Balkan prolaz
Filipidis
Uhićenje “kontroverznog” grčkog biznismena i bivšeg direktora grčke Poštanske štedionice Angelosa Filipidisa u Turskoj izazvalo je pravu pometnju u balkanskim financijskim krugovima, osobito u Crnoj Gori, u kojoj Filipidis i dalje aktivno posluje sa svojom tvrtkom First Financial Consulting d.o.o. Kako piše grčki list “Kathimerini”, a prenose podgoričke “Vijesti”, najmanje su tri biznismena umiješana u šemu pronevjere propale grčke državne Poštanske štedionice, tijekom koje je davanjem loših kredita “nestalo” pola milijarde eura, a tragovi pronevjere vode i do Crne Gore. Prema navodima “Vijesti”, crnogorske vlasti dostavile su grčkim kolegama informacije o osobi za koju se vjeruje da umiješana u skandal sa oko 500 milijuna eura kredita danih bez garancija, tijekom kojeg je uhićen i bivši akcionar First Financial banke u Podgorici – spomenuti Angelos Filipidis, koji još uvijek čeka izručenje Atini. Filipidis je nakon uhićenja izjavio da je nevin i zatražio ubrzanje procesa “kako bi što prije dokazao svoju nevinost”, no neimenovini istražitelji na koje se poziva “Kathimerini” tvrde da su na njegovim tajnim računima u stranim bankama pronašli 14 milijuna eura. Grčki list piše da tamošnje vlasti pokušavaju utvrditi tokove novca u Crnoj Gori jer su im crnogorski zvaničnici dostavili informacije o jednoj od ovih osoba “za koju se vjeruje da je igrala ključnu ulogu u slučaju”.
Janićijević
Dimitrije Janićijević, 35-godišnji odbornik u Skupštini općine sjeverna Kosovska Mitrovica i član Samostalne liberalne stranke, ubijen je prošloga tjedna ispred svoje kuće u tom gradu. Regionalne agencije prenose kako je u Janićijevića, pošto je izašao iz vozila, pucalo za sada nepoznato lice, koje je najvjerovatnije ispalilo pet ili šest metaka iz automatskog oružja. Motiv ovog zločina još nije poznat, a istragu vode pripadnici Kosovske policije. Janićijević je, kako navode agencije, u više navrata do sada izbjegao atentat, jer su pod njegovim automobilom ranije već nekoliko puta pronalažene eksplozivne naprave. Bio je vlasnik trgovine u Mitrovici i kandidat za gradonačelnika na posljednjim izborima u tom gradu.
Pregovori
Srbija slavi historijski početak zvaničnih pristupnih pregovora s Evropskom unijom koji će, prema najavama briselskih birokrata koji su raširenih ruku dočekali visoku delegaciju iz Beograda, biti naročito fokusirani na odnose između Srbije i Kosova, što je i definirano 35. poglavljem pregovora. Pod osobitom prismotrom bit će i procesi reformiranja pravosudnog aparata, policije, te provedbe osnovnih prava. Nakon sastanka u Bruxellesu, Evropska komisija će sastaviti izvještaj na osnovu kojeg će Vijeće Evrope donijeti odluku o zvaničnom otvaranju pregovora. U rečenom 35. poglavlju okvir predstavlja obvezujuća klauzula prema kojoj Srbija, prije nego postane punopravna članica EU-a, mora potpisati pravno obvezujući sporazum s Kosovom. “To je potpuno novo i jedinstveno poglavlje i do sada se nije pojavilo u praksi proširenja EU-a. Naši sugovornici za to poglavlje su i Evropska komisija – Evropska vanjskopolitička služba koju čine suradnici Štefana Fülea i baronese Ashton koji su do sada učestvovali u normalizaciji odnosa”, rekla je šefica pregovaračkog tima Srbije s EU-om Tanja Miščević za B92.
Eskiviranje
Ni posljednji pokušaj parlamenta Bosne i Hercegovine da napokon riješi sprovedbu presude Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH” nije urodio plodom. Podsjetimo, Sud u Strasbourgu donio je 22. decembra 2009. Odluku u korist Derve Sejdića i Jakoba Fincija, kojom je naložio BiH da iz Ustava i Izbornog zakona otkloni diskriminatorne odredbe prema nacionalnim manjinama. Štoviše, bosanskohercegovački parlamentarci su izjašnjavanje o amandmanima na Ustav – koji se, prema presudi, moraju usvojiti – jednostavno eskivirali. Jedino do čega su došli je zaključak da će se pregovori po ovom maratonskom pitanju nastaviti, u skladu s dogovorima čelnika vodećih političkih stranaka u zemlji, prebacujući tako svu odgovornost, ali i ovlasti, iz domene primjene osnovnih ljudskih prava u domenu dnevne politike. U tom kontekstu, izjava zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta Denisa Bećirovića kako će parlamentarci sebi “ostaviti još 20 do 30 dana” da pokušaju “pronaći rješenje koje će povesti BiH u smjeru euroatlantskih integracija” zvuči vjerodostojno kao da ju je izrekao usred skeča Montyja Pythona, a ne državnoga parlamenta, pa makar se radilo o državi Bosni i Hercegovini.
Šakali
Tužiteljstvo za ratne zločine Srbije predložilo je Višem sudu u Beogradu da pripadnike paravojne jedinice “Šakali” osudi na zatvorske kazne od pet do 20 godina zatvora zbog ratnih zločina izvršenih nad najmanje 120 albanskih civila na teritoriji opštine Peć 1999. godine. Tanjug javlja kako je zamjenik tužitelja za ratne zločine četiri sata čitao svoju završnu riječ, tražeći da se Toplica Milovanović, Ranko Momić, Milojko Nikolić, Siniša Mišić i Dejan Bulatović osude na po 20 godina zatvora, zbog zločina protiv civila, opisanih u optužnici. Još je tražio da se optuženi Abdulah Sokić i Srećko Popović osude na po 15 godina, a Slaviša Kastratović, Boban Bogićević, Radoslav Brnović i Veljko Korićanin na kaznu od pet do osam godina. Sve njih optužnica tereti da su počinili zločine nad više od 120 civila albanske nacionalnosti u selima Ćuški, Zahacu, Pavljanu i Ljubeniću travnja i svibnja 1999., pokazavši, kako je rekao tužitelj, “izuzetnu bezobzirnost i surovost”. Ovu zločinačku grupu predvodio je Nebojša Minić zvan Mrtvi, koji je tokom bjekstva preminuo od AIDS-a u Argentini.
Šakali 2
Ovih se dana očekuje i izricanje presude pred Apelacionim vijećem Tribunala u Den Haagu za pet visokopozicioniranih političara i jugoslavenskih vojnih zvaničnika koji su se žalili na presude za ratne zločine nad kosovskim Albancima 1999. godine. Riječ je o bivšem potpredsjedniku vlade Savezne Republike Jugoslavije Nikoli Šainoviću, zatim generalima Vojske Jugoslavije Nebojši Pavkoviću i Vladimiru Lazareviću, te bivšem načelnika štaba MUP-a Srbije na Kosovu Sretenu Lukiću. Svi su 2009. osuđeni nepravomoćno za ratne zločine nad kosovskim Albancima tijekom sukoba 1999. U njihovom društvu bio je i načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Dragoljub Ojdanić, koji je osuđen za pomaganje i podstrekivanje deportacija i prisilnog preseljenja albanskog stanovništva na Kosovu na 15 godina zatvora, s tim što je u međuvremenu odustao od žalbe, nakon čega je pušten na slobodu nakon odsluženja dvije trećine kazne. U presudi je navedeno da se “radilo o namjernim aktivnostima (…) koje su prouzrokovale odlazak najmanje 700.000 kosovskih Albanaca s Kosova u kratkom vremenskom periodu od kraja ožujka do početka lipnja 1999”, prenosi Balkanska istraživačka mreža, napominjući da su se svi optuženi izjasnili kao nevini, tražeći da budu oslobođeni.