Kult ličnosti

Oliver Frljić

Autor je predstave “Nebožanska komedija” u Starom teatru u Krakovu koja je uoči premijere – zabranjena. Predstava se bavi odnosom Poljaka prema Židovima u Drugom svjetskom ratu, a ravnatelj ju je skinuo, prema riječima Frljića, nakon napada u jednom desničarskom dnevnom listu. O sličnim teškoćama koje je imao radeći u Beogradu i Splitu redatelj kaže: “U Ateljeu 212 bilo je odbijanja dijela glumaca jer su imali ideoloških neslaganja s predstavom Zoran Đinđić, ali je tadašnji ravnatelj Kokan Mladenović stao iza projekta i nije popustio pritiscima. Kao i u Krakovu, na Splitskom ljetu je ravnatelj Milan Štrljić Bakhe odlučio zabraniti. Nakon čekić-revolucije u Vukovaru, nakon treninga za puč na Dan sjećanja, nakon referenduma koji želi legitimirati pravo većine da obespravi manjinu, ne znam što mogu očekivati s projektom o obitelji Zec, koji ću raditi u Rijeci početkom iduće godine.”

Nedžad Mulaomerović

Arhitekt koji je radio na rekonstrukciji sarajevske Vijećnice, zapaljene za vrijeme opsade Sarajeva 1992. godine, jedan je od sudionika festivala “Sarajevo, ljubavi moja”, koji je nedavno održan u Beogradu. Festival je osmišljen kroz različite kreativne discipline koje bi trebale predstaviti suvremenu sarajevsku kulturnu scenu Beograđanima, a glavne teme bile su arhitektura, dizajn i film. O obnovi Sarajeva govorilo se na tribini “Obnova i zaštita”, kulturna scena predstavljena je nizom debata, a svakoga dana prikazivani su filmovi mladih i neafirmiranih sarajevskih autora. “Tema našeg festivala je dijalog dva grada, dvije energije i dva ugla gledanja na restauraciju naslijeđa”, rekao je Ivan Lalić, organizator festivala.

Borivoj Dovniković Bordo 

Naš renomirani karikaturist, ilustrator, autor crtanog filma i suradnik “Novosti” nedavno je bio glavni gost na Cipru, u Nikoziji i Limassolu, u sklopu priredbi koje su bile posvećene animiranom filmu, u organizaciji ciparskog ogranka ASIFA-e, Međunarodne asocijacije animiranog filma. Organizirani su izložba Bordinih grafičkih radova (karikatura, ilustracija, stripova i originalnih crteža iz animiranih filmova) i forum pod nazivom “Osnovno u animaciji od prošlosti do danas”, na kojem je Bordo govorio o Zagrebačkoj školi animiranog filma i svom stvaralačkom radu. Na forumu su također nastupili gosti iz Portugala, režiser Abi Fejo i profesorica historije animacije Marina Estela Graça, dok je Cipar predstavljao Yiorgos Tsangaris, znameniti animator i voditelj Međunarodnog festivala animiranog filma, koji je ovog ljeta na Cipru doživio svoje 12. izdanje.

Miloš Crnjanski 

Obilježavanje 120 godina od rođenja velikog pisca odvija se ovih dana u Studentskom kulturnom centru u Beogradu, gdje se održava serija tribina pod nazivom “Dnevnik o Crnjanskom” i izložbe uz pomoć Zadužbine i Legata Miloša Crnjanskog. U razgovorima je istaknuto kako je Miloš Crnjanski svojom biografijom “jedna od najintrigantnijih ličnosti svoga vremena. Njegova sudbina bila je upečatljiva i stradalnička, a književni opus obilježio je južnoslavensku književnost i dao joj neponovljiv pečat. Od Velikog rata i Dnevnika o Čarnojeviću, preko Lirike Itake, Priča o muškom, do Seoba i Romana o Londonu, paralelno se mijenjaju mjesta boravka, provlače se tragovi i motivi autobiografskog. Lakoća bilježenja svijeta, sa najdubljim reminiscencijama i refleksijama intimističkog, u bilo kojoj formi pisanja umjetnika, čine vanvremenu os ove književnosti”.

Milčo Mančevski

Makedonski filmski redatelj, autor filma “Prije kiše”, koji već 25 godina živi u Americi, nedavno je dao intervju portalu Akuzativ. O Jugoslaviji Mančevski kaže: “Ja sam rastao u zlatno vrijeme Jugoslavije, ali sam otišao prije nego što je sve otišlo bestraga. Bio je to jedan stabilan sistem, možda previše stabilan. Zajednica nije bila ni prevelika ni premala, taman da bi mogla da dobro funkcionira. Bila je to po mnogo čemu uspješna zemlja i imao si na koga da se ugledaš, na Ivu Andrića, na Krešimira Ćosića. Na koga da se ugledaju današnja djeca? Iz Jugoslavije sam otišao zato sto je sistem bio korumpiran. Džaba su mi bile sve nagrade kad nisam imao veze. Na žalost, vidim da se ta dominacija sitne i krupne korupcije nije uopće promijenila posle raspada Jugoslavije. Čini se da nije uopće bitno kako se zove ideologija koja je na vlasti, partijska poslušnost i korupcija duha još uvijek dominiraju.”

Milorad Pavić

Kineska izdavačka kuća Shanghai Translation Publishing House objavila je čak tri različita izdanja romana “Hazarski rečnik” Milorada Pavića, a za 2014. godinu najavila je još pet naslova tog pisca. Kineski čitaoci, mediji i kritika oduševljeno su prihvatili “Hazarski rečnik”, koji posljednjih godina doživljava slavu na Dalekom istoku – osim na kineski, preveden je i na indonežanski, korejski, japanski, mongolski, tajvanski i vijetnamski jezik. “Divljenje za književnika Milorada Pavića raste globalno”, naveo je internacionalni kineski radio GB Times. Tri kineske verzije “Hazarskog rečnika” predstavljaju 102. prijevod te knjige, koja je do sada objavljena na 36 jezika.