje, što su svi prisutni pozdravili aplauzom. Praktičan dokaz da se ide dalje jest da su se na službenom kraju programa pripadnici svih manjina, prije svega bošnjačke, predstavljene u ansamblu “Sevdah”, uhvatili u Užičko kolo koje su započeli folkloraši “Prosvjete”.

Nenad Jovanović

•  

Dečja manifestacija gostovala u Bijelom Brdu

Obradovani “Vitezovom jeseni”

Pesnici iz Srbije koji učestvuju na Festivalu pesnika “Vitezovo proleće” u Srbiji, obradovali su i decu u Bijelom Brdu

Srpski pesnici za decu i estradni umetnici koji već tradicionalno učestvuju na Festivalu pesnika “Vitezovo proleće” u Srbiji, u organizaciji književnog časopisa “Vitez”, obradovali su i decu u Bijelom Brdu na manifestaciji koja je prigodno nazvana “Vitezova jesen”. U programu koji je za učenike nižih razreda osnovne škole u Bijelom Brdu i mališane dečjih vrtića iz Bijelog Brda i Dalja, organizovao Odbor za obrazovanje, kulturu i sport ZVO-.a učestvovali su pesnici: Miodrag Jakšić, Slobodan Stanišić, Aleksandar Čotrić, Vladimir Blagojević i Gordana Vlajić, poznate pevačke zvezde Tijana Dapčević i Ivana Jordan, klovn Smehuljko i kao voditelj, popularni Peđolino.

– Mi pesnici i estradni umetnici se veoma rado pridružujemo ovoj manifestaciji. Za mene polako postaje tradicija da se družim sa ovom prekrasnom decom i divnim ljudima na ovom području. Recitovanje stihova i druženje sa najmlađima je posebno zadovoljstvo jer deca su najradosniji deo čovečanstva i ona svaki taj susret doživljavaju na svoj način, kaže pesnik Slobodan Stanišić iz Beograda.

– Prvi put sam u Hrvatskoj, na moje veliko zadovoljstvo sa ovom divnom ekipom pesnika i sa najdivnijom publikom na svetu. Najlepše je raditi sa decom jer su oni najiskrenija publika, kaže Tijana Dapčević koja poslednjih pet godina sarađuje sa Leontionom Vukomanović, poznatom autorkom iz Novog Sada koja i ima svoj dečji hor “Čarolija”.

– Svako druženje sa decom mene čini boljim čovekom kao umetnika i privatno. To me beskrajno inspiriše, a nadam se da i dečica kroz naše nastupe dobiju neka nova iskustva, kaže Tijanina koleginica Ivana Jordan. Tijanine pesme, među kojima i “Ovo je zemlja mojih snova” odnosno popularna “Tetka”, bile su poznate bjelobrdskim osnovcima koji su u ritmu oduševljeno đuskali.

– Cilj ove manifestacije je da pesnici i umetnici koji se bave decom, prvenstveno iz Srbije, dođu u naše krajeve i školskoj deci koja pohađaju nastavu na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu prikažu što oni rade. Dosad je bilo veliko zadovoljstvo među decom, nastavnicima i roditeljima koji dolaze da gledaju program i reakcije su zaista pozitivne, kaže Slobodan Živković, predsednik Odbora za obrazovanje, kulturu i sport ZVO-a, dodajući da je program realizovan zahvaljujući finansijskoj pomoći Kancelarije za dijasporu i Srbe u regionu Vlade Republike Srbije. Pesnici za decu iz Srbije na istok Hrvatske dolaze već četvrti put, a svake godine program se organizuje u dvema sredinama. Osim u Bijelom Brdu ove godine su “Vitezovci” nastupili u Osnovnoj školi Markušica.

D. Bošnjak

Nemar odgovornih prema stočarima na Baniji

Dvostruka kazna za ovčara

Ako zvijeri raskomadane lešine ostave na polju, ne smijem ih zakopati, jer bit ću novčano kažnjen. Ako ih ostavim, još je gore, kaže Dušan Vilenica 

Samo ove godine povratnik Dušan Vilenica iz Starog Sela na Banovini ostao je bez pedesetak ovaca koje su poklali divlji psi i vukovi. Stado je gotovo prepolovljeno, nikakvu naknadu nikada nije dobio, a posljednji napad zvijeri od prije nekoliko dana, kada je zaklano nekoliko ovaca prelio je čašu. Stoga Dušan čak razmišlja o odlasku iz Hrvatske.

– Gotovo svakodnevno borim se sa šumskim zvijerima i podivljalim psima. Veprovi mi uništavaju nasade kukuruza koji su potrebni za stočnu hranu zimi, vukovi i divlji psi kolju ovce i gotovo svakodnevno napadaju stado, pa više ne znam što da radim. Razumijem da je sve to, na neki način prirodno, no nikako ne mogu razumjeti da se odgovorni indolentno ponašaju prema mom problemu. Ako mi, na primjer, vukovi zakolju par ovaca i onako raskomadane lešine ostave na polju, ja ih sam ne smijem zakopati, jer bit ću novčano kažnjen. Ako ih ostavim, još je gore. Moram zvati veterinarske službe i druge institucije čiji stručnjaci trebaju uzeti uzorke i utvrditi koja je životinja zaklala ovce. Tada se lešine, o mom trošku, odvoze na propisna mjesta i ukopavaju, a dobar dio tih troškova moram snositi ja. Tako da nije samo šteta u zaklanoj ovci, već postoje i druga davanja. Evo, prije nekoliko dana zaklano je par ovaca. Bio je vikend, nikoga od nadležnih nisam uspio dobiti na telefon. Lešine rastrgane leže uz put i već se osjeća smrad truleži koji privlači i druge zvijeri. Mogućnost zaraze povećava se iz sata u sat – kaže Dušan Vilenica.

Vilenica se u rodno selo vratio 1999. jer, kako kaže, više u izbjeglištvu nije mogao izdržati. Vukla su ga nazad banijska brda i očeva kuća. Zajedno s bratom odlučio je baviti se ovčarstvom, pa je posao krenuo od dva janjeta.

– U ovce sam uložio čitav svoj život. Nije to lako, svaku ovcu treba barem desetak puta godišnje propustiti kroz ruke, od davanja lijekova, šišanja, kod janjenja, pojenja i još mnogo toga. Ne bi bilo teško kada ne bi bilo ove napasti, vukova i divljih pasa. Kako sam blizu granice s BiH, podivljali psi iz bosanskih šuma nanjuše miris mojih ovaca, nekako preplivaju rijeku Glinu i svakodnevno napadaju moje ovce. Vukovi su, mislim, domaći. Ima ih u ovim šumama i prilično su opasni. E, sada mi je voda došla do grla. Najozbiljnije razmišljam da po drugi put pobjegnem u Srbiju ili bilo gdje drugdje, da sve ostavim, ovce, kuću i traktor, jer više nemam snage – očajan je Dušan Vilenica.

Direktor veterinarske službe u Vrginmostu, kojoj pripadaju područja Lasinje i Topuskog, Zdravko Stijepović, itekako dobro poznaje problem Dušana Vilenice.

– Kada vlasnik prijavi štetu i napad divljih pasa ili vukova, veterinari izađu na teren, no kada je riječ o naknadi štete, tu smo bespomoćni. Naime, ako se utvrdi da su ovce poklali vukovi, odštetu vlasniku treba platiti država, odnosno pripadajuće lovačko društvo. Ako su štetu počinili psi, potrebno je protiv vlasnika pasa ići privatnom tužbom. Kako ti psi uglavnom nemaju vlasnika, vjerujem da štetu treba snositi Općina, koja je dužna uklanjati pse lutalice na svom području. Tako je u Zakonu, no u praksi stvari sasvim drugačije izgledaju- kaže Stijepović.

Za Dušana Vilenicu pedeset zaklanih ovaca nenadoknadiva je šteta, čak i kada bi dobio nekakvu novčanu zadovoljštinu, a kamoli ovako, kada još sam mora ukopavati lešine ili plaćati odvoz. Dolazi zima, što znači da će apetiti gospodara šume u dobroj mjeri porasti, pa će sasvim sigurno Dušan Vilenica proljeće dočekati s osjetno smanjenim, ionako već prorijeđenim stadom.

•  

Proljetos vukovi, jesenas divlji psi

Lovnik u Lovačkom društvu Jelen Marijan Putrić, jedini se prije nekoliko dana, odazvao pozivu Dušana Vilenice i obišao mjesto pokolja ovaca.

– Lako je bilo utvrditi da je riječ o podivljalim psima, jer vukovi napadaju drugačije, a i rijetki su na ovom području. Posljednji put vuk je ovdje haračio u ožujku kada je poklao nekoliko ovaca, upravo kod Dušana Vilenice. Kako je vuk zaštićen zakonom, pa ga niti lovci ne smiju odstreljivati, lovačko društvo sastavilo je izvještaj koji smo poslali u nadležno ministarstvo, kako bi Vilenici eventualno bila nadoknađena šteta, no do danas još nije stigao nikakav odgovor. Što se tiče obrane usjeva od divljih svinja, naše društvo može u dobroj mjeri pomoći seljacima. Dijelimo im električne čuvare kojima ograđuju njive kukuruza, a koliko znam, Dušan Vilenica takvu vrstu pomoći od nas još nije zatražio – kaže Marijan Putrić.

Vladimir Jurišić

•  

Regionalni projekt Vlade Srbije

Upoznaj Srbiju 

Udruženje “Mladi za turizam” iz Republike Srbije, uz financijsku pomoć i pokroviteljstvo Kancelarije za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Vlade Republike Srbije, u oktobru ove godine realizira projekt pod nazivom “Upoznavanje srpskih studenata iz dijaspore i regiona sa prirodnim i kulturnim bogatstvom Srbije”. Prijave za sudjelovanje u ovom projektu otvorene su za sve srpske studente koji žive izvan Republike Srbije i koji nisu stariji od 30 godina. Moto projekta je: Pokreni se. Istraži. Probudi Srbiju! Projekt traje 15 dana, od 20. oktobra do 3. novembra ove godine.

Cilj je da se mladima koji žive van domovine omogući da upoznaju Srbiju i da nadograde svoja znanja o historiji, geografiji i kulturi. U toku programa obilaze se Beograd, Novi Sad, Sremski Karlovci, Valjevo, kanjon rijeke Gradac, nacionalni park Tara, Prijepolje, Sopotnica, rezervat prirode Uvac, Niš, Rajačke pivnice i srpski srednjovjekovni manastiri. Organiziraju se interaktivna predavanja, radionice i igre. Osiguran je smještaj kod studenata i polupansion ( doručak i večera) tokom cijelog trajanja projekta. Učesnici plaćaju participaciju u iznosu od 45 evra, a ostale troškove pokrivaju Kancelarija za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu i udruženje Mladi za turizam. Prijave se primaju do 5.oktobra. Dodatne informacije kao i dokumenti za konkurs mogu se preuzeti i dobiti na: www.mladizaturizam.rs. ili na e-mail: mtdijaspora@gmail.com Koordinator projekta je Vladimir Šušteršić, mobitel: 00-381-64-5959-061.

M. C.

•  

Izložba slika Pododbora SKD Prosvjeta Glina

Slikarsko platno ne poznaje zastave

Slike autora iz triju država nastale su na tradicionalnim likovnim kolonijama u Glini 

Pododbor SKD Prosvjeta u Glini, po prvi puta postavio je izložbu pedesetak umjetničkih slika koje su poznati majstori kista i palete iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine naslikali u posljednjih 7 godina na tradicionalnim likovnim kolonijama koje se u ovom gradu, u organizaciji Prosvjete, održavaju od 2006. godine.

– Svaka slikarska kolonija u Glini uvijek okupi više od dvadeset umjetnika, tako da raspolažemo velikim fondom umjetničkih radova, od kojih smo najbolje postavili na prvu izložbu. Ostale slike poklanjamo prilikom raznih svečanosti i manifestacija, prijateljima, poslovnim partnerima i raznim KUD-ovima. Već ovog mjeseca nas očekuje 8. likovna kolonija, pripreme su pri kraju, a ova izložba najbolji je način da umjetnost približimo građanima Gline – objašnjava Boško Gagić, predsjednik pododbora SKD Prosvjeta u Glini.

Umjetnici, od kojih najveći dio sudjeluje u radu glinske slikarske kolonije, motive traže u samom gradu ali i okolici, stavljajući na platno zanimljive, uglavnom zapuštene građevine, koje su svojevremeno bile ures Gline, ali ne zaobilaze niti koloritom bogate pejzaže u okolici.

Od samog početka rada slikarske kolonije, na njoj sudjeluje poznati glinski slikar i umjetnik Vlado Gregurić.

– Bio sam jedan od osnivača ove kolonije koja je svake godine sve bogatija, pa sam na neki način, i organizator. Prošle godine doveo sam grupu žena iz Zagreba koje su bile oduševljene motivima i pozitivnom atmosferom koja ovdje vlada. Kroz našu koloniju prošlo je desetine umjetnika iz Zagreba, Beograda, Velike Kladuše, Cazina, Bihaća, Karlovca, Siska i drugih gradova – kaže Gregurić.

Glinska likovna kolonija ne okuplja samo amatere, već i poznate akademske slikare, a pododbor Prosvjete posebno je ponosan na učešće Ljubice Šakić iz Beograda, Đorđa Petrovića i Milutina Kneževića iz Karlovca i Miloša Popovića iz Zagreba.

Otvaranje prve izložbe slikarskih radova umjetnika koje okuplja glinska slikarska kolonija, nikako nije želio propustiti zamjenik Sisačko – moslavačke županice Boro Rkman.

– Umjetnost ne poznaje nacionalnost, pa me posebno raduje što je glinska slikarska kolonija Prosvjete izašla iz nacionalnih okvira. Ovakvi događaji na Baniji i Kordunu nažalost su rijetkost i baš zato trebamo ih itekako njegovati. Susreti umjetnika ovdje u Glini prožeti su pozitivnom atmosferom, stječu se nova poznanstva i učvršćuju prijateljstva. Previše smo kontaminirani nedavnom prošlošću i svakodnevnom politikom koju svatko tumači na način kako njemu odgovara, ne vodeći računa da smo svi ovdje suočeni s istim problemima koje samo zajednički možemo prevazići – smatra Boro Rkman.

V. Jurišić

U Dardi održana jubilarna likovna kolonija Đola 2013

Rekordan broj umetnika

Na jubilarnoj 10. koloniji učešće uzelo četrdesetak samoukih i akademskih slikara iz Hrvatske i Srbije 

Likovna radionica Petar Dobrović, koja deluje u sklopu SKD Prosvjeta Pododbor Darda, i ove je godine bila domaćin desetoj likovnoj koloniji “Đola 2013”. Iz godine u godinu ova likovna kolonija okuplja sve veći broj slikara pa je na dvodnevnoj jubilarnoj desetoj koloniji učešće uzelo četrdesetak afirmisanih samoukih i akademskih slikara iz gotovo cele Hrvatske i susedne Srbije.

Likovna kolonija desetog saziva počela je uobičajenim ležernim druženjem domaćina i umetnika te retrospektivom izložbe slika sa prijašnjih kolonija koja je upriličena u zgradi bivše srednje škole u Dardi. U ime domaćina prisutnima se obratio Mirko Marković, predsednik SKD Prosvjeta Pododbor Darda.

– Sticajem okolnosti ovogodišnja kolonija događa se na stogodišnjicu od prve samostalne izložbe velikog baranjskog slikara Petra Dobrovića čije ime nosi likovna radionica. Nakon pet kolonija napravili smo i prigodnu monografiju pa se nadamo da ćemo ukoričiti i radove drugih kolonija, tim više jer smo od ove godine prepoznati i na razini države, rekao je Marković.

Da je darđanska likovna kolonija postala merilo vrednosti likovnog stvaralaštva, dokazuje i to da je ista u prethodnih devet saziva iznjedrila preko četiristo radova različitih senzibiliteta, tema i tehnika, i okupila preko osamdeset slikara različitih po kulturnom nasleđu.

Kako su sazivi jedan za drugim odmicali, likovni opus postajao je sve zreliji likovno, poetski i koloristički. Uz retrospektivu izložbe slika sa prijašnjih kolonija prisutni su imali prilike pogledati i stari film iz serije “Slikari i vajari” Radio televizije Srbije u kojem profesor Lazar Trifunović nadahnuto govori o slikarstvu Petra Dobrovića, a nakon projekcije filma održan je i okrugli stol o slavnom slikaru na kojem su govorili profesor Petar Matić, autor monografije “Likovna kolonija Petar Dobrović Darda: 2004-2009”, Zvonko Pejnović, likovni kritičar, i kao specijalni gost Žana Gvozdenović, muzejski savetnik u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu u okviru kojeg se nalazi i galerija Petra Dobrovića.

U odnosu na prethodne klasične likovne kolonije ovogodišnja je po broju učesnika i eminentnih gostiju prijatno osveženje i svakako iskorak napred, a da je tome tako svedoči i podatak da su to po prvi put prepoznali i Ministarstvu kulture RH.

Iako su vremenske (ne)prilike malo pokvarile potpuni kolorit rane jeseni u Baranji to nije sprečilo umetnike da uz pomoć kistova, boja i štafelaja dočaraju te motive

Zoran Popović

Naučni skup u Dalju posvećen srpskom književniku

Preteča Crnjanskog i Krleže

Jaša Ignjatović, koji je 16 godina živeo u Dalju, postavio je temelje modernoj književnosti na čitavom južnoslovenskom prostoru

Kulturno-naučni centar Milutin Milanković u Dalju organizovao je dvodnevni međunarodni naučni skup posvećen 150-toj godišnjici od dolaska Jakova Jaše Ignjatovića u Dalj. Jedan od najznačajnih srpskih književnika, tvorac realističkog društvenog romana, koji je rođen u Sentandreji 1822. godine, a umro 1889. godine u Novom Sadu, boravio je u Dalju punih 16 godina. Iako je takođe živeo u Budimpešti i Beogradu, u Dalju je Ignjatović proveo najduži i najplodonosniji deo svog života.

– U tom periodu je objavio svoje najznačajnije romane kao što su “Čudan svet”, “Vasa Rešpekt”, “Večiti mladoženja”, “Trpen spasen”, “Uveo listak” i mnogo pripovedaka, kaže  Đorđe Nešić, direktor KNC-a “Milutin Milanković”, dodajući kako je cilj skupa upravo da osvetli taj daljski period njegovog stvaralaštva.

– Jakov Ignjatović je bio i vrlo strastven polemičar, politički angažovan u doba velikih revolucija 1848. godine i borbe za autonomiju  unutar Austro-ugarske monarhije. Za života je bio obožavan i potcenjivan, a umro je u jednoj vrsti izolacije jer je, nakon što se razišao sa vodstvom Srba u Vojvodini, napadan kao mađaron.

Prema Nešićevim rečima daljski period Ignjatovićevog života ostao je pokriven velom tajanstvenosti jer se nagađalo od broja godina provedenih u Dalju do toga da li je tamo uopšte bio. Sada se pouzdano zna da je Jakov Ignjatović u Dalju živeo od 1863. do 1879. godine.

– Ovih 16 godina je dešifrovano tek zahvaljujući Živojinu Boškovu, jednom od istraživača srpske književnosti. Kao čovek odrastao u gradu, a nakon što se razveo sa prvom ženom i razišao sa političkim vodstvom, Ignjatović se skrasio u Dalju tako što je prvo bio pravni zastupnik patrijaršijskog dobra Karlovačke patrijaršije, a kasnije advokat. Pošto se sprijateljio sa veleposednikom Nedeljkovićem koji mu je nakon smrti ostavio 14 jutara vinograda i nekoliko desetina jutara zemlje, Jakov Ignjatović se na čuđenje svih bavio vinogradarstvom, zemljoradnjom i stočarstvom, i to vrlo uspešno, podseća Nešić.

– Period koji je proveo ovde on je iskoristio da od lokalnih ljudi pokupi karaktere i likove za svoja dela. Mnogo neprimećenih Daljaca šeta Jakovovim knjigama pod drugim imenima i prezimenima. Mnogo daljskih pejzaža stoji obučeno u neke drugačije nazive. Jašina sva dela vrve Daljem i on je  iz Dalja crpio sve ono što je najbolje, ističe magistar Srđan Orsić iz Dalja.

– Jakov Ignjatović je jedan od rodonačelnika tematike grada u književnosti srpskog realizma. On je pisac evropskog formata sa ogromnim književnim idejama, sa poetičkom svešću koja je bila ispred njegovog vremena. Zato mnogi kritičari u neposrednim godinama posle Ignjatovićeve smrti nisu razumevali njegova dela na pravi način. Tek kasnije, a pogotovo danas, mi vidimo da je on pisac koji je u 19. veku s pravom nosio epitet srpskog Balzaka, pisac koji je prepoznao život, osobine, psihologiju i mentalitet ljudi svog vremena na potpuniji i originalniji način nego što je to bilo ko pre i posle njega u srpskoj književnosti mogao da prepozna, rekao je Maksimović.

– On nije samo postavio temelje srpskom realizmu nego modernoj književnosti na čitavom južnoslovenskom prostoru, jer na književnom delu Jakova Ignjatovića mnogi pisci su temeljili svoj književni rad, naprimer Miloš Crnjanski u srpskoj i Miroslav Krleža u hrvatskoj književnosti, i otuda je njegovo delo danas aktuelnije nego ikada, smatra Maksimović.

Po njegovim rečima, književna kritika je jedinstvena u tome da je roman “Večiti mladoženja” iz 1878. godine najpotpunije i najcelovitije Ignjatovićevo delo.

Međunarodni naučni skup o Jakovu Ignjatoviću organizovan je u saradnji sa Maticom srpskom iz Novog Sada i Srpskim kulturnim društvom Prosvjeta iz Zagreba te uz finansijsku podršku Ministarstva kulture RH.

Skup su pozdravili predsednik Matice srpske Dragan Stanić i predsednik SKD “Prosvjeta” Čedomir Višnjić, a u njegovom radu su učestvovali eminentni profesori sa univerziteta u Zagrebu, Beogradu, Nišu, Kragujevcu, Novom Sadu i Banja Luci. U spomen na Jakova Ignjatovića, ispred zgrade nekadašnje veroispovedne škole u Dalju koju je 1906. godine podigao patrijarh Georgije Branković, a u koju će uskoro biti preseljena daljska Narodna knjižnica, postavljen je pano sa osnovnim informacijama o velikom srpskom književniku. U sklopu naučnog skupa upriličeno je i književno veče Mirka Demića, književnika iz Kragujevca.

Dragana Bošnjak

Predavanje o Vladanu Desnici u Karlovcu

Odnos pisac – intelektualac 

U organizaciji Kulturno informativno obrazovnog centra ( KIOC) “Lukijan Mušicki”, Vijeća SNM-a Karlovca i Centra za civilne inicijative, u gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić, održana je tribina pod naslovom: “Desničina slika intelektualca”. Gost tribine bio je prof.dr.sci. Dušan Marinković, šef Katedre za srpski i crnogorski jezik na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Ova tribina bila je svojevrsna uvertira ovogodišnjim, osmim po redu, Desničinim susretima što su održani od petka do nedjelje na Sveučilištu u Zadru i u Kuli Stojana Jankovića u Islamu Grčkom. Ovogodišnji Desničini susreti održani su pod naslovom-“Intelektualac danas”.

– Želim aktualizirati ono što je bio Vladan Desnica u svoje vrijeme, u kontekstu oznake intelektualca s jedne i pozicije njegovog vlastitog razumijevanja tog pojma – s obzirom na razumijevanje što je to intelektualac kao neka tradicijska slika o etičkoj upitanosti čovjeka. Možemo vidjeti koliko je taj pojam postao više ironijsko-cinična situacija osporavanja primarnog značenja, različito od onog što je na početku mišljeno kao pojam intelektualca – kazao je prof. Marinković.

M. Cimeša

•  

Stogodnjak (183)

4. 10. – 11. 10. 1913: i dalje se utvrđuje šteta od nevremena koje je, petnaestak dana ranije, pogodilo Petrinju i njezinu okolicu. Tim je povodom gradsko poglavarstvo izdalo proglas i u njemu i ovo: “U cijelom gradu nema niti jedne stambene, a ni gospodarske zgrade pod krovom. Bijeda je neopisiva, a glad neizbježiva. Šteta iznosi preko 5.000.000 kruna. Građanstvo se  još nije oporavilo od silne štete prouzročene potresom u oktobru 1909. godine, a već ga je evo snašla nova nesreća na žalost daleko i daleko veća od one prouzročene potresom. Da narod i blago ne pogibaju od gladi, potrebna je brza pomoć. Kraljevska zemaljska vlada naredbom svojom od 27. septembra 1913. broj 65.545 dozvolila je sabiranje milodara za stradalo žiteljstvo grada Petrinje za vrijeme od tri mjeseca. Poznavajući vaše rodoljublje, uslobođuje se ovo poglavarstvo obratiti na vas sa molbom da, kako vi sami, tako i u krugu naših prijatelja i znanaca, sabirete prinose za naše stradalnike…”

* u Austriji nestali srpski patrijarh Lukijan Bogdanović još nije pronađen. U međuvremenu mnoge novine se bave brojnim teorijama o nestanku. U zadnje vrijeme ipak prevladava ona o – samoubojstvu. Zašto bi si patrijarh oduzeo život? Neki peštanski listovi tvrde da je posrijedi – nesretna ljubav! I s tim u vezu dovode i operetnu primadonu Ilku Palman, rastavljenu groficu Kinski. Na sve to očitovala se sama grofica, izjavivši u Pešti, gdje je nakratko doputovala iz Beča: “Točno je, poznavala sam patrijarha. A prvi put sam ga vidjela na peštanskoj željezničkoj stanici, pod gotovo romantičnim okolnostima. Ne poričem da me nije njegova pojava upravo zanijela. Kad sam kasnije ušla u vlak za Suboticu, ušao je za mnom i patrijarh Bogdanović i najljubaznije mi ponudio svoj separatni kupe. U Subotici sam mu, cijeneći njegovu ljubaznost i šarm, kupila jedan karanfil… Mogu vas uvjeriti da sam ga u svemu još svega tri puta u svom životu vidjela…”

* Jovan Banjanin nije više u redakciji Srbobrana. Novosadska Zastava tvrdi da je Banjanin najuren jer je to “zahtijevao barun Škrlec prije nego što se s koalicijom upusti u pregovore”. To je, prema Zastavi, trebala biti mala zadovoljština banu Tomašiću kojem je Banjanin jednom negdje nešto ružno dobacio. Iz Srbobrana odgovaraju da Banjanin doista više nije član njihove redakcije, ali ne zbog političkih pritisaka sa strane, već zbog toga, kako je uostalom i sam Banjanin napisao u Srpskom kolu, “što je došlo do unutrašnjih nesuglasica njega i novog glavnog urednika.”

* Senzacionalna novost! Gramofonske snimke iz balkanskog rata! Najsavršenije do sada snimljene ilustrirane ploče! Vjerna živa reprodukcija događaja s ratišta! Dosad su izašli slijedeći brojevi: ,Božić na bojnom polju’, ‘Hura! Otadžbina zove’, ‘Sastanak Srba i Crnogoraca pod Skadrom’, ‘Crnogorci ulaze u Skadar’, ‘Dolazak kosovskih osvetnika’ (1. i 2. dio), ‘Bitka na Kumanovu’, ‘Pogreb palih srpskih junaka kod Kumanova’, ‘Pad Drinopolja’, ‘Ulaz srpske vojske u Skoplje’, ‘Svečani ulaz kralja Petra II. u Skoplje’…” poručuje trgovina Fišer i Druker u Zagrebu.

Đorđe Ličina