Kult ličnosti
Tatjana Tolstaja
Ruska književnica otvorila je 19. Sajam knjiga u Puli. Do 15. prosinca Sajam će ugostiti više od 200 književnika, povjesničara, publicista, urednika, nakladnika i novinara na 80 događaja, dok će više od 15 tisuća naslova izložiti 250 hrvatskih i stranih izdavača. Direktorica sajma Magdalena Vodopija ustvrdila je na svečanosti otvorenja kako je Sajam izrastao iz grada koji “živi nekim čudnim životom”, dodavši: “Nekada pomislim da je on nevidljivi grad Itala Calvina ili u zrcalu Mirka Kovača. U tom zrcalu vidim sajam čudnih individualaca, koji je otvorio svoja vrata kao što to čini i grad Pula. Zato Puljanima i pulskim čitateljima posvećujem ovaj Sajam.”
Slaven Tolj
Dubrovački vizualni umjetnik u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti predstavlja svoju izložbu pod nazivom “Citius, altius, fortius” (“Brže, više, jače”). Polazeći od načela profesionalnog sporta, Tolj nas suočava s inicijativom “Srđ je naš!” koja se nastojala suprotstaviti projektu gradnje golf terena na Srđu, jedinoj slobodnoj površini za buduće urbanističko širenje grada. Koristeći konture golfera u prirodnoj veličini pored određenih eksponata i stvarne golf loptice porazbacane u izložbenom prostoru, Tolj preobražava statičnu atmosferu muzejskog postava u karikiranu mrežu društvenih odnosa. Tom intervencijom prostor muzeja pretvoren je u teren za golf, čime i sportski moto izložbe “Brže, više, jače” poprima novo i kritičko značenje.
Balša Brković
Pisac iz Podgorice i predstavnik nove crnogorske književnosti, autor je novog romana “Plaža Imelde Markos” koji je nedavno izašao iz tiska. Književna kritika kaže da novi Brkovićev roman donosi nepretencioznu priču o jednoj noći, zapravo jednom noćnom putovanju, “o jednoj od onih potraga u kojima nađete više nego što ste tražili”. Autor o svom romanu kaže:
“Želio sam da priču o jednoj mogućoj svakodnevici ispričam na način koji nije uobičajen, niti opterećen dnevnopolitičkom retorikom. Ipak, to je angažirana priča, priča o našem vremenu, o krizi koja postaje opravdanje za sve i solidarnosti koje je sve manje.” Nakon bestselera “Privatna galerija” (2002., četiri izdanja) i “Paranoja u Podgorici” (2010., tri izdanja), “Plaža Imelde Markos” treći je Brkovićev roman koji će, kako autor najavljuje, biti zaokružen romanom “Ponoć na Lenjinovom bulevaru”.
Ivo Brešan
Renomirani pisac i autor hvaljenih kazališnih komada (“Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja” i drugih) napisao je prije desetak godina roman “Država Božja 2053” kojega se danas, u vrijeme nove ofenzive klerikalne desnice, na indikativan način prisjeća: “U Crkvi je uvijek postojao krug ljudi koji su prikriveno manipulirali masama i pokušavali vladati njima. U vrijeme kada je roman nastao to je osobito došlo do izražaja, kada je Crkva – umjesto da se bavi evanđeljem – djelovala kao još jedna stranka na političkoj sceni. Tada sam došao na ideju da napišem fantastičan roman, čistu konstrukciju mašte po načelu što bi bilo, kad bi bilo. Priznajem da je moja vizija u stanovitom smislu pretjerivanje, ali pretjerivanje je u književnosti najbolji način da se dođe do istine. A ta je u ovom slučaju da je ponašanje Crkve u suprotnosti s Isusovim učenjem, na koje se poziva. Nakon izlaska knjige don Živko Kustić doslovce je napisao: ‘Roman upozorava na tri realne opasnosti koje prijete Crkvi: 1. Da ona manipulira državom, 2. Da država manipulira njom i 3. Da unutar nje naraste klerikalizam koji će potisnuti vjeru.'”
Dušan Spasojević
Mladi dramski pisac, autor je scenarija za film “Odumiranje” koji je ovih dana premijerno prikazan u Beogradu. Scenarij je nastao prema istoimenom Spasojevićevom dramskom komadu koji je uz nagrade i pohvale izvođen u Ateljeu 212. Film, koji je režirao Miloš Pušić i u kojem igraju prvorazredni glumci Boris Isaković, Jasna Đuričić, Dara Džokić, Emir Hadžihafizbegović i drugi, govori o životu u udaljenom planinskom selu čiji žitelji polako stare i izumiru, dok njihovi potomci po svaku cijenu žude za gradskim životom. Sav u elegičnim tonovima, izvanredno snimljen i vrsno odglumljen, “Odumiranje” je film, ocjenjuje kritika, koji gledatelje neće ostaviti ravnodušnima.
Zrinjka Glovacki Bernardi
Jezikoslovka iz Zagreba, autorica je zapažene knjige “Agramer – rječnik njemačkih posuđenica u zagrebačkom govoru” koja je nedavno predstavljena javnosti. U knjizi je sakupljeno više od 3.000 riječi i fraza koje su do Zagreba stigle preko jedne od varijanti bavarsko-austrijskih narječja. Autorica, koja je strastveno prikupljala germanizme “na izdisaju”, na promociji je govorila o različitim razdobljima u povijesti germanizacije zagrebačkog govora – od osnutka slobodnoga grada Zagreba, kada je njemački jezik bio neutralni doprinos multikulturalnosti jezika i društva, do onih perioda kada je, pod utjecajem politike, taj jezik poistovjećivan s državnim neprijateljem. Knjiga će biti intrigantna i mlađim stanovnicima Zagreba, kao i stručnoj publici, svjesnoj bogatstva koje globalizacija polako istjeruje iz jezika.