Balkan prolaz

Iznenađenje

Izbor kandidata Samoopredjeljenja Spenda Ahmetija za gradonačelnika Prištine najveće je iznenađenje drugog kruga izbora na Kosovu, dok rezultati pokazuju i da je DPK Hašima Tačija najveći gubitnik izbora, jer je izgubio Gnjilane, Uroševac, Vitinu i Lipljan i, naravno, Prištinu. Prvi put nakon 14 godina gradonačelnik Prištine neće biti iz redova Demokratskog saveza Kosova. Novoizabrani gradonačelnik glavnog grada Kosova Spend Ahmeti izjavio je odmah po objavljivanju rezultata izbora kako na posao namjerava dolaziti javnim prijevozom i kako će prodati skupi automobil iz mandata njegovog prethodnika. “Održat ćemo naša obećanja koja smo dali tokom predizborne kampanje. Prodat ćemo Audi Q7, borit ćemo se protiv korupcije, riješit ćemo problem snabdijevanja vodom i sredit ćemo infrastrukturu grada”, rekao je Ahmeti. Kosovski analitičari promjenu vlasti na Kosovu ocjenjuju kao “izborni zemljotres”, javlja Al Jazeera, prenoseći izjavu Leona Malazogua iz Demokratije koji je rekao: “Ovo je možda jedan od ključnih trenutka kada se vlast mijenja u sedam najvećih gradova. U šest je promijenjena vlast i dobila je stranka koja je bila u opoziciji.” Premijer Kosova Hašim Tači nakon svega je rekao da su građani demonstrirali političku i demokratsku emancipaciju.

Srpska

Prvi preliminarni rezultati Središnjeg izbornog povjerenstva Kosova (SIP) pokazuju da je Građanska inicijativa Srpska pobijedila u većinski srpskim opštinama Gračanici, Novom Brdu, Ranilugu, Klokotu i Partešu, javljaju agencije. Srpska je pobijedila i u Sjevernoj Mitrovici, gdje je njen kandidat za gradonačelnika Krstimir Pantić odmah po objavljivanju preliminarnih rezultata za Tanjug izjavio kako je pobjedom Srpske u Kosovskoj Mitrovici “pobijedila politika Vlade Republike Srbije, kao i država Srbija”. “Pobjeda u devet općina na Kosovu osigurava borbu za očuvanje Kosova i Metohije u sastavu Srbije”, rekao je on, dodajući da će njihovi načelnici dosljedno sprovoditi politiku Vlade Srbije na Kosovu. Ovim je, prema njegovim riječima, potpuno postalo jasno da Srbi jedino priznaju Vladu Republike Srbije i da žele s njom surađivati i ubuduće. Tanjug prenosi i kako je Pantić rekao da je kao gradonačelnik spreman razgovarati sa svima kojima su Kosovska Mitrovica i njeni građani u srcu, koji žele raditi na dobrobit svih građana, naravno, uz uvjet “da podržavaju politiku Vlade Republike Srbije, da budu okrenuti ka Beogradu, a ne ka Prištini”.

Propast

Pregovori kojima prvaci bosanskohercegovačkih vodećih stranaka pokušavaju deklarativno iznaći rješenje za pomak s mrtve točke ka neophodnim ustavnim promjenama, kojima bi se napokon ukinula ustavna diskriminacija nacionalnih manjina, još jednom su propali. Nakon sastanka u Pragu, propao je još jedan pokušaj da se pronađe model implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine”, koja bi i pripadnicima romske i jevrejske manjine u BiH omogućila kandidiranje za najviše državne funkcije. Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava je naložio BiH da iz Ustava i Izbornog zakona te zemlje ukloni odredbe koje predstavnicima nacionalnih manjina onemogućuju izbor u državno Predsjedništvo i Dom naroda parlamenta BiH, te da je primjena te presude jedan od ključnih uvjeta da BiH ostvari napredak na putu ka evropskim integracijama. Kako javljaju bh. mediji, nije postignut ni dogovor o izboru delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, iako je ranije evropski komesar za proširenje Štefan Füle, pun optimizma, izjavio da je načelni dogovor o tom pitanju već postignut. Rezigniran, komesar Füle izjavio je nakon sastanka u Pragu: “Mogu reći da smo se dogovorili o mjestu narednog sastanka.”

Prekrajanje

Bugarska ultradesničarska stranka Ataka usvojila je i u državnom parlamentu predstavila deklaraciju kojom zahtijeva nova prekrajanja granica u regiji, to jest prisvajanje teritorija Srbije i Makedonije koje naseljavaju Bugari. Agencija Fokus navodi da je u deklaraciji Atake navedeno kako je mnogo Bugara ostalo van granica Bugarske nakon potpisivanja, kako navode, “ponižavajućeg Nejskog mirovnog ugovora 1919”. “Srbija i Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija ne mogu biti pravni sljedbenici Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Ujedinjene nacije nisu prihvatile Srbiju kao nasljednika Jugoslavije, dok Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija nije ni međunarodno priznata pod svojim ustavnim imenom. Teritorije odvojene od Bugarske po Nejskom mirovnom ugovoru trebalo bi ponovo pripojiti matici”, navodi se u deklaraciji, a prenosi Fokus. Ataka, koja zagovara ideju stvaranja “velike Bugarske”, smatra da bi ovo pitanje trebalo riješiti prije nego što Srbija otpočne pregovore o pridruženju EU-u. “Velika Bugarska” bi, prema projekcijama ovih ultranacionalista, predstavljala ujedinjenje svih Bugara u jednu državu. Pritom, oni Bugarima smatraju sve južnoslavensko stanovništvo na području između rijeke Dunav i Stare planine, regije oko Sofije, Vranja, Pirota i Niša, u dolinama rijeke Morave, sjevernoj Trakiji, dijelovima istočne Trakije i skoro cijeloj Makedoniji, iako je velik dio ovog stanovništva ustvari srpske i makedonske nacionalnosti.

Ilija

Ilija Jurišić, ratni član Operativnog štaba Stanice javne bezbjednosti Tuzla, osuđen je u ponovljenom postupku na 12 godina zatvora pred Odjeljenjem za ratne zločine Specijalnog suda u Beogradu jer je, kako je navedeno u obrazloženju presude, “naredio napad na kolonu vojnika bivše Jugoslovenske narodne armije u Tuzli 1992”. Ovo je za Jurišića – koji se zbog srčanih problema i bolničkog liječenja u Tuzli nije pojavio na sudu – druga prvostupanjska presuda, jer mu je prvu kaznu, kojom je bio osuđen također na 12 godina, ukinuo Apelacioni sud, naloživši ponavljanje suđenja pred novim sudskim vijećem. Jurišić, prema riječima sudije, i nije bio obavezan prisustvovati izricanju presude, koja je izazvala burne reakcije sa obje strane Drine. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić je ovim povodom izjavio kako “pravosuđe Srbije pokušava izjednačiti agresora i žrtvu i, prije svega, svojoj javnosti ponuditi neku njihovu istinu o napadu snaga tzv. JNA na Tuzlu”. Na ranijem suđenju sud je utvrdio da je Jurišić kriv jer je, suprotno dogovoru o mirnom povlačenju između tadašnje SR Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, kao dežurni Operativnog štaba SJB Tuzla naredio napad na kolonu vojnika JNA koja se povlačila iz kasarne Husinska buna 15. maja 1992. godine riječima: “Na vatru odgovori vatrom.” “Ilija Jurišić u Beograd je dolazio po pravdu i uredno se tri godine odazivao svim sudskim pozivima. On nije morao iz Tuzle da dolazi u Srbiju, jer Srbija nema nikakvo pravo da dela na teritoriji Bosne i Hercegovine”, rekao je Jurišićev odvjetnik Đorđe Dozet novinarima ispred Specijalnog suda, prenosi FTV. I na ovu presudu Jurišić i Tužilaštvo za ratne zločine imaju pravo uložiti žalbu Apelacionom sudu u Beogradu, koji će donijeti konačnu odluku u tom slučaju. U napadu na kolonu JNA u Tuzli 15. maja 1992. poginuo je najmanje 51 vojnik, njih oko 50 je ranjeno, a uništen je i veći broj sanitetskih vozila.