Kult ličnosti

Boris Dežulović

Jedan od najboljih novinara iz ovog dijela Evrope, dobitnik je ovogodišnje novinarske nagrade European Press Prize u kategoriji najboljeg komentara. Nagradu je dobio za tekst “Vukovar: spomenik mrtvom gradu u prirodnoj veličini” objavljen u tjedniku “Globus” 19. studenoga 2013. povodom godišnjice pada Vukovara. Nagradu mu je u Londonu dodijelio međunarodni žiri u kojem sjede urednici iz nekih od najuglednijih medijskih kuća, poput Reutersa, “Le Mondea”, “El Paisa” i “Jyllands-Postena”. Boris Dežulović jedan je od osnivača “Feral Tribunea”, a od 2000. stalni je kolumnist “Globusa”. Komentator je “Jutarnjeg lista”, “Slobodne Dalmacije”, sarajevskog “Oslobođenja” i ljubljanskog “Dnevnika”.

Antun Gustav Matoš

Svečanom akademijom u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu obilježena je stogodišnjica smrti velikog pjesnika. Tom prilikom istaknuto je da bi trebala zaživjeti obnova Matoševe spomen-kuće u Tovarniku, kao i digitalizacija njegove literarne baštine. Rečeno je da je Matoš živio uronjen u svoje vrijeme, da je prije svega bio pjesnik u svemu što čini njegovo voluminozno djelo i da je, iako je godinama bio izvan Hrvatske, uvijek bio pjesnik Hrvatske. I novinski tekstovi u povodu obljetnice spominju kako je Matoševo domoljublje ponekad isticano a ponekad prešućivano, već prema političkim prilikama. U tom smislu, navodimo Matoševu rečenicu koja je također desetljećima bila prešućena, a napisana je 1912. u prilog srpskim borcima u Prvom balkanskom ratu i borbi protiv Turaka: “Naša braća ulaze u rat složni s lozinkom: Balkan balkanskim narodima, noseći na bajunetama novu eru, eru slobode i slobodnog, samoupravnog federalizma…”

Filip Hameršak

Povjesničar iz Zagreba, autor je knjige “Tamna strana Marsa”, podnaslovljene “Hrvatska autobiografija i Prvi svjetski rat”, koja dominira hrvatskim štandom na međunarodnom sajmu knjiga u Leipzigu. Središnja tema sajma je Prvi svjetski rat, pa će biti predstavljen i zbornik “Prvi svjetski rat u tekstovima suvremenih autora iz Hrvatske, Srbije i cijele Evrope”, zatim “Veliki rat: Prvi svjetski rat u zrcalu srpske književnosti i novinarstva” autorice Gordane Ilić Marković, kao i knjiga “Achtung! Achtung! Hier spricht der Krieg” njemačkog autora Inga Langnera. Prvim svjetskim ratom bave se i knjige “Proust u Veneciji, Matoš u Mlecima” Milane Vuković Runjić, “Rod” Miljenka Jergovića i nova izdanja Ive Andrića. Niz autorica i autora iz Hrvatske uključen je u program izbornice Alide Bremer “Fokus Südosteuropa”, s posebnim naglaskom na zemlje Jugoistočne Europe, Lihtenštajn i Švicarsku.

Vlatko Stefanovski

Legendarni gitarist i vođa nekadašnje kultne grupe Leb i sol, objavio je novi album “Seir”, prvi nakon 11 godina (od albuma “Kula od karti”), na kojem se nalazi deset novih pjesama čiju muziku, tekstove, aranžmane i produkciju potpisuje sam Vlatko. Stefanovski je do sada objavio 14 albuma, među kojima su “Krushevo”, “Treta majka”, “Sarajevo”, “Live in Belgrade” i druge. Nastupao je diljem svijeta i svirao s vrhunskim izvođačima kao što su Tommy Emmanuel, Stochelo Rosenberg, Gibonni, Jan Akkerman, Theodosii Spassov, Stefan Milenković, Kudsi Erguner, Bojan Z., Manu Katche, Tony Levin i drugi. Stvarao je glazbu za film, teatar i balet, a također je nastupao s brojnim orkestrima i ansamblima kao što su London Symphony Orchestra, MDR Leipzig Symphony Orchestra, Monte Carlo Philharmonic Orchestra i drugi.

Vera Chytilova

Velika autorica češkog novog vala umrla je u Pragu u 85. godini. Tijekom duge i plodne karijere snimila je na desetine filmova, a vrhunac je ostvarila u kasnim šezdesetima, kada je čehoslovački film vrio. Nastavila je raditi i nakon devedesetih: u 77. godini snimila je posljednji igrani film, izvrsnu komediju “Ugodne uspomene”. Bila je redateljica “ženskog rukopisa”, zanimali su je pozicija žene, njezin značaj i mjesto u društvu. Uz značajne filmove kao što su “Ivančice”, “Jedemo voće rajskog vrta”, “Kataklizma” i “Dvorska luda i kraljica”, Vera Chytilova bila je i filmski modernist na tragu Godarda ili, kako kažu njezini kolege, “njezin rad bio je veličanstvena ceremonija, puna elegancije i ženske bistrine”.

Hanif Kureishi

Nagrađivani književnik kojeg je časopis “Times” uvrstio među pedeset najvećih britanskih pisaca od 1945. do danas, predavač kreativnog pisanja na londonskom univerzitetu Kingston, izjavio je nedavno za “Independent” da su takvi tečajevi čist gubitak vremena, a da je većina studenata koji ih pohađaju skroz netalentirana: “Većina mojih studenata naprosto ne zna da ispriča priču. Znaju da pišu rečenice, ali nemaju pojma kako da priču razviju i ispričaju do kraja, a da pritom nitko ne umre od dosade. Pisati nije lako, a znati pisati velika je vještina. Sposobnost kreativnog pisanja usvaja se polako: tek nakon otprilike tri godine studenti počinju da se bude, a nakon pet počinju nešto i da shvaćaju o pisanju.” Na pitanje može li nekoga tome naučiti, autor nagrađivanog romana “Buddha iz predgrađa” odgovorio je: “Mislim da ne.”