Intrigator

Predsjednika operirao njemački kirurg

Spasitelj iz Münchena

Nije Ivo Josipović prvi hrvatski političar koji se nije zadovoljio razinom i kvalitetom hrvatskog zdravstva. Tuđman, Račan, Hebrang, Šprem – svi su oni u nekom trenu potražili pomoć u inozemstvu

Puno više negoli o nekim starim i drastičnim sukobima interesa u kojima se zatekao Ivo Josipović, javnost se ovih dana imala priliku informirati o jednom dubioznom medicinskom aranžmanu za liječenje predsjednika RH. Kao što je poznato, kirurški zahvat na oku potonjeg izvršio je dr. Milomir Ninković iz Münchena pro bono, navodno, kao njegov osobni prijatelj, a sve ostale troškove pokrio je HZZO.

Drugim riječima, posrijedi je privatna medicinska usluga za čiju je provedbu iskorištena javna infrastruktura, što taj slučaj čini dosta uspješnim primjerom javno-privatnog partnerstva. Neki su glasovi tome protivni, doduše, tvrdeći da se radi o gruboj zloupotrebi javnog zdravstva, i da Josipović nije smio na taj način tretirati ukupni sustav, nego mu svoj zdravstveni problem u cijelosti prepustiti ili otići Ninkoviću na privatnu obradu bez populističkog dekora.

Ali to bi značilo da bi hrvatski predsjednik preočito dao prednost inozemnom zdravstvu, a ne domaćem. Ninković je ipak, budimo precizni, njemački liječnik, dok to što ima naše ime i prezime služi tek kao paravan za reklamne svrhe. Ivo Josipović naprosto je htio iskoristiti najbolje od dvaju aspekata priče: efekt kao da on sam ima povjerenje u hrvatski sustav i mogućnost izbora glasovitog privatnog liječnika s istaknutom pozicijom na svjetskom tržištu.

Uostalom, nije on prvi hrvatski političar koji se nije zadovoljio razinom i kvalitetom hrvatskog zdravstva. Tuđman, Račan, Hebrang, Šprem – svi su oni u nekom trenu potražili pomoć u inozemstvu. Što i ne bi bio toliki problem da u međuvremenu nisu aktivno ili pasivno sudjelovali u rušenju domaćeg sustava. Jer, oni najbolje znaju kakav je država gazda i što točno treba napraviti da bi bila upravo takav.

Kao odjek te prakse, razliježe se proteklih dana i čudovišno dirigirani krah javnog Imunološkog zavoda. Na stvari je druga strana jednog te istog kompleksa problema: treba obezvrijediti i uzurpirati javno zdravstvo i druga javna dobra kako bi se uspostavila totalna privatna kontrola utjecaja i ostvarilo neumjereno bogaćenje pojedinaca. A u toj projekciji definitivno nema mjesta za jednakost svih, niti za sve ima kirurgije i krvnih derivata.

Igor Lasić

  •  

Junački ustaše

Obilježavanje 436. godišnjice turske opsade utvrde Gvozdansko kod Dvora u organizaciji Hrvatskog žrtvoslovnog društva i Koordinacije braniteljskih udruga Grada Zagreba proteklo je u znaku skandalozne izjave Vlade Marića, izaslanika predsjednika Ive Josipovića, koji je ustvrdio da su branitelji Gvozdanskog “ovdje junački odolijevali u tri događaja – 1578., 1941. i 1991. godine, i to Turcima, Vlasima, velikosrbima, četnicima, partizanima i drugima”.

Osim što se ozbiljno poigrao historijskim činjenicama, Marić je tako podijelio stav velikog broja desničarskih Hrvata da Srbi (ili, po njima, Vlasi) ne mogu biti “dobri momci”, bili oni četnici ili partizani. Savez antifašističkih boraca i antifašista uputio je oštro protestno pismo predsjedniku Josipoviću. “Podsjećamo vas, predsjedniče, da su partizani 1941., a od 1942. pripadnici narodnooslobodilačke vojske Hrvatske, oslobodili Hrvatsku od nacifašističkih okupatora te su bili cijenjenim i bitnim dijelom pobjedničke koalicije u Drugom svjetskom ratu”, poručili su borci, očekujući Josipovićevu reakciju povodom “nemilog istupa njegovog izaslanika”.

– Gvozdansko je kao ustaško uporište osvojeno nakon 12 sati borbe 26. decembra 1941. godine – kaže za “Novosti” partizanski i poratni rukovodilac Adam Dupalo, ističući da je, zbog pucnjave po noći, bila jedna civilna žrtva, dok su ostali izginuli u selu ili području prema Divuši i Dvoru bili ustaše.

– Mještani su bili neutralni, nekoliko njih je bilo u partizanima – dodaje Dupalo koji je, kako se sjeća, u Gvozdanskom marta 1942. održao svoj prvi politički govor.

Dok Savez boraca protestira kod predsjednika zbog govora njegovog izaslanika, možemo se zapitati koji je smisao slanja izaslanika na kojekakve opskurne skupove, ali i zašto reagiranje Saveza boraca nije sadržavalo i opasku o tome što su 1941. bili Gvozdansko i Zrin, još jedno tadašnje ustaško uporište koje se slavilo na komemoraciji.

Nenad Jovanović

  •  

Kratko & jasno

Srđan Milaković, zamjenik gradonačelnika Vukovara

Leci su kampanja HDZ-a

Nema sumnje da iza letaka stoje HSP Ante Starčević i HDZ. Leci su samo uvod u kampanju koju grade na nacionalističkoj retorici putem razdvajanja na nacionalnoj liniji

Kako komentirate letke koji su se pojavili u poštanskim sandučićima Vukovaraca, kojima se optužuje gradonačelnik Željko Sabo da štiti srpske interese?

Ti leci su pre svega vid manipulacije na način da opredele udruženja na hrvatska i srpska. Od starta postoji pogrešna pretpostavka da su hrvatska udruženja oštećena, za razliku od srpskih, što je u potpunosti netačno. Pogrešna su razmišljanja autora letaka da srpska udruženja nisu jednako kvalitetna kao udruženja većinskog naroda i da srpskim udruženjima ne pripada pravo na sredstva za njihove aktivnosti.

Koliko je riječ o početku prljave predizborne kampanje?

Nema sumnje da iza letaka stoje HSP Ante Starčević i HDZ, jer su se takvim izjavama potvrđivali na konferencijama za štampu. Oni jednostavno nastoje pred građanima opravdati svoje odbijanje usvajanja budžeta Grada Vukovara, kao i kompletan smer kojim vode gradsku politiku. Jer, nemoguće je da je glavni problem to koliko novca dobiva NK Vuteks Sloga, kada je celi budžet Grada Vukovara oko 150 miliona kuna. Leci su samo uvod u kampanju koju oni grade na nacionalističkoj retorici putem razdvajanja na nacionalnoj liniji.

Autorima letaka smeta i što Vukovar stipendira studente koji studiraju u Srbiji?

Grad Vukovar stipendira sve svoje studente. Do lani stipendiranje se odnosilo samo na studente koji studiraju u Hrvatskoj, no uspeli smo da izlobiramo stipendije i za studente, dakle građane Vukovara, koji studiraju u Srbiji. Tako se od tekuće akademske godine financiraju stipendije za ukupno 400 studenata, među kojima 40 studira u Srbiji, a desetak u Bosni i Hercegovini.

Kako gledate na prijevremene izbore?

Prevremeni izbori, koji će se verovatno održati u maju, biće nepotrebno odmeravanje odnosa snaga. Reč je pre svega o velikom problemu za Grad Vukovar, jer će proći još osam do devet meseci do konstituisanja novog gradskog veća. Otvaraju se time i mnogi problemi funkcionisanja celog grada, jer neće biti gradonačelnika nego će poverenik odrađivati nužne poslove, pa će to biti čisto vegetiranje.

Mirna Jasić

  •  

Pregovori oko HŽ Carga zapeli na kontroli tržišta

Rumunji žele monopol

Kako “Novosti” doznaju od izvora upoznatog s tijekom pregovora, rumunjski Grampet htio bi preuzeti HŽ Cargo pod uvjetom da mu Vlada neslužbeno obeća da će prijevoz tereta biti liberaliziran samo formalno, ali ne i stvarno

Tko više zna o privatizaciji HŽ Carga, mogao bi se zapitati znatiželjnik koji prati izjave dvojice ministara u iznimno važnim resorima, financijaša Slavka Linića i prometnika Siniše Hajdaša Dončića.

“Nemam pozitivnih odgovora vezano uz ponude u privatizaciji HŽ Carga i očito je da će Vlada sama morati podnijeti teret određenih rješenja u Cargu”, izjavio je Linić gostujući početkom tjedna na Hrvatskom radiju, da bi odmah iz ministarstva Hajdaša Dončića stigao odgovor kojim se nastoji opovrgnuti Linićeva izjava.

U njemu kažu da su pregovori s rumunjskim Grampetom tek prekinuti i kako bi ovog tjedna trebali biti nastavljeni: “U nastavku pregovora s rumunjskim partnerima trebao bi se postići dogovor o određenim pojedinostima ugovora i ispunjavanju uvjeta za preuzimanje tvrtke, kako s rumunjske, tako i s hrvatske strane, u okvirima dane ponude. Očekuje se da bismo do kraja mjeseca mogli imati konačni odgovor vezan uz privatizaciju HŽ Carga.”

No situacija nije tako jednostavna, niti će se o njoj moći čitati u ugovoru, bude li konačno potpisan i Grampet preuzme HŽ Cargo. Kako “Novosti” doznaju od izvora upoznatog s tijekom dosadašnjih pregovora, a koji je zamolio da ostane anoniman, ključni uvjet za preuzimanje HŽ Carga od strane rumunjskog tajkuna Gruije Stoice je taj da, unatoč zakonskoj obvezi liberalizacije prijevoza tereta u željezničkom prometu, što jest dio pravne stečevine Europske unije, do te liberalizacije ne dođe faktično, nego da ostane formalna, kao i do sada. U prijevodu, nakon što bi Grampet preuzeo HŽ Cargo, Vlada bi se neformalno morala pobrinuti da niti jedna druga tvrtka ne dobije dozvolu za poslovanje u željezničkom teretnom prometu u jednom dužem vremenskom razdoblju.

Kako tvrdi izvor “Novosti”, Hajdaš Dončić je svjestan da se “to tako radi”, ne samo u Hrvatskoj, ali se pretpostavlja da za takvo obećanje ne može dobiti podršku ostatka Vlade, a čujemo što o tome misli Slavko Linić, za kojeg su pregovori s Rumunjima propali. Tek su iza tog pitanja osiguravanja tihog državno sponzoriranog monopola za rumunjskog kupca ona sekundarna, poput radnih mjesta oko 930 radnika, sudske tužbe protiv HŽ Carga, neupisane nekretnine i oko 800 milijuna kuna državnih garancija za kredite.

Uza sve to, u sindikatu HŽ Carga cijelo vrijeme protestiraju protiv toga da se pregovara samo s Rumunjima, iako je češki AWT, koji se ranije smatrao najizglednijim kupcem, iz pregovora izašao jesenas. Jesu li oni tražili iste garancije zaštite od konkurencije kakve bi voljeli dobiti Rumunji, nije poznato. No postavlja se i pitanje o tome što je učinjeno s HŽ Cargom kada svi tvrde da je, osim ranije nagomilanog duga, prijevoz tereta željeznicama u Hrvatskoj profitabilan. Ukoliko Rumunji ipak pristanu na kupovinu HŽ Carga, hoće li Hajdaš Dončić moći priznati što im je sve obećao mimo papira?

Josip Jagić

  •  

Otpisana dopisništva

Odluka ravnatelja HRT-a Gorana Radmana o ukidanju 11 dopisništava (u Karlovcu, Koprivnici, Novoj Gradiški, Sisku, Virovitici, Metkoviću, Požegi, Slavonskom Brodu, Županji, Gospiću i Krapini), zbog koje bi oko 50 zaposlenih moglo ostati bez posla, naišla je na osude velikog dijela javnosti, pojedinih stranaka, gradonačelnika nekih od spomenutih gradova i strukovnih organizacija novinara. Gašenje se opravdava restrukturiranjem i reorganizacijom, no riječ je o potpunoj centralizaciji HRT-a, negiranju Zakona o HRT-u i ugovora HRT-a s Vladom, po kojem taj javni medij ima velike obaveze u regionalnom programu.

Dubiozno je objašnjenje HRT-a da će ukidanju dopisništava prethoditi raspisivanje natječaja za dopisnike, do kojeg će svi zainteresirani za ta mjesta proći obuku za osposobljavanje za rad u skladu sa zahtjevima suvremene multimedijske tehnologije.

– To je potpuno nejasno, valjda misle da će budući dopisnici, a vjerojatno će biti riječ o samo jednom čovjeku u županiji, proći obuku za snimatelja i montažera kako bi time postali video-novinari – komentar je našeg sugovornika iz redova zaposlenika HRT-a.

Ukidanje dopisništava omiljen je posao šefova: još prije tri godine ukinuta su ona u Ljubljani i Beogradu, a početkom ove godine u Sarajevu i Mostaru. Prvo je stradala regija, ali se troši u dalekim zemljama.

– Po logici štednje, prvo bi trebalo ukinuti dopisništvo u Washingtonu. No postavlja se pitanje, ako se restrukturiranje već treba provesti, što je s onih 36 ljudi koji su zaposleni otkad je mandat preuzeo Radman, i to u pravnoj, financijskoj i savjetodavnoj službi. HRT nije računovodstvena kuća, a na meti restrukturiranja su, posve nelogično, oni koji stvaraju program – kaže naš sugovornik.

Iako bi proces ukidanja dopisništava trebao početi 1. svibnja i završiti do 1. kolovoza, doznajemo da HRT i njegov ravnatelj nemaju nikakav program zbrinjavanja novinara koji će sasvim sigurno ostati bez posla, a bez toga ne bi trebalo ni ići u racionalizaciju poslovanja.

Dragan Grozdanić

  •  

Katran & perje

Odlučna poruka europarlamentarca Kataloniji

Zreli za Stiera

EU više ne gleda blagonaklono na projekte odcjepljenja ili prekrajanja granica, jer je ova metoda bila upotrebljiva isključivo u razaranju socijalističkih tvorevina. Stoga su Katalonci, barem što se Hrvatske tiče, prdnuli u čabar

Pismena zamolba Katalonije službenom Zagrebu za skromnu pomoć pri organiziranju referenduma o neovisnosti – odbijena je. Hrvatski političari, koji se dvadesetak godina poput gljivica hrane ideologijom nezavisnosti, neprestano uspaljuju fetiš nezavisne države i svakodnevno ističu kako je u RH bolje nego u tamnici naroda, istovremeno vrlo dobro znaju gdje konja treba vezati. EU više ne gleda blagonaklono na projekte odcjepljenja ili prekrajanja granica, jer je ova metoda bila upotrebljiva isključivo u razaranju socijalističkih tvorevina. Da se i ne govori o tome koliko bi kompliciranje odnosa s jednom članicom EU-a moglo donijeti glavobolje. Stoga su Katalonci, barem što se Hrvatske tiče, prdnuli u čabar.

Premijer Zoran Milanović, koji je oko Nove godine bajao da je danas stanje zasigurno bolje nego u SFRJ, nije našao shodnim odgovoriti na pismo katalonskog predsjednika Artura Masa. SDP-ovi EU-parlamentarci buljili su u pod kada su ih novinari zapitali o ovoj temi. No zato je dojučerašnji radikalni desničar, analitičar složenih međunarodnih odnosa, povijesnih procesa i zastupnik u Evropskom parlamentu Davor Stier (HDZ) dao odlučnu izjavu.

“Za razliku od bivše Jugoslavije, koja nije bila temeljena na demokratskim vrijednostima te je onemogućavala pravo hrvatskog naroda da slobodno izrazi svoju političku volju, Španjolska je nakon pada frankizma na demokratski način i širim političkim i društvenim konsenzusom odredila sadašnje ustavno uređenje. U tom kontekstu, smatramo da u Kraljevini Španjolskoj postoji dovoljno zrelosti za pronalazak adekvatnog odgovora na to pitanje, u skladu s demokratskim načelima”, istaknuo je Stier, za kojeg se ne sumnja u dobru upućenost glede raspada Jugoslavije, pošto je u to vrijeme živio u Argentini.

Njegova kolegica Dubravka Šuica nesretnicima je također uputila poruku: “Vjerujem da će Španjolska naći demokratsko rješenje kako bi i Katalonci bili zadovoljni.”

Kataloniji je djelomičnu podršku ipak uputila Ruža Tomašić, što će zacijelo mnogo značiti tamošnjem napaćenom narodu i FC Barceloni. Podsjetimo, unitaristički Atletico Madrid s jednakim brojem bodova prati Barcu na čelu Primere, dok se frankistički Real približio na tri boda zaostatka.

Petar Glodić