Knjige spajaju ono što politika razdvaja

Ovo je zaista izuzetan događaj – prvi put nakon raspada Jugoslavije na zagrebačkom Interliberu pojavio se nacionalni štand Srbije. Učestvovalo je dvadeset najznačajnijih srpskih izdavača, dva udruženja, Udruženje profesionalnih izdavača i Udruženje izdavača i knjižara Srbije, koji su predstavili svoja reprezentativna i kapitalna izdanja, ali i savremenu srpsku književnost. Naišli smo na zaista veliko interesovanje i ugodno smo iznenađeni odazivom hrvatske publike, pa se nadamo da će naše gostovanje biti još uspešnije iduće godine – kaže Milena Đorđijević, predstavnica Narodne biblioteke Srbije, izvršnog organizatora prvog službenog gostovanja srpske književnosti u Zagrebu, ostvarenog u suradnji sa srpskim Ministarstvom kulture i informisanja.

Izlaganjem više od dvije tisuće naslova srpskih izdavača, ali iznimno dobro posjećenim predstavljanjima srpskih književnika na Zagrebačkom velesajmu, prošlog tjedna ostvareno je, kako to organizatori ističu, dugo očekivano kulturno povezivanje. Gostovanju su prethodile dugotrajne pripreme u režiji institucija obiju država.

– Pripreme su bile intenzivne, naročito jer je od Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, ali i s hrvatske strane, postojala težnja da se ovaj prostor pre svega poveže kulturno, a kasnije i ekonomski. Pre svega kulturno, jer je kulturni prostor jedan nedeljivi prostor. Umetnost ne može biti ideološki, politički ili na bilo koji način deljiva. To je i uslov kreiranja i opstanka svih naših identiteta. Ideja je to koja je potekla od Ministarstva, a izvršilac je bila Narodna biblioteka Srbije, ali i izdavači koji su joj odgovorno i profesionalno izašli ususret – rekla je Milena Đorđijević, dodavši da je oduševljena prijemom u Hrvatskom.

– Apsolutno nikakvih problema nije bilo. Naprotiv, jako puni ljudi je posetilo štand i pokazalo interesovanje za naše naslove. Tokom sajma veći broj izdavača iz Srbije je došao i bio ovde, da bi u direktnom kontaktu s izdavačima iz Hrvatske dogovorili i unapredili poslovne odnose. Pozitivni odjek i posledice ovog nastupa sigurno će se osećati tokom čitave naredne godine. Isto tako, imali smo i sastanak na kome su učestvovali predstavnici hrvatskog Ministarstva kulture, Ministarstva kulture Srbije, udruženja izdavača i drugi činioci u oblasti knjige i čitalaštva u obe zemlje. To je bila jedna veoma dobra inicijativa, da svi zajedno vidimo na koji način možemo da unapredimo saradnju – poručila je predstavnica Narodne biblioteke Srbije.

Prvi organizirani srpski nastup na Interliberu ima poseban značaj i stoga što hrvatski izdavači već niz godina nastupaju na Beogradskom sajmu knjiga, a u Srbiji posluje i određen broj hrvatskih izdavača. Na primjer, BIGZ je u vlasništvu jednog hrvatskog poduzeća, a VBZ ima i svoje predstavništvo u Srbiji. No, prema riječima Milene Đorđijević, tek će sada književno-izdavačka suradnja Hrvatske i Srbije dobiti pravi zamah. Potvrđuje to i Vuk Vukićević, generalni sekretar Udruženja izdavača i knjižara Srbije (UIKS).

– Izdavači iz Srbije već su duže vreme imali želju i plan da dođu i da imaju kolektivni štand na Interliberu. Ove godine stekli su se uslovi, tako da je Ministarstvo kulture odlučilo da bude pokrovitelj ovog nastupa, a Narodna biblioteka Srbije realizator. Udruženje izdavača i knjižara Srbije je na zajedničkom štandu predstavilo najznačajnija izdanja petnaest izdavača koji su članovi UIKS-a. Impresionirani smo interesovanjem koje je pokazala publika u Hrvatskoj. Praktično nema knjige koja nije naišla na dobar odaziv, a publika je posebno bila zainteresovana za naučna i stručna izdanja te za savremene i nagrađene srpske pisce. Nadam se da je ovo prvi korak i da ćemo imati još bolju saradnju – rekao je Vukićević, osvrnuvši se i na, kako su mnogi naglašavali, nezgodan tajming prvog dolaska srpskih izdavača u Hrvatsku, koju potresa razbijanje dvojezičnih tabli i najava izbacivanja ćirilice iz Vukovara.

– Možemo imati lični stav ili stav izdavača, ali on nije relevantan za odnose Srbije i Hrvatske. To je ipak pitanje državne politike. No jedan nastup kao što je ovaj na Interliberu svakako može dobro da posluži u smanjenju tenzija i unapređenju odnosa. Kamo sreće da imamo više oblika saradnje, onda bi možda i problemi bili u drugom planu. U prvom planu bilo bi ono što je najvažnije, a to je na koji način možemo da sarađujemo u obostranom interesu – poručio je Vukićević.

Početkom suradnje sa službenim Zagrebom, ali i s prvim službenim kontaktima s hrvatskom publikom, iznimno je bila zadovoljna i Milena Đorđijević.

– Ugodno smo iznenađeni prijemom i uspehom za ovih nekoliko dana boravka u Zagrebu. Tako je bilo i srpskim piscima. Centralni događaj svakako je bio dolazak Ljubivoja Ršumovića, koji je dobio veliku pažnju publike i medija. Na Interliberu je takođe bila kulturološkinja Maja Vukadinović, koja je govorila o spektaklima, medijima, fenomenu masovne kulture, što se tiče ne samo Srbije nego i čitavog regiona. Treba spomenuti i okrugli stol koji je imao za cilj da podstakne ekonomske i kulturne veze te olakša saradnju, što nam je i bio cilj – zaključuje Milena Đorđijević.