Kult ličnosti
Edita Karađole
Dramska umjetnica iz Rijeke, dobitnica je nagrade za životno djelo hrvatskoga glumišta koja će joj biti uručena 24. studenoga u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Kako stoji u obrazloženju, Edita Karađole “samozatajna je heroina i umjetnica koja je desetljećima nosila dramski repertoar Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci. Uvijek nova i drugačija, ali podjednako jednostavna, altruistična i dostojanstvena, na sceni i u životu, kreirala je povjerene joj likove na osebujan način, snagom unutarnjeg argumenta, psihološke osviještenosti i duboke proživljenosti iz koje je potom mogla suvereno ulaziti u scenske polemike, iskorake, doskočice, te svaku od svojih uloga, kojih je kroz skoro pola stoljeća bilo više od 150, rastvarati u neslućenoj količini nijansi i značenja, pitanja i odgovora, komičkih i tragičkih naglasaka”.
Corrado Salzano
Talijanski povjesničar umjetnosti, kustos je izložbe “U čast dezertera” koja je nedavno otvorena u Beogradu. Salzano je bio inspiriran pričom prisilno mobiliziranog rezervista Vladimira Živkovića koji je u rujnu 1991. dovezao tenk do tadašnje Savezne skupštine u Beogradu u znak protesta protiv rata. Izložba predstavlja i nastavak istraživanja nevladinih organizacija o antiratnom pokretu u Beogradu tijekom 1990-ih i njegovih unutrašnjih veza i odnosa sa suvremenom umjetnošću i performansom. Projekt “U čast dezertera” predstavlja foto i video-dokumentaciju zajedno s radovima ključnih umjetnika uključenih u građanski protest 1990-ih, kombinirajući video i dokumentarne snimke, demonstracije i performans, umjetničke i neumjetničke objekte.
Vojo Šindolić
Pjesnik i prevodilac iz Dubrovnika, autor je zbirke poezije “Neuspjeli bjegunac” koju je nedavno objavila beogradska izdavačka kuća Levo krilo. O značaju poezije danas Šindolić kaže: “Naravno, postoji velika i drastična razlika kad su u pitanju pjesničke večeri u Americi i Evropi, da i ne spominjem bivšu Jugoslaviju ili današnju srpsku ili hrvatsku književnu scenu. Osamdesetih godina, kada bi Ginsberg priredio pjesničku večer na nekom od fakulteta širom Sjedinjenih Država, okupilo bi se 2.000 studenata, koji bi platili ulaznicu od pet dolara, a isto se dogodilo 1978. godine, kada je Charles Bukowski posjetio rodnu Njemačku. Baš bih volio vidjeti koliki bi se broj rodoljubnih guslara, zgubidana koji ne znaju što bi drugo radili ili penzionera koji su došli dati političko-moralnu podršku i usput popiti pokoju besplatnu čašicu rakije okupio na književnoj večeri Gojka Đoga ili Rajka Petrova Noga a da pri tome moraju platiti ulaznicu od 500 dinara!”
Tina Gverović i Siniša Ilić
Zagrebačko-beogradski umjetnički par 22. studenoga otvara izložbu “Izokrenuta kuća” u galeriji Tate Modern u Londonu, koja traje sve do 9. ožujka. Radove naših umjetnika Tate Modern je otkupljivao ili su oni tamo sudjelovali na skupnim izložbama, no nitko do sada nije imao samostalnu izložbu. Tematizirajući muzeje kao prostor slobode u kojima se ništa ne kupuje, Tina i Siniša naglašavaju: “Živimo u skučenim društvima, u gradovima koji su gotovo u potpunosti privatizirani, gradski trgovi su pretvoreni u kafiće, otvaraju se shopping mallovi i golf centri koji nam se predstavljaju kao mjesta razonode, ali u kojima uvijek nešto moramo naručiti, kupiti, uložiti. Muzej je prostor susreta s idejama, konceptima, stvaranjem, apstrakcijom; prostor neke vrste odmaka, mjesto u kojem se propituje…”
Nebojša Slijepčević
Hrvatski filmski redatelj, autor je filma “Gangster te voli” koji je ovih dana uz značajan interes publike predstavljen na festivalu Slobodna zona u Beogradu. U programu od 50 filmova veliko zanimanje vladalo je i za ostvarenje “Pismo ćaći” Damira Čučića, zatim za austrijski dokumentarni film “Bolesni sjebani ljudi”, za igrani film “(S)kidanje” mladog autora Koste Đorđevića i za izbor iz suvremene kosovske filmske produkcije Vetona Nurkolarija, direktora festivala Dokufest iz Prizrena. Održani su i “Noćni razgovori” na temu “Subverzija i kooptacija”, inspirirani filmom “Sutra” ruskog redatelja Andreja Grijaceva o umjetničkom kolektivu Vojna. Učesnici razgovora usporedili su aktualne revolucionarne prakse s onima iz druge polovine 20. vijeka, kritički nastrojeni prema rezultatima suvremenih “revolucija”, od okupacije Wall Streeta preko Arapskog proljeća do nemira u Turskoj…
Li Jin
Likovna umjetnica, jedna je od desetoro suvremenih kineskih autora čija su djela izložena u Gliptoteci HAZU-a. Sveobuhvatni pogled nameće zaključak da radovi na izložbi odražavaju promjene u kineskom društvu – novi svijet tehnologija, komunikacije i urbani život filtriran kroz osobne mikrosvjetove autora. Dok je u kontekstu globalnog ekonomskog i tehničkog razvoja Kina dosegnula status nedostižnog ideala, percepcija kineske likovnosti ostala je nekako po strani, anakrona i vezana uz tromilenijsko tradicionalno naslijeđe. Ova izložba produbljuje taj površni doživljaj likovnosti i pokazuje da je Kina u likovnom smislu jednako napredna koliko i njezina industrija te da je usklađena s globalnim umjetničkim strujanjima.