Deliberacijom do promjena

U sklopu projekta “Neka se i glas građana čuje” proteklog je vikenda Tuheljskim Toplicama održana prva deliberacijska rasprava u Hrvatskoj. U organizaciji Centra za mirovne studije, Srpskog narodnog vijeća, Instituta za javne financije i Udruge mladih Dalj, grupa građana iz cijele zemlje dva je dana po modelu deliberativnog javnog mnijenja sa stručnjacima raspravljala o novom Zakonu o radu. Prva je to u nizu planiranih rasprava o ključnim društveno-ekonomskim temama oko kojih su građani i donositelji odluka podijeljeni; u rujnu će se održati na temu ćirilice u Vukovaru, a potom i o budžetu za 2015. godinu.

– Pilotiramo metodu deliberativnog javnog mnijenja osmišljenu u američkom Centru za deliberativnu demokraciju na Sveučilištu Stanford. Za razliku od njihovih grupa sa 300 ljudi, mi radimo sa 20 građana iz cijele zemlje, odabranih slučajnim uzorkom koji reprezentira domaći prosjek. Prije rasprave, sudionici dobiju kratke i svima jasne informacije o temi. Slijede rasprave u malim grupama, nakon čega sudionici s moderatorima definiraju ključna pitanja i moguće nejasnoće, a potom na plenumu ispituju stručnjake: ideja je da građani vode proces pitanjima, a ne da stručnjaci drže predavanja. Cilj je vidjeti mijenja li se stav građana kada postanu informiraniji, kao i to što bi oni doista preporučili donositelju odluka – kaže Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije.

– Učinak deliberacijskih rasprava nije samo u tome da sudionici nove spoznaje prenose drugima. Cijeli proces snimamo, pa će se obrađivana problematika prenijeti većem broju ljudi putem kratkih dokumentaraca na HTV-u. Neki sudionici prve otići će i u Sabor, gdje ćemo prije ulaska ZOR-a u proceduru organizirati raspravu na kojoj će o zakonskim izmjenama raspravljati s političarima – kaže ona, dodajući da je sudjelovanje građana u donošenju odluka koje ih se tiču važno i stoga što ih počesto donose različite interesne grupe koje u to vrlo rijetko uključuju širu javnost.

– Deliberativnom metodom može se doznati što građani uistinu misle i žele, a ne da se načelno pretpostavlja što misle – ističe Sandra Benčić.

U deliberacijskoj raspravi o ZOR-u sudjelovali su prof. Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, Marina Kasunić Peris iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Nataša Novaković iz Hrvatske udruge poslodavaca, predsjednik Novog sindikata Mario Iveković, Jagoda Milidrag Šmid iz Ženske fronte za radna i socijalna prava te Tina Tešija, Bojan Nonković i Ana Vračar iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID).

– Tip rasprava u kojima sudjeluju građani je nužnost i treba ga provoditi što češće i na svim razinama. Važno je da građani sami donose zaključke, a ne da im se nameću putem politički kontroliranih medija, otkuda im se šalju poruke iz interesnih kutova. Ovako zaključke donose sami, nakon što čuju nekoliko strana. Vjerujem da se tako i sindikat može približiti ljudima, jer su to prilike da im se razjasni ono što im uopće nije jasno, poput načina sindikalnog organiziranja – smatra Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata.

Da je deliberacijska rasprava zanimljivo iskustvo smatra i Bojan Nonković iz BRID-a.

– Sudjelovao sam u raspravi heterogene grupe, što mi je bilo zanimljivo jer nemamo baš često priliku u kondenziranom obliku razgovarati s tako različitim ljudima. U ovoj su sudjelovali i oni koji smatraju da će im najavljena fleksibilizacija radnih odnosa popraviti položaj, do onih koji misle da im nove zakonske odredbe ne donose siguran kruh. Vjerujem da će svima njima sudjelovanje u raspravi pomoći, jer se o svemu razgovaralo u širem kontekstu. Jasno, za samo dva dana ništa se neće pretvoriti u neku jasniju praksu, to je ipak stvar dulje edukacije – kaže Nonković.

Metoda deliberativnog javnog mnijenja građanima daje priliku da kroz razmjenu mišljenja sa stručnjacima dobiju dovoljno informacija i stajališta svih zainteresiranih strana, nakon čega mogu promijeniti dotadašnji stav i donijeti zaključke o određenoj temi koji nisu isključivo bazirani na ideološkoj ili iracionalnoj podlozi.

– Odlično je što se provode ovakve vrste rasprava, jer vjerujem da se u konačnici na ovakav način može utjecati na kreiranje novih zakona. Ova mi je nadopunila dosadašnje znanje o ZOR-u, no smatram da bi na iduću umjesto visokoobrazovanih stručnjaka trebalo dovesti one s nižim stupnjem obrazovanja, s naglaskom na pravu radničku klasu – kaže Ivana Bogunović iz Slavonskog Broda.

Iskri Kekez iz Čakovca ovo je bio prvi susret s pojmom deliberacije, a nakon rasprave puno je, kaže, informiranija.

– Na temelju svega onoga što sam čula za deliberacijske rasprave, sada mogu učiti dalje, ovo je tek kamen temeljac za to znanje. Ne mislim da sama mogu nešto bitno napraviti po tom pitanju, ali sam barem imala priliku reći svoje mišljenje. Putem ovakvih rasprava u daljoj bi se budućnosti moglo početi događati da se zakoni donose na pravoj osnovi, na temelju želja naroda – smatra ona.

– Veoma je važno da građani sudjeluju u ovakvim raspravama, ali pitanje je koliko će toga biti primijenjeno u praksi. Potrebna je interakcija u kojoj stručnjaci moraju čuti kako građani razmišljaju, no tek ćemo vidjeti hoće li i kako naše želje biti sprovedene. Što se tiče ZOR-a koji smo obradili, ne vjerujem da će novi zakonski prijedlog donijeti suštinske promjene, jer je kozmetičke naravi – kaže Aleksandar Aleksovski iz Koprivnice.

Mladena Belanović iz Zagreba navodi kako su sudionici rasprave bili veoma aktivni; podijeljeni u grupe, sami su dolazili do najvažnijih pitanja, na koja su pokušali dobiti konkretne odgovore stručnjaka.

– Rasprava mi je pomogla da naučim dosta o ZOR-u i planiranim izmjenama. No ne osjećam se zbog toga bolje: dobila sam potvrdu za svoje mišljenje da oni koji donose zakone uglavnom po njima ne žive, odnosno da se oni na njih najmanje odnose. Bude li rezultat naše rasprave negdje predočen i ako se o njemu bude razgovaralo, vjerujem da će doći vrijeme kada će se glas građana napokon čuti – zaključila je sudionica prve domaće deliberacijske rasprave.