Kult ličnosti

Sunčica Ostoić, Ivana Bago i Olga Majcen Linn

Kustosice su festivala Ekstravagantna tijela koji se od 2007. održava svake tri godine, a bavi se načinima na koje društvo određuje granice normalnog i patološkog, bilo da je riječ o tjelesnosti, izgledu, ponašanju, seksualnosti ili životnom stilu. Ovogodišnja Ekstravagantna tijela, koja su počela 4. listopada a traju do 3. studenoga u Klovićevim dvorima, bave se starošću, dajući kritiku današnjeg društva koje starije osobe percipira kao beskorisne čim izađu iz produktivnog i reproduktivnog lanca. Na temu starosti na festivalu će biti izložena djela Ivana Kožarića, Sanje Iveković, Gorana Trbuljaka, Tomislava Gotovca, Mladena Stilinovića i mlade finske umjetnice Pilvi Takala. Tu je i video-dokument Suzanne Lacy o performansu koji je izvela sa 430 starijih žena, španjolska umjetnica Ana Alvarez-Errecalde prenijela je fotografije naborane kože na odijela u svojevrsnom modnom performansu, dok norveški umjetnik Stahl Stenslie predstavlja projekt “Seksijatrija”.

Ante Lešaja

Sveučilišni profesor iz Zagreba, autor je knjige “Knjigocid – uništavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih” u izdanju Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba, koja je ovih dana predstavljena u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu. Knjiga je iscrpan dosje o vremenu kulturne devastacije i oblik borbe protiv zaborava. Autor Ante Lešaja ovim je rukopisom naročitu pozornost posvetio prikazu šireg konteksta u Hrvatskoj 1990-ih koji je omogućio i tolerirao, čak i podupirao nečasno uništavanje dijela baštine. Opsežan rukopis pedantno obrađuje sve aspekte problema – politički, stručni, povijesni i moralni, kao i sve razine teksta, od fenomena do ideologije, te tako postaje spomenik gluposti jednog vremena. Na beogradskom predstavljanju o knjizi su govorili sam autor, recenzent Božidar Jakšić i Saša Milošević u ime izdavača. Razgovor je moderirala istaknuta povjesničarka Branka Prpa.

Mira Stupica

U povodu 90 godina od rođenja proslavljene kazališne glumice i prvakinje Narodnog pozorišta iz Beograda, u Muzeju Narodnog pozorišta otvorena je izložba pod nazivom “Mira Stupica – glumica veka”. Na izložbi se mogu vidjeti glumičine fotografije iz raznih predstava, od prije Drugog svjetskog rata sve do današnjih dana, dok je igrala u Narodnom pozorištu, Hrvatskom narodnom kazalištu, Zvezdara teatru, Ateljeu 212, a također su izložene neke od nagrada koje je osvajala, poput nagrade “Mića Popović”, “Pavle Vuisić”, Sterijine nagrade… Ljubitelji kazališta podsjetit će se Mirinih velikih uloga: u Marinkovićevoj “Gloriji”, Držićevom “Dundu Maroju” u beogradskom JDP-u, u predstavi Ateljea 212 “Marija se bori s anđelima”, u “Tetoviranim dušama” i mnogim drugima. “Znala sam od prvog trenutka da ću biti glumica. Kada sam imala priliku da to postanem, onda sam znala da sam na pravom mjestu i to je jedino što sam mogla punim srcem i s punom željom da radim, tako da sam zaista voljela svoj posao”, izjavila je Mira Stupica na otvorenju izložbe.

Sandra Vitaljić

Vizualna umjetnica u zagrebačkim Klovićevim dvorima izlaže seriju fotografija pod nazivom “Voljena”, u kojima istražuje patološke devijacije ljubavnih odnosa. Fotografije prikazuju ozljede na tijelu i organima koje su dovele do smrti, a nastale su nakon dugogodišnjeg praćenja novinskih napisa i policijskih izvještaja o ubojstvima u partnerskim vezama. “Dijelovi tijela koji su nekada budili ljubavna i erotska osjećanja – grudi, kosa, lice, usne – ovdje su mrtvi, hladni i oštećeni, a univerzalni simbol ljubavi – prostrijeljeno srce, dobiva sasvim drugo značenje. U trenutku kada voljenu osobu nije više moguće posjedovati, ona biva pretvorena u stvar, neživi objekt koji je moguće odbaciti i tako uništiti izvor boli”, rekla je umjetnica povodom izložbe.

Svetislav Basara

Novi roman renomiranog pisca nazvan “Gnusoba”, satirični prikaz suvremenog srpskog društva, bit će uskoro u prodaji, najavila je beogradska izdavačka kuća Laguna. U romanu Basara prikazuje današnju Srbiju kroz raspravu dva glavna lika o “zaludnom naumu” nekadašnjeg premijera Srbije Zorana Đinđića da u Srbiji zavlada red. Basara je izjavio da je u ovom romanu pokušao kazati apsolutno sve, pa čak i ono što se ne smije reći, ali da nije rekao ni trećinu. “Mnogima će se učiniti da sam baš pretjerao sa pretjerivanjem, ali kada je riječ o stvarima, ljudima i pojavama o kojima pišem, nemoguće je pretjerati”, kazao je pisac.

Giuliano Gemma

Talijanski glumac, poznat po ulozi Ringa u špageti-vesternima, poginuo je u 75. godini u saobraćajnoj nesreći kraj Rima. Rođen 1938. u Rimu, Gemma je filmsku karijeru počeo već sa 18 godina kao kaskader. Krajem 1950-ih statirao je u kultnom “Ben-Huru”, dobio poneku epizodu u talijanskim komedijama i igrao manju ulogu u čuvenom Viscontijevom filmu “Gepard”. Početkom šezdesetih prvi špageti-vestern “Pištolj za Ringa” učinio ga je zvijezdom, nakon čega su slijedili i drugi filmovi istog žanra: “Dugi dani osvete”, “Probušeni dolar”, “Živi ili još bolje mrtvi”, “Arizona Kolt”… Od sredine 1980-ih Gemma je uglavnom nastupao u televizijskim miniserijama, dok mu je posljednji glumački zadatak bila epizoda u filmu Woodyja Allena “Rimu s ljubavlju”.