Balkan prolaz

Prebivalište

Vlada Republike Srpske donijela je prošle sedmice privremenu Odluku o vršenju provjere tačnosti i istinitosti podataka prilikom prijave prebivališta na teritoriji tog entiteta, prema kojoj osobna iskaznica neće biti jedini dokaz prebivališta i za koju povratnici i raseljena lica tvrde da je donesena isključivo u svrhu izbornog inženjeringa u tom entitetu i zaustavljanja povratka raseljenih u RS-u, te da se radi o direktnom kršenju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Tu se podrazumijeva niz uvjeta koji se moraju ispuniti za prijavu prebivališta u RS-u, kao što su prilaganje dokaza o valjanoj osnovi za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuju, što podrazumijeva dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stana, kuće ili drugog objekta za stanovanje, ili ovjeren ugovor o zakupu. Premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović odluku Vlade obrazložila je ovako: “Odlukom je propisano da je osoba koja prijavljuje prebivalište dužna dostaviti jedan od četiri dokaza navedenih u odluci, koji su u skladu s evropskim standardima, i koji su navedeni i u tekstu predloženog zakona o prebivalištu.” Prema njenima tvrdnjama, namjere Vlade su bile da spriječi fiktivno prijavljivanje u RS-u samo zbog izbora, međutim u reakcijama na odluku insistira se prvenstveno na kršenju entitetskih nadležnosti. U reakciji Ureda visokog predstavnika u BiH navodi se kako je “pitanje prebivališta regulirano državnim zakonom te ga na toj razini treba nastaviti regulirati, kao i rješavati sporove, tako da korak koji je poduzela Vlada RS nije u skladu sa tim konstruktivnijim pristupom”. Uz sve to, još uvijek nema naznaka hoće li OHR reagirati u skladu sa svojim ovlastima i spornu odluku o prebivalištu staviti van snage. Preventivno, skoro da nema značajnijeg političkog člana vladajuće nomenklature u Republici Srpskoj koji nije priprijetio da visoki predstavnik u BiH ne može poništiti vladinu odluku.

Mandatar

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić formalnom je odlukom potvrdio ono što je svima bilo jasno nakon izbora: Srbijom će u naredne četiri godine vladati Aleksandar Vučić, predsjednik Srpske napredne stranke, i to kao premijer. Podsjetimo, prema rezultatima koje je objavilo Republičko izborno povjerenstvo, koalicija oko SNS-a (Srpska napredna stranka, Socijaldemokratska partija Srbije, Nova Srbija, Srpski pokret obnove i Pokret socijalista) osvojila je 158 mandata, SPS-PUPS-JS 44, DS 19, a NDS 18 skupštinskih mandata, a u parlament će i tri manjinske stranke, SVM sa šest mandata, SDA Sandžaka sa tri mandata i PDD Rize Haljimija sa dva mandata. Sam Vučić je, kako je i ranije najavljeno, potvrdio da će Srbija dobiti vladu prije kraja ovoga mjeseca i da će se u njoj naći i mnoge nestranačke ličnosti. Okosnica svih Vučićevih dosadašnjih obećanja bila je da SNS, ni uz ubjedljivu izbornu pobjedu, neće sam praviti vladu, pa čak ni u Beogradu gdje su naprednjaci osvojili apsolutnu većinu. Vlada Srbije, nakon ustroja, praktično neće imati opoziciju u parlamentu. Isto tako, to znači da je na Vučiću cijelo breme odgovornosti za teške i bolne reforme koje Srbiji predstoje. Objavivši odluku o povjeravanju mandatarske pozicije Vučići, predsjednik Srbije je rekao: “Iskreno čestitam gospodinu Aleksandru Vučiću, a iskreno, ne bih mu bio u koži.” I još: “Ako građani misle da problemi sa kojima se Srbija suočava mogu da se leče šećernom vodicom, mogu da izaberu drugu vladu i predsjednika.”

Front

Predizborna kampanja u Crnoj Gori za lokalne izbore obilježena je oštrim napadima političkih konkurenata pri čemu dominira pojačani sukob između samih oporbenih stranaka i koalicija koje žele da preuzmu vlast u Podgorici, prenosi Slobodna Evropa. Suština varničenja na oporbenoj sceni je u tome da su tijekom kampanje vodeće oporbene partije ostale rezervirane o mogućim koalicijama, a sve u skladu sa kalkulacijama o ulasku u vlast. Zato se u crnogorskom tisku ovih dana može pratiti rovovska borba saopćenjima na relaciji Demokratski front – koalicija SDP-Pozitivna, o tome tko je više oporbeno nastrojen i hoće li neka od oporbenih stranaka nakon izbora stupiti u koaliciju sa vladajućim DPS-om, sa kojim je SDP već skupa na vlasti na državnoj razini. Ratu se priključila i vladajuća Demokratska partija socijalista, čija je glavna baražna paljba usmjerena protiv Demokratskog fronta, koji je pak sa predizbornog skupa u Pljevljima obećao lideru DPS-a Milu Đukanoviću “pošteno suđenje”.

Odbijanje

Specijalni sud u Beogradu odbio je molbu vlasnika Delta Holdinga i optuženika za višemilijunski kriminal sa putarskim preduzećima, Miroslava Miškovića, o ukidanju mjere oduzimanja dokumenata i zabrane napuštanja boravišta, te je raniju odluku o oduzimanju putovnice produžio za još tri mjeseca. Podsjetimo, Miškoviću je oduzeta putovnica i izrečena zabrana napuštanja boravišta 23. srpnja prošle godine, kada je uz jemstvo od 12 milijuna eura u gotovini pušten iz pritvora. On se tri puta obraćao sudu s molbom da se spomenuta odluka poništi, dok mu je sud jednom – koncem prošle godine – odobrio da otputuje u London. Suđenje Miškoviću bit će nastavljeno idućeg mjeseca.

Specijalni 3

Kosovska vlada je, kako smo i ranije najavili na ovom mjestu, usvojila prijedlog zakona o sporazumu sa EU-om koji će, nakon prolaska kroz parlamentarnu proceduru, biti temelj osnivanja specijalnog suda za istragu ratnih zločina na Kosovu koje su počinili bivši pripadnici OVK-a. Tanjug prenosi kako prijedlog rečenog zakona predviđa produženje misije EULEX-a na Kosovu do sredine 2016. sa izuzetkom specijalne istražne radne skupine, koja bi se nastavila baviti istraživanjem ratnih zločina koji se spominju u izvještaju Dicka Martyja, a kojima će se također baviti specijalni sud. Naporedo, u istom paketu bit će transformacija kosovskih bezbjednosnih snaga u oružane snage Kosova, na kojima je uporno insistirao premijer Kosova Hašim Tači, uz žestoko protivljenje Beograda. Veleposlanstvo SAD-a u Prištini, koje je predano radilo na primoravanju kosovskih vlasti na donošenje ovakve odluke, izrazilo je zadovoljstvo što je Vlade Kosova, kako je navedeno u priopćenju, “dugotrajne interese jasno stavila ispred kratkoročnih političkih”.