Milanković uskoro u udžbenicima

Ova izložba je dio kampanje za uvrštenje Milutina Milankovića u školske udžbenike u Hrvatskoj, rečeno je na otvorenju izložbe o ovom značajnom naučniku koji je, između ostalih dostignuća, objasnio ledena doba, smislio najtočniji kalendar ikad i prije bilo kakvih svemirskih istraživanja izračunao prosječnu temperaturu Marsa.

– Milanković je čovjek čije ime nose krateri na Mjesecu i Marsu, po njemu se zove jedna od najvećih nagrada na području klimatologije, ima “svoj” asteroid, pa sigurno može biti inspiracija hrvatskim učenicima da se posvete znanosti. Zbog toga je važno da se o njemu zna nešto više. Nažalost, do sada je bio zanemaren, a stoji uz bok Nikoli Tesli, Ruđeru Boškoviću i Andriji Mohorovičiću – rekao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović otvarajući izložbu u zgradi svog ministarstva.

– Milanković bi već u narednoj školskoj godini mogao biti uvršten u srednjoškolske udžbenike koji su pred štampanjem – dodao je ministar.

Na potrebu da se Milanković uvrsti u udžbenike ukazao je i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac.

– Kada već Milanković ima svoje mjesto na Mjesecu i Marsu, red je da ga ima i u Hrvatskoj. Nadamo se da će imati svoje mjesto u znanstvenoj simbolici i znanstvenom sazviježđu u Hrvatskoj, kada ga već ima u međunarodnom – rekao je Pupovac i izrazio nadu da će se Milankovićevo djelo, osim na fakultetima, naći i u nastavnim programima za srednje i osnovne škole. Podsjetio je da su zbog turbulentnih promjena 1990-ih preskočeni i mnogi drugi naučnici i umjetnici.

– Umjetnička i naučna imena koja dijele Hrvatska i Srbija zahtijevaju još veći stupanj odgovornosti nego kada pripadaju samo jednoj ili drugoj strani – rekao je Pupovac, dodavši da je ministarstvo ovim potezom poslalo poruku kako u hrvatskom naučnom i obrazovnom programu ima mjesta za čovjeka koji je najznačajniji naučnik s prostora bivše Jugoslavije.

Sekretar Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Ivan Gušić, rekao je da ako Milankovića nema u školskim, ima u fakultetskim udžbenicima, jer se bez njega ne mogu zamisliti brojne naučne grane.

– Ako bismo, makar fragmentarno, htjeli govoriti o njegovom radu, onda bi nam trebao najmanje jedan cjelodnevni simpozij, a ako bismo htjeli doista raščlaniti njegova znanstvena dostignuća, to bi mogao biti jedan jednosemestralni kolegij. Na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu nismo daleko od toga – objasnio je Gušić.

– Milanković je za sebe uvijek govorio da je Srbin, ali je cijenio sva tuđa postignuća, pa i hrvatske naučnike – dodao je Gušić, ističući da je njegov rad iz 1916. godine, unatoč tadašnjem ratu, podržao JAZU.

Izostavljanje Milankovića iz srednjoškolskih udžbenika Gušić je opravdao time što u nastavnim planovima ne postoji predmet geologije, a značajnim je ocijenio i obnovu Milankovićeve rodne kuće u suradnji hrvatske i srpske vlade.

– Ime Milutina Milankovića i njegove teorije zasigurno bi bile previše za osnovnoškolce, ali za njega mjesta mora biti u gimnazijskim programima – rekao je šef Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović.

Otvorenju izložbe prisustvovali su otpravnica poslova ambasade Srbije u Zagrebu Bosa Prodanović, aktivisti srpskih organizacija i poštovaoci Milankovićevog lika i djela. Izložba koju je organizirao SNV na inicijativu Đorđa Nešića, direktora daljskog Kulturno-naučnog centra “Milutin Milanković”, bit će postavljena i u zgradi HRT-a, a onda i u više obrazovnih institucija u Zagrebu i Hrvatskoj, kako bi se Milanković i njegovo djelo približili mladim generacijama.

Puno priznanje rada tek 1970-ih

Astronom, klimatolog, matematičar, geofizičar, izumitelj, graditelj, spisatelj, univerzitetski profesor i akademik Milutin Milanković rođen je u Dalju 1879., a umro je u Beogradu 1958. godine. Smatra se utemeljiteljem teorije ledenih doba, jer je matematičkom teorijom klime definirao tri ciklusa koji suštinski utječu na promjenu klime na Zemlji i pojavu ledenih doba. Uzroci promjene klime na Zemlji nazivaju se Milankovićevim ciklusima, a Milanković se smatra i utemeljiteljem moderne klimatologije. Također je jedan od tvoraca teorije tektonike ploča koja se intenzivno primjenjuje u geologiji. Manje se zna da je osmislio reformu gregorijanskog i julijanskog kalendara, koja je vodila izgradnji jedinstvenog, do sada najpreciznijeg kalendara. Puno priznanje njegovog znanstvenoga rada stiglo je nakon njegove smrti – nepobitni dokazi Milankovićevih teza objavljeni su 1976. u časopisu “Science”.

U vrijeme Jugoslavije njegov rad nije bio prisutan u srednjoškolskim programima, prije svega zato što je tek 1970-ih on do kraja priznat, no po Milankoviću je bilo nazvano više ulica. To se u Osijeku i Slavonskom Brodu 1990-ih mijenja, ali je zato na inicijativu Saše Šimprage po njemu nazvana ulica u naselju Sloboštini u Novom Zagrebu. Prije četiri godine, grafiter iz Osijeka Igor Dešić na zidu osječkog Odjela za fiziku Sveučilišta “Josip Juraj Strossmayer” naslikao je portrete Nikole Tesle, Ruđera Boškovića, Rudolfa Štajnera, Andrije Mohorovičića i Milutina Milankovića, što je svojevrsna počast ovom naučniku.

Što se Dalja tiče, iako je prije rata bilo inicijativa da se po njemu nazove ulica, to nije učinjeno, između ostalog i zato što je tamo slovio zamalo kao narodni neprijatelj. Za vrijeme rata 1991. – 1995. Milanković je imao “svoje” šetalište, ali ga je nakon mirne reintegracije izgubio. Nakon pokušaja iz 2008. koji je izazvao reakcije branitelja, zbog “mira u kući” više nema inicijativa da se po Milankoviću nazove neka daljska ulica.