Balkan prolaz

Prokletstvo

Ranko Krivokapić, predsjednik crnogorskog parlamenta, tijekom službenoga posjeta Pragu poručio je, referirajući se na situaciju na Krimu, kako su “balkanska iskustva i prokletstvo sličnosti jugoslavenskih naroda previše svježi da ne bi upućivali na jake strahove i opreznost u vezi događaja u Ukrajini”. Prethodno je Vlada Crne Gore osudila “otvoreno kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine i agresiju ruskih oružanih snaga”, priključujući se tako zaključcima Vijeća Europe. I u saopćenju Vlade Crne Gore povlači se paralela s raspadom Jugoslavije: “Imajući u vidu tragična iskustva iz nedavne prošlosti prilikom raspada Jugoslavije, Crna Gora sa posebnim senzibilitetom, sa žaljenjem i zabrinutošću prati razvoj situacije u Ukrajini.” Crnogorski vicepremijer i ministar vanjskih poslova Igor Lukšić je, prenoseći ukrajinskoj veleposlanici u svojoj zemlji stav Vlade, rekao kako rješenje aktualne krize u Ukrajini “isključivo mora biti zasnovano na konstruktivnom unutrašnjem dijalogu i principima međunarodnog prava” i kako “upotreba oružanih snaga ne može biti put rješavanja problema”. Lukšić je tom prigodom istaknuo važnost povlačenja ruskih oružanih snaga u vojne baze.

Četnici

Već u prvim danima nakon eskalacije krize u Ukrajini pojavile su se informacije o stranim dobrovoljcima, okupljenima radi podrške ruskoj okupaciji Krima. Među ostalima, na Krimu se pojavila i grupa dobrovoljaca koji se predstavljaju kao “Četnički pokret iz Srbije”. Beogradska televizija B92 objavila je dio razgovora s predstavnikom tog pokreta Stevanom Vukojevićem, koji je objasnio kako su četnici “uspostavili kontakte sa kozacima i Rusima” koji su, kako je rekao, “u BiH i Krajini ratovali na srpskoj strani”, tvrdeći kako suradnja postoji od tada, te da ih spajaju “tradicija i pravoslavlje”. “Nas niko ne naoružava. Oni su ljudi otišli ako su prošli carinu i granicu, nisu mogli da nose oružje, je l’ tako? Oni su otišli tamo. Oni mogu da rade humanitarni karakter, da pomažu stanovništvu, jer tamo je nastao kaos”, izjavio je Vukojević, a prenio B92. Prema navodima beogradske televizije, lider četnika na Krimu je Milutin Mališić, koji je 2000. godine kao član takozvane Oslobodilačke srpske armije bio dio grupe kojoj je suđeno za navodnu pripremu atentata na Slobodana Miloševića. Mališić je, navodi dalje B92, tijekom tog procesa jedini oslobođen, a njegovo će se ime u javnosti ponovno pojaviti tek 12 godina kasnije, kada je s grupom svojih istomišljenika išao u Preševo s namjerom da sruši spomenik pripadnicima OVPBM-a.

Raspuštanje 

Makedonski parlament je raspušten, a vanredni izbori su najavljeni za 27. travnja. Tako je prošloga tjedna jednoglasno odlučilo makedonsko Sobranje, otvarajući mogućnost da parlamentarni izbori, koji su redovno trebali biti održani na ljeto 2015., budu održani zajedno s drugim krugom predsjedničkih izbora u toj zemlji. Prvi krug predsjedničkih izbora bit će održan 13. travnja. Kako prenose skopski mediji, inicijativu za raspuštanje Sobranja pokrenula je Demokratska unija za integraciju, albanska manjinska stranka u vlasti, koja se, kako se navodi, protivila prijedlogu glavne stranke u vlasti VMRO-DPMNE-a da se Đorđe Ivanov ponovno kandidira za predsjednika. Vladajući VMRO-DPMNE i oporbeni Socijaldemokratski savez Makedonije prihvatili su inicijativu DUI-ja. Kako navodi agencija Makfaks, u obrazloženju prihvatanja raspuštanja Sobranja iz VMRO-DPMNE-a su rekli da “prihvataju izbore zato što je Makedonija demokratska država u kojoj demokratiju nose građani”. Iako je podržala inicijativu, oporba smatra kako je sukob vladajućih stranaka fingiran i kako je riječ o scenariju dogovorenom prije nekoliko mjeseci, prema kojem se tražio bilo kakav razlog za raspisivanje izbora, inače trećih prijevremenih parlamentarnih izbora u Makedoniji u proteklih od šest godina. “Sumnjamo da će izbori biti fer i demokratski”, poručuju iz oporbenog bloka.

Tufik 

Tufik Softić, novinar iz Berana, dobio je odlukom Vlade Crne Gore status štićene ličnosti. Kako prenosi Beta, Vlada je Softiću dodijelila zaštitu nakon objavljene procjene Agencije za nacionalnu sigurnost da bi njegova bezbjednost “mogla biti ugrožena”. Povjerenstvo za praćenje istraga neriješenih slučajeva napada na novinare i ubojstva zatražilo je ranije od ministra policije Raška Konjevića da Softiću omogući policijsko obezbjeđenje i maksimalnu zaštitu za njega i njegovu porodicu. Za ovakvu odluku, Vladi Crne gore trebalo je skoro punih sedam godina – napadi na Softića traju još od 2007., kada je pretučen ispred obiteljske kuće u Beranama. U međuvremenu mu je na kuću bačena i bomba, a do danas nijedan slučaj napada na njega nije rasvijetljen.

Prosvjedi 

Gotovo je, barem za sada, s blokadama glavnih sarajevskih prometnica, iako su predstavnici prosvjednika koji već više od mjesec dana izlaze na ulice glavnog grada Bosne i Hercegovine najavili kako će nastaviti s prosvjedima. Podsjetimo, prosvjedi u Sarajevu i drugim bh. gradovima traju od početka drugog mjeseca, otkada je nekoliko kantonalnih vlada podnijelo ostavke, a među glavnim zahtjevima prosvjednika su socijalna pravda i smjena Vlade Federacije BiH. Odluka prosvjednika o selidbi s ulica na trotoare donesena je nakon što je sarajevska policija prvi put od početka prosvjeda zabranila blokadu prometa. Inicijalna energija prosvjeda preusmjerena je na plenume koji zasjedaju u nekoliko gradova BiH i na kojima se formulira konačna lista zahtjeva vladajućim partijama.